Tino Ma‵tua—Se Fakamanuiaga ki Talavou
“Te Atua, au nei ko matua, mo toku ulu foki ko sina, sa tiakina mai au! Fakatasi mai koe ki a au i taimi e folafola atu ei ne au tou ‵mana mo tou malosi ki tupulaga katoa fakamuli.”—SALAMO 71:18.
1, 2. Se a te mea e ‵tau o matea ne tavini ma‵tua a te Atua, kae se a te mea ka sau‵tala tatou ki ei?
NE ĀSI atu se toeaina Kelisiano ki se tino fakaekegina telā ko matua ‵ki i Afelika ki te Togālā kae fesili atu ki a ia, “E a koe?” Ne tali atu te taina tenā: “Au e mafai o tele, eva i te ‵ta, evaeva, kae eva vae tasi foki,” kae taumafai loa tou tagata o fai ne ia a tāga konā. “Kae,” ne fakaopoopo mai tou tagata, “e se mafai ne au o lele.” Ne malamalama ‵lei te toeaina i ana pati. ‘E fiafia au o fai te mea telā e mafai ne au o fai, kae e se fai ne au a mea kolā e se mafai ne au o fai.’ Ko 80 tupu nei a tausaga o te toeaina telā ne āsi atu ki ei, kae koi masaua eiloa ne ia mo te fiafia a uiga o te taina tenā mo tena fakamaoni.
2 A uiga fakaatua kolā e fakaasi atu ne se tino matua e mafai o tumau te lotou aogā ki nisi tino. E tonu, e se mafai o maua fua a te poto mo uiga o Keliso i te taimi e ga‵solo aka ei a tino o ma‵tua. (Failauga 4:13) E fai mai te Tusi Tapu: “A te ola loa ko te taui o tino amio‵tonu, a te ulu sina ko te kalauna ‵malu tenā.” (Faataoto 16:31) Kafai ko toeaina koe, e mata, e matea ne koe te aogā o au pati mo faifaiga ki nisi tino? Ke mafaufau ki nisi fakaakoakoga kolā e fakaasi mai i ei a te auala e fai ei a tino ma‵tua e pelā me ne fakamanuiaga ki talavou.
Te Fakatuanaki Telā e Magoi
3. Ne pokotia pefea a tino katoa kolā e ola i aso nei i te fakamaoni o Noa?
3 A te fakatuanaki mo te lotomau o Noa ne ‵fua mai i ei a mea aogā kolā koi aogā eiloa i aso nei. Ko tai katoa te 600 tausaga o Noa i te taimi ne fou ei ne ia te vaka, ne fakamaopoopo ne ia a manu, kae talai atu ki ana tuakoi. (Kenese 7:6; 2 Petelu 2:5) Ona ko tena mataku ki te Atua, ne sao i ei a Noa mo tena kāiga i te Lolo lasi kae ne fai ei a ia mo tupuga o tino katoa kolā e ola i te lalolagi i aso nei. E tonu, ne ola a Noa i te vaitaimi telā koi ola leva ei a tino. Kae, ke oko foki eiloa ki te taimi ko matua ‵ki ei a ia, ne tumau eiloa a Noa i te fakamaoni, kae ne iku atu i ei ki te mauaga o fakamanuiaga tāua. E pefea la?
4. E aogā pefea a te lotomau o Noa ki tavini a te Atua i aso nei?
4 Ko tai katoa te 800 tausaga o Noa i te taimi ne kamata ei o faite ne Nimalota a te Olo o Papelu, ke ‵teke atu ei ki te fakatonuga a Ieova ke ‘faka‵fonu te lalolagi.’ (Kenese 9:1; 11:1-9) Ne seki kau atu eiloa a Noa ki te ‵tekeatuga a Nimalota. Tela la, kāti ne seki ‵fuli tena ‵gana i te taimi ne faka‵numi ei a te ‵gana a tino ‵teke konā. A te fakatuanaki mo te lotomau o Noa telā ne lavea atu i te taimi ko matua ei e pelā foki mo tena olaga kātoa, ne mea eiloa kolā e ‵tau o fakaakoako ki ei a tavini a te Atua i tupulaga kese‵kese.—Epelu 11:7.
Fakamalosiga ki te Kāiga
5, 6. (a) Se a te mea ne fai atu ne Ieova ke fai ne Apelaamo i te taimi ko 75 ei ana tausaga? (e) Ne saga atu pefea a Apelaamo ki te fakatonuga a te Atua?
5 A fakamalosiga kolā e mafai o tuku atu ne tino ma‵tua ke pokotia ei te fakatuanaki o tino i olotou kāiga, e lavea atu i olaga o tino ma‵tua mai tua o aso o Noa. Kāti ko nofo ki te 75 tausaga o Apelaamo i te taimi ne fai atu ei te Atua ki a ia: “Tiaki tou fenua, ou kāiga mo te fale o tou tamana, kae fano ki te fenua tenei ka fakasino atu ne au. Ka fakatokouke ne au tou gafa kae ka fai mo Malo lasi. Ka fakamanuia ne au a koe.”—Kenese 12:1, 2.
6 Ke mafaufau me ko fai atu ki a koe ke tiakina tou fale, ou taugasoa, te fenua ne fanau ei koe, mo te puipuiga mai i ou kāiga kae ke fanatu koe ki se fenua telā e se iloa ne koe. Tenā eiloa te mea ne fai atu ki a Apelaamo ke fai ne ia. Ne fai eiloa ne ia te mea tenā “e pelā eiloa mo te fakatonuga a te Aliki ki a ia,” kae ne ola a ia i tena olaga kātoa i faleie e pelā me se tino fakaalofa kae maumausolo i te fenua o Kanana. (Kenese 12:4; Epelu 11:8, 9) E ui eiloa ne fai atu a Ieova me ka fai a Apelaamo mo “Malo lasi,” ne mate a ia kae seki tokouke tena gafa. Ne fanau ne tena avaga, ko Sala, se tamaliki tagata e tokotasi fua, ko Isaako, i te taimi telā ne ‵nofo sē tumau ei latou i te fenua o te folafolaga i tausaga e 25. (Kenese 21:2, 5) Ne seki ‵fiu a Apelaamo kae ne seki toe foki atu ki te fa‵kai ne vau ei a ia. Ma‵faga o fakaakoakoga gali o te fakatuanaki mo te lotomau!
7. Se a te aogā o te lotomau o Apelaamo ki tena tama ko Isaako, kae se a te ikuga ne maua ne tino mai i ei?
7 Ne aogā malosi a te lotomau o Apelaamo ki tena tama ko Isaako, telā ne ola i tena olaga kātoa—i tausaga e 180—e pelā me se tino fakaalofa i te fenua ko Kanana. Ne fakavae eiloa te lotomau o Isaako ki folafolaga a te Atua, ko te fakatuanaki telā ne fakamalosi atu ne ana mātua kolā ko ma‵tua, kae fakamuli ifo e auala i te muna a Ieova ki a ia eiloa. (Kenese 26:2-5) Ne tāua ‵ki foki eiloa a te lotomau o Isaako ki te fakataunuga o te folafolaga a Ieova me ka vau se fanau mai te “gafa” o Apelaamo telā ka maua i ei ne tino katoa a fakamanuiaga. I te fia selau tausaga mai tua ifo, ne ‵tala mai ei ne Iesu Keliso, ko te fanau mai te “gafa” tenā, a te auala mō tino katoa kolā e fakatuanaki ki a ia ke maua ne latou se vā ‵lei mo te Atua kae ke maua ne latou te ola se-gata-mai.—Kalatia 3:16; Ioane 3:16.
8. Ne fakaasi atu pefea ne Iakopo a te malosi o tena fakatuanaki, kae ne aogā pefea?
8 Ne fesoasoani atu foki a Isaako ki tena tama ko Iakopo ke ati aka se fakatuanaki malosi telā ne mafai ei o tumau a ia ke oko eiloa ki tena matua. Ko 97 tausaga o Iakopo i te taimi ne tafiti ei laua mo se agelu i te po kātoa ke maua ne ia i ei se fakamanuiaga. (Kenese 32:24-28) A koituai o mate a ia i te taimi ko 147 ei ana tausaga, ne maua ne Iakopo te malosi e lava ke fakamanuia atu ei ki ana tama tāgata taki tokotasi e toko 12. (Kenese 47:28) A pati fakavaloaga kolā ne fai atu ne ia, kae ne fakamau ki lalo i te Kenese 49:1-28, e ‵tonu eiloa kae koi fakataunu eiloa nei a nisi mea i ei.
9. Ne a pati e mafai o fai atu e uiga ki fakamalosiga e tuku atu ne tino ma‵tua faka-te-agaga ki olotou kāiga?
9 E manino ‵lei, me e aogā ‵ki a fakamalosiga e fai atu ne tavini fakamaoni a te Atua kolā ko ma‵tua ki olotou kāiga. Ko akoakoga faka-te-Tusi Tapu fakatasi mo pati fakatonutonu ‵lei mo te fakaakoakoga o te lotomau e mafai o aogā ki te putiakaga o se fakatuanaki malosi ‵lei o se talavou. (Faataoto 22:6) E se ‵tau eiloa o manatu ma‵ma a tino ma‵tua ki te ma‵losi o olotou mea ‵lei e fai ki olotou kāiga.
Fakamalosiga ki Taina Tapuaki
10. Se a te “fakatonuga ki mea e ‵tau o fai ki tena foitino io me ko ana ivi ma mate a ia” ne fai atu ne Iosefa, kae ne aogā pefea te mea tenā?
10 E mafai foki o fai a tino ma‵tua e pelā me ne fakamalosiga ‵lei ki olotou taina tali‵tonu. I te taimi ko matua ei, ne fakaasi mai ne Iakopo, te tama a Iosefa, se faifaiga foliki o te fakatuanaki kae ne magoi ‵ki te mea tenā ki te fia miliona o tino tapuaki ‵tonu kolā ne ola mai ana tua. Ko 110 ana tausaga i te taimi ne fai atu ei tena “fakatonuga ki mea e ‵tau o fai ki tona foitino io me ko ana ivi ma mate a ia.” Kafai ko tiakina ne tino Isalaelu a Aikupito e ‵tau o ave ne latou ana ivi. (Epelu 11:22; Kenese 50:25) Ne fai te fakatonuga tenā e pelā me se fakamoemoega mō te kau Isalaelu i te fia o tausaga ne ‵nofo pologa ei latou mai tua o te mate o Iosefa, e fakamaoni atu ei me ka oko mai eiloa te lotou fakasaolotoga.
11. Se a te fakamalosiga kāti ne tuku atu ne Mose ki a Iosua?
11 E aofia i tino kolā ne fakamalosigina ne te fakaasiga o te fakatuanaki o Iosefa ko Mose. I te taimi ko 80 ei tausaga o Mose, ne maua ne ia te tauliaga ke ave ne ia a ivi o Iosefa keatea mo Aikupito. (Esoto 13:19) I te vaitaimi tenā, ne masani laua mo Iosua, telā ne foliki ‵ki i a ia. I tausaga e 40 mai tua ifo, ne tavini atu a Iosua e pelā me se tino fesoasoani ki a Mose. (Numela 11:28) Ne olo fakatasi atu a ia mo Mose ki te Mauga o Sinai kae ne fakafetaui atu ki a Mose i te taimi ne fanaifo ei mai te mauga mo fatu ma o te tulafono. (Esoto 24:12-18; 32:15-17) E se taumate ne tuku atu eiloa ne Mose telā ko matua a pati fakatonutonu e uke kae aogā ki a Iosua!
12. Ne fai pefea a Iosua e pelā me se fakamalosiga ‵lei ki tino Isalaelu i tena olaga kātoa?
12 Ne tuku atu foki ne Iosua a fakamalosiga ki te fenua o Isalaelu i te vaitaimi ne ola ei a ia. E fai mai te Famasino 2:7: “I te taimi koi ola ei a Iosua, a tino Isalaelu ne tavini eiloa ki te Aliki. I te mateatuga o Iosua, ne tumau eiloa te faka‵logo o tino Isalaelu ki te Aliki i aso koi ola ei a takitaki kolā ne ‵kilo faka‵lei ki mea ne fai ne te Aliki mō tino Isalaelu.” Kae i te taimi ne ‵mate ei a Iosua mo nisi tino ma‵tua, ne kamata ei o palutaki a te tapuakiga tonu mo tapuakiga ‵se, ke oko eiloa ki aso o te pelofeta ko Samuelu.
Ne Fai ne Samuelu “te Mea Tonu”
13. Ne a mea ne fai ne Samuelu ko te mea ke fai ne ia “te mea tonu”?
13 E se fai mai i te Tusi Tapu a te aofaki o tausaga o Samuelu i te taimi ne mate ei, kae ko mea ne ‵tupu i te Tusi Muamua o Samuelu ne ‵tupu i loto i tausaga kāti e 102, kae ne lavea ne Samuelu te ukega o mea konā. I te Epelu 11:32, 33, e fai‵tau tatou i ei me ne fai ne famasino mo pelofeta fakamaoni a “te mea tonu.” E tonu, ne fakamalosi ne Samuelu a nisi o ana taugasoa ke ‵kalo keatea io me tiakina ne latou a amioga ma‵sei. (1 Samuelu 7:2-4) I auala fea? Ne fakamaoni a ia ki a Ieova i tena olaga kātoa. (1 Samuelu 12:2-5) Ne seki mataku a ia o tuku atu a polopolokiga ‵mafa ki te tupu. (1 Samuelu 15:16-29) E se gata i ei, i te taimi ko “matua eiloa” a Samuelu, ne fakaasi atu ne ia se fakaakoakoga ‵lei e uiga ki te ‵talo mō nisi tino. Ne fai mai a ia me ‘se agasala eiloa māfai e se ‵talo a ia’ mō ana taina Isalaelu.—1 Samuelu 12:2, 23.
14, 15. E mafai pefea o fakaakoako atu a tino ma‵tua i aso nei ki a Samuelu i te faiga o ‵talo?
14 E fakaasi mai i mea katoa konei se auala tāua e mafai ei ne tino ma‵tua o tuku mai a fakamalosiga mō te ‵lei o olotou taina tavini ki a Ieova. Faitalia te fakalavelave mai o masaki io me ko nisi tulaga o te olaga, e mafai eiloa o ‵talo atu a tino ma‵tua mō nisi tino. Tino ma‵tua, e mata, e iloa ne koe te aogā ki te fakapotopotoga o otou ‵talo? Ona ko tou fakatuanaki ki te toto maligi o Keliso, e maua ei ne koe se vā ‵lei mo Ieova, kae ona ko tou lotomau ne “tofotofogina” i ei tou fakatuanaki. (Iakopo 1:3; 1 Petelu 1:7) Ke se puli eiloa te mea tenei: “A te ‵talo a te tino amiotonu e lasi tona ‵mana.”—Iakopo 5:16.
15 E manakogina eiloa au ‵talo ke ‵lago atu ei ki te galuega o te Malo o Ieova. E ‵nofo atu nei a nisi taina o tatou i falepuipui ona ko te lotou sē ‵kau ki kinauga a te lalolagi. E pokotia a nisi tino i fakalavelave ‵tupu fakafuasei, taua mo kinauga a atufenua. Kae e fe‵paki a nisi tino i loto eiloa i ‵tou fakapotopotoga mo fakaosoosoga mo ‵tekemaiga. (Mataio 10:35, 36) Ke oko foki eiloa ki tino kolā e fai ne latou te takitakiga o te galuega talai kae tausi atu ki fakapotopotoga e ma‵nako foki ki otou ‵talo kolā e fai faeloa mō latou. (Efeso 6:18, 19; Kolose 4:2, 3) E pefea te ‵lei ke aofia i ‵tou ‵talo, a ‵tou taina tali‵tonu, e pelā mo te mea ne fai ne Epafala!—Kolose 4:12.
Te Akoakoga o Tupulaga Koi ‵Tupu Aka
16, 17. Se a te mea ne ‵valo mai i te Salamo 71:18, kae e lavea atu pefea te ‵tonu o te mea tenei?
16 A te ‵kau fakatasi mo tino fakamaoni o te “lafu foliki,” ko tino kolā ne kalagagina ki te lagi, e tuku mai i ei ne akoakoga tāua mō ‘nisi mamoe,’ kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi ki te se-gata-mai. (Luka 12:32; Ioane 10:16) Ne ‵valo mai eiloa te mea tenei i te Salamo 71:18, telā e fai mai penei: “Te Atua, au nei ko matua, mo toku ulu foki ko sina, sa tiakina mai au! Fakatasi mai koe ki a au i taimi e folafola atu ei ne au tou ‵mana mo tou malosi ki tupulaga katoa fakamuli.” Ko leva ne loto fia‵fia a te kau fakaekegina ke akoako ne latou olotou nisi mamoe ke fai ne latou a nisi tiute e uke mai mua o tiakina ne latou ke ‵kau fakatasi latou mo Iesu Keliso.
17 E ‵tusa mo te mea tenā, e mafai foki o fakauiga a pati i te Salamo 71:18 e uiga ki te akoakoga o “tupulaga katoa fakamuli” ki nisi mamoe kolā ne akoakogina ne tino fakaekegina a te Atua. Ko oti ne tuku atu ne Ieova ki tino ma‵tua a te tauliaga ke molimau e uiga ki a ia ki tino kolā ko ‵piki ‵mau ki te tapuakiga tonu. (Ioelu 1:2, 3) E lagona ne nisi mamoe i a latou e fakamanuiagina ona ko mea kolā ne tauloto ne latou mai te kau fakaekegina kae fakamalosi atu foki ei ke fakailoa atu olotou mea ko iloa mai te Tusi Tapu ki nisi tino kolā e fia tavini atu ki a Ieova.—Fakaasiga 7:9, 10.
18, 19. (a) Ne a fakamatalaga tāua e mafai o tuku mai ne tavini ma‵tua e tokouke a Ieova? (e) Se a te mea e ‵tau o tali‵tonu ki ei a Kelisiano ma‵tua?
18 A tavini ma‵tua a Ieova, e aofia i ei a tino fakaekegina mo nisi mamoe, se fakamaoniga ola o mea tāua kolā ne ‵tupu i aso ko ‵teka. Koi ola eiloa a nāi tino kolā ne lavea ne latou a te fakaasiga muamua o te “Photo-Drama of Creation.” Ne iloa ne nisi tino ma‵tua a taina kolā ne fai ne latou te takitakiga o te galuega kae kolā ne ‵pei ki te falepuipui i te 1918. Ne ga‵lue a nisi tino i te fale fakasalalau tala a te Watchtower, ko te WBBR. E tokouke a tino e iloa ne latou a tala o kinauga ‵lasi ne fai i loto i fono ma‵luga e uiga ki te saolotoga o Molimau a Ieova ke fai te lotou tapuakiga. Kae, ne tu mautakitaki foki a nisi tino mō te tapuakiga tonu mai lalo i pulega fakasauā kae faimālō. E tonu, e mafai foki o fakamatala mai ne tino ma‵tua a te auala ne fakaasi malielie mai ei te munatonu. E fakamalosi mai te Tusi Tapu ki a tatou ke maua ne tatou a mea aogā mai tala e uke konei.—Teutelonome 32:7.
19 E fakamalosi atu ki Kelisiano ma‵tua ke fai pelā me ne fakaakoakoga ‵lei ki talavou. (Tito 2:2-4) Kāti e se lavea nei ne koe te aogā ki nisi tino a tou lotomau, au ‵talo, mo au pati fakatonutonu. Kāti e se iloa foki ne Noa, Apelaamo, Iosefa, Mose mo nisi tino a te aogā o te lotou fakatuanaki ki tupulaga fakamuli ifo. Kae, ne tāua ‵ki eiloa te lotou fakatuanaki mo te lotou fakamaoni, kae ka penā foki eiloa koe.
20. Ne a fakamanuiaga ka maua ne tino kolā e tu ‵mautakitaki i te lotou fakamoemoega ke oko ki te gataga?
20 Faitalia me sao atu koe i te ‘fakalavelave lasi’ io me toe fakatu aka koe mai te mate, se mea fakafiafia eiloa ke maua ne koe a “te ola tonu”! (Mataio 24:21; 1 Timoteo 6:19) Ke fakaataata i tou mafaufau a te taimi telā ka fakaseai ei ne Ieova te tulaga matua i te Pulega a Keliso i te Afe Tausaga. I lō te lagona ifo ne tatou te gasolo ifo o vāi‵vāi a ‵tou foitino, ka lagona ne tatou i aso takitasi te gasolo aka o te malosi faka-te-foitino—ka lasi atu te malosi, ka ‵kite atu a mata, ka ‵logo atu a taliga, ka ‵gali atu ou foliga! (Iopu 33:25; Isaia 35:5, 6) A tino kolā e fakamanuiagina ke ola i te lalolagi fou a te Atua ka tumau faeloa i te tulaga talavou e ‵tusa mo te ola se-gata-mai telā ka maua ne latou. (Isaia 65:22) Ke na ‵mautakitaki te ‵tou fakamoemoega ke oko ki te gataga kae ke tavini atu faeloa ki a Ieova mo te loto kātoa. Ke na tali‵tonu eiloa tatou me ka fakataunu ne Ieova a mea katoa kolā ne folafola mai ne ia kae ka se fakatāitāi eiloa o ‵pau a mea kolā ka fai ne ia mo mea kolā ne fakamoe‵moe tatou ki ei.—Salamo 37:4; 145:16.
Ka Tali Mai Koe Pefea?
• Ne iku atu pefea a te lotomau o Noa telā ko matua ki te mauaga ne tino katoa a fakamanuiaga?
• Ne aogā pefea a te fakatuanaki o tino ma‵tua ki tino i olotou gafa?
• I te taimi ko ma‵tua ei latou, ne fakamalosi atu pefea a Iosefa, Mose, Iosua, mo Samuelu ki olotou taina tapuaki?
• Se a te meaalofa e mafai o tuku fakasolo mai ne tino ma‵tua?
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 27]
Ne aogā malosi te lotomau o Apelaamo ki a Isaako
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 29]
Ne fakamalosi atu eiloa a pati fakatonutonu ‵lei a Mose ki a Iosua
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 30]
E mafai eiloa o maua a mea ‵lei e uke mai i au ‵talo kolā e fai mō nisi tino
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 31]
E maua ne talavou a mea aogā mai te faka‵logo ki tino ma‵tua fakamaoni