NE Iloa ne Koe?
Se a te tiute o situati i taimi o te Tusi Tapu?
I TAIMI o te Tusi Tapu, e pule ne te situati a tino i te fale io me ko kope a te suā tino. A te pati Epelu mo te pati Eleni telā ne ‵fuli ki te “situati” e fakauiga i nisi taimi ki se ovasia io me ko te matai o te kāiga.
I te taimi ne nofo pologa ei a Iosefa, te tama tagata a Iakopo i Aikupito, ne ‵tofi aka ia ke fai mo situati i te fale o tena matai. E tonu, ne ‵tofi a ia ne tena matai Aikupito ke “pule i tena fale mo ana mea katoa.” (Kene. 39:2-6) Fakamuli ifo, i te taimi ne fai ei a Iosefa pelā me se pule malosi i Aikupito, ne ‵tofi aka ne ia se situati ke pule i luga i ana mea katoa.—Kene. 44:4.
I aso o Iesu, a tino fai manafa ne masani eiloa o ‵nofo i fakai ‵lasi kolā e ‵mao mai i olotou fatoaga. Tela la, ne ‵tofi aka ne tino fai manafa konei a situati ke onoono ki galuega e fai ne tino ga‵lue i aso takitasi i olotou fatoaga.
Ko oi ne fetaui ‵lei mō te ‵tofi fakasituati? Ne fai mai te tino tusitala Loma i te senitenali muamua ko Columella, me i te pologa telā ne ‵tofi aka ke fai mo ovasia, io me se situati, e ‵tau se “tino telā ko oti ne iloa ne ia o fai a te galuega.” E ‵tau se tino telā “e pule faka‵lei atu ki ana tino ga‵lue e aunoa mo te fai fakamasei atu ki a latou.” Ne toe fai mai a ia: “Tenei te mea e manakogina ke fai ne ia—ke mo a e mafaufau me iloa ne ia a mea katoa kolā e se iloa ne ia, kae e ‵tau o loto fiafia a ia o tauloto ki mea ‵fou.”
E fakaaoga i te Muna a te Atua a te pati ko te situati ke fakamatala i ei a nisi galuega kolā e masani o fai i loto i te fakapotopotoga Kelisiano. E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamalosi ne te apositolo ko Petelu a Kelisiano ke fakaaoga olotou taleni mai te Atua “ke tavini atu te suā tino ki te suā tino e pelā me ne situati ‵lei o te alofa tauanoa o te Atua.”—1 Pe. 4:10.
Ne fakaaoga eiloa ne Iesu a te fakaakoakoga o te situati i te tala fakatusa telā ne fakamau i te Luka 16:1-8. E se gata i ei, i se valoaga e uiga ki te fakailoga o tena fakatasi mai e pelā me ko te Tupu, ne fakatalitonu atu ne Iesu ki ana soko me ka ‵tofi aka ne ia se “tavini fakamaoni kae poto,” io me se “situati fakamaoni.” A te galuega tāua a te situati tenā, ko te fakasoa mai faeloa o mea‵kai faka-te-agaga mō soko o Keliso i te taimi tenei o te gataga. (Mata. 24:45-47; Luka 12:42) E loto fakafetai tatou ke aofia i tino kolā e maua ne latou a tusi kolā e fakamalosi aka i ei te fakatuanaki, kolā e fakatoka mai ne te situati fakamaoni kae tufatufa atu ki te lalolagi kātoa.