E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai i Tusi ko--Opetaia, Iona mo Mika
“TE VALOAGA a Opetaia.” (Opetaia 1) Konei la a pati e kamata ki ei te tusi i te Tusi Tapu ko Opetaia. E seai aka foki eiloa se mea e fakaasi mai ne te pelofeta e uiga ki a ia eiloa kae na ko tena igoa i te tusi telā ne tusi ne ia i te 607 T.L.M. I se tusi telā ne oti atu tena tusiga i te lua o senitenali ko ‵teka, ne taku ‵tonu mai ne te pelofeta ko Iona a mea kolā ne fakafesagai mo ia i tena tofiga fakamisionale. A tausaga e 60 o te galuega fakapelofeta a Mika ne fai eiloa i te vā o taimi o Opetaia mo Iona, mai i te 777 T.L.M. ki te 717 T.L.M. A te mea e tasi fua telā ne taku mai ne Mika e uiga ki a ia me i a ia “se tagata mai te fa‵kai ko Moleseta” kae ne fakaasi atu ne Ieova ki a ia a mea katoa konei i “taimi ne tupu ei a Iotama, Aasa mo Hesekia i Iuta.” (Mika 1:1) A te masani ‵lei o te pelofeta ki te olaga i fa‵kai foliki e lavea atu eiloa i vaegā fakatusaga kolā e fakaaogā ne ia ke faka‵mafa mai i ei a manatu o tena fekau.
A ETOMA KA “FAKAMASIASI KI TE SE GATA MAI”
E fai mai a Opetaia e uiga ki a Etoma: “A koutou ka ‵ta fakamasei kae fakamasiasi ki te se gata mai, me ne tamate ne koutou otou taina kolā ko te gafa o Iakopo.” Ne masaua ‵lei eiloa ne te pelofeta a faifaiga fakasauā a te kau Etoma ki te gafa o Iakopo—te kau Isalaelu. I te 607 T.L.M., i te taimi ne fakamasei ei ne te kau Papelonia a Ielusalema, ne “fakatafa keatea” te kau Etoma kae fai taugasoa atu ki “tino kolā ne ave keatea ne latou te maumea o Ielusalema.”—Opetaia 10, 11.
E ‵kese mai i ei, e olioli eiloa a te fanauga o Iakopo ki te lotou fakasaolotoga. E fai mai te valoaga a Opetaia: “E isi ne tino ka sola ki te Mauga o Siona, kae ka fai mo koga tapu.”—Opetaia 17.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
5-8—Se a te manatu tāua e uiga ki te fakatusaga o te fakaseaiga o Etoma ki te oko mai o tino kai‵soa i te po mo tino tae fuagā vine? Kafai ne olo atu a tino kai‵soa ki Etoma, ne puke fua ne latou a mea kolā ne ma‵nako latou ki ei. Kafai foki ne olo atu a tino tae fuagā vine ki ei, ne masani o faka‵toe ne latou a mū fuagā vine ke tae ne nisi tino. I te taimi ne fakatakavale ei a Etoma, ne ‵sala katoatoa atu ana fili ki ana koloa kae ne ‵fulu faka‵ma ne “tino kolā ne ‵nofo fealofani mo [tou fafine]”—ko ana taugasoa, ko te kau Papelonia.—Ielemia 49:9, 10.
10—Ne “fakamasiasi ki te se gata mai” pefea a Etoma? E pelā mo te mea ne ‵valo mai, ne kamata eiloa o galo atu a te atufenua o Etoma, mo tena malo mo ana tino kolā ne ola i se kogā koga i te lalolagi. Ne fakatakavale ne te tupu o Papelonia ko Naponaitisi a Etoma, kāti i te kogāloto o te ono o senitenali T.L.M. I te fa o senitenali T.L.M., ne ‵nofo atu te kau Nabataeans i fenua o Etoma, kae ne ‵tau o ‵nofo atu a te kau Etoma i te feitu ki Saute o Iuta, ko te kogā koga o Negeb telā ne lauiloa fakamuli e pelā me ko Itumaia. Mai tua o te fakaseaiga ne te kau Loma a Ielusalema i te 70 T.A., ne ‵galo katoatoa atu ei te kau Etoma.
Akoakoga mō Tatou:
3, 4. Ona ko te mea e ‵nofo atu latou i kogā koga maugā kolā e maua ei ne latou a toe puipuiga ‵lei mai olotou fili, kāti ne faka‵segina eiloa te kau Etoma ne te lotou fakamata‵mata me e saogālēmū kae tokagamalie latou. Kae e seai eiloa se tino e mafai o sao mai te fakamasinoga a Ieova.
8, 9, 15. E seai eiloa se puipuiga e mafai o maua mai i te poto mo te malosi o tino i te “aso” o Ieova.—Ielemia 49:7, 22.
12-14. Mō tino kolā e fia‵fia ki tulaga faiga‵ta kolā e fe‵paki mo tavini a te Atua, e fai a te kau Etoma e pelā me se fakaakoakoga ke fakaeteete i te fai penā. E se manatu māmā a Ieova ki faifaiga sē ‵lei kolā e fai atu ki ana tino.
17-20. A te valoaga e uiga ki te toe faka‵fokiatuga o tama‵liki a Iakopo ne kamata o fakataunu i te taimi ne ‵foki atu ei se ‵toega ki Ielusalema mai i Papelonia i te 537 T.L.M. E taunu faeloa a pati a Ieova. E mafai eiloa o tali‵tonu katoatoa tatou ki ana folafolaga.
KA “OKO MAI TE MALAIA KI NINEVA!”
I lō te fakalogo ki te fakatonuga a te Atua ke “fano ki Nineva, te fa‵kai lasi tenā, kae ‵valo atu” se fekau fakamalaia, ne fanatu eiloa a Iona i te suā auala. Mai te faiga o te “matagi ke agi malosi” mo te fakaaogāga o “te ika lasi,” ne toe takitaki atu ei ne Ieova a Iona kae fakatonu atu i te lua o taimi ke fano ki te laumua o Asulia.—Iona 1:2, 4, 17; 3:1, 2.
Ne ulu atu a Iona ki Nineva kae kamata o folafola atu te fekau i se auala manino ‵lei: “E toe fasefulu aso kae oko mai te malaia ki Nineva!” (Iona 3:4) A te ikuga seki fakamoemoegina o tena galuega talai ne fai ei a Iona ke “ita” malosi. Ne fakaaogā ne Ieova “se lakau mo fakamalumalu” ke fakaasi atu ei ki a Iona se akoakoga o te alofa fakamagalo.—Iona 4:1, 6.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
3:3—E mata, a te lasi o Nineva e aofia tonu eiloa i ei a te ‘sasale atu i aso e tolu’? Ao. I aso mua, e fai pelā me ne aofia i Nineva a nisi fa‵kai mai Khorsabad i te feitu ki matū ke oko ki Nimrud i te feitu ki saute. A fa‵kai o Nineva konei e ‵tu fakatamilo kae e nofo ki se 60 maila tena pukupuku.
3:4—E mata, ne ‵tau o tauloto a Iona ki te ‵gana Asulia ko te mea ke talai atu ki tino Nineva? Kāti ko oti ne iloa ne Iona te ‵gana Asulia, io me kāti ne maua fakavavega ne ia te atamai ke faipati atu i te ‵gana tenā. Ako te suā auala ko te taku atu o tena fekau toetoe kae manino i te ‵gana Epelu, kae ‵fuli ne se tino ki te ‵gana tenā. Kafai ne fai penā, ne mafai eiloa o fakamalosi aka ne ana pati a te fia iloa malosi ne tino a tena fekau.
Akoakoga mō Tatou:
1:1-3. A te faiga o nisi mea mo te iloa tonu ko te mea ke ‵kalo keatea mai te ‵kau katoatoa atu ki te galuega talai mo te galuega ko te faiga o soko se fakaasiga o lagonaga ‵se. A te tino telā e fai penā e tele keatea, i se auala fakatusa, mai i se tofiga mai te Atua.
1:1, 2; 3:10. E se fakaasi atu fua ne Ieova tena alofa fakamagalo ki se fenua io me se matakāiga io me se potukau fakapito fua e tasi o tino. “E aga‵lei a ia [Ieova] ki tino katoa, e alofa a ia ki mea katoa a ia ne fai.”—Salamo 145:9.
1:17; 2:10. A aso mo po e tolu o Iona i loto i te ika lasi e fakasino fakavavega atu ki te mate mo te toetuga o Iesu.—Mataio 12:39, 40; 16:21.
1:17; 2:10; 4:6. Ne fakasao ne Ieova a Iona mai i te tai fakamataku. Ne “fakaola ne te Aliki te Atua a te lakau mo fakamalumalu Iona, ko te mea ke malu ‵lei.” E mafai eiloa o tali‵tonu a tino tapuaki a Ieova i aso nei ki te lotou Atua, mo tena alofa kaimalie, ke puipui kae fakasao ne ia latou.—Salamo 13:5; 40:11.
2:1, 2, 9, 10. E lagona ne Ieova a ‵talo o ana tavini kae saga tonu atu a ia ki olotou fakatagi.—Salamo 120:1; 130:1, 2.
3:8, 10. Ne ‘‵fuli a mafaufauga’ o te Atua tonu e uiga ki te malaia telā ne mafaufau a ia ki ei, kae ne “seki fakasala ei ne ia” latou. Kaia? Me i tino Nineva “ko oti ne tiakina olotou amioga ma‵sei.” E penā foki i aso nei, e mafai o ‵fuli te fakamasinoga a te Atua māfai e fakaasi atu ne se tino agasala a te salamo tonu.
4:1-4. E seai se tino e mafai o fakatapulā ne ia te alofa fakamagalo o te Atua. E ‵tau o fakaeteete tatou ke mo a ma taku fakamasei ne tatou a auala a‵lofa fakamagalo o Ieova.
4:11, NW. E talia eiloa mo te kufaki ne Ieova ke talai atu te fekau o te Malo ki te lalolagi kātoa me—e pelā mo te mea ne fai ne ia ki tāgata e 120,000 i Nineva—ne alofa a ia ki tino “kolā e se iloa ne latou te ‵kese i olotou lima fakaatamai mo olotou lima fakamaui.” E mata, e se ‵tau o a‵lofa tatou ki tino i ‵tou koga talai kae ‵kau atu mo te loto finafinau ki te talaiatuga o te Malo mo te faiga o soko?—2 Petelu 3:9.
‘‵KATI ‵KILA OLOTOU ULU’
Ne fakaasi faka‵sau atu ne Mika a agasala a tino Isalaelu mo Iuta, ‵valo atu te fakamaseiga o olotou laumua, mo folafolaga e uiga ki te ‵toe fakafouga. A Samalia ka “pelā me se fakatūga kaiga i se koga ateatea.” Ona ko olotou faifaiga ifo ki tupua, ne ‵tau o “‵kati ‵kila,” io me fakamasiasi a Isalaelu mo Iuta. Ona ko te lotou avega fakapagota, ne ‵tau o ‵kati ‵kila olotou ulu e pelā “me ne manu ko aeto”—se vaegā manu telā e se uke a fulufulu i tena ulu. E folafola mai Ieova: “Ka ko koutou tino Isalaelu kolā e ‵toe, ka fakapotopoto ne au koutou.” (Mika 1:6, 16; 2:12) Ona ko takitaki amio ‵pelo mo pelofeta ofa tulafono, ka fai foki Ielusalema “pelā me se vao pupu.” Kae ka “fakapotopoto” ne Ieova ana tino. Ka vau mai “Peteleema Efalata” “se pule mō Isalaelu.”—Mika 3:12; 4:12; 5:2.
E mata, ne seki ‵lei a faifaiga a Ieova ki Isalaelu? E mata, ko tō ‵mafa ana fakatonuga? Ikai. A mea kolā e manako a Ieova ke fai ne ana tino tapuaki ko te ‘fai o te mea tonu, ke fakaasi atu te alofa tumau, kae ola mo te loto maulalo i mua o te ‵tou Atua.’ (Mika 6:8) Kae ko tino kolā ne ola i aso o Mika, ne kamata o amio ma‵sei telā ke “oko foki eiloa ki tāgata ‵lei kae fakamaoni, ko se aogā e pelā me ne mouku,” telā e fakalogo‵mae atu ki so se tino e fakapilipili atu. Kae ne fai atu te pelofeta: “[Ieova], e seai se Atua e pelā mo koe.” Ka toe fakaasi atu ne te Atua te alofa fakamagalo ki ana tino kae “fakapuli ne koe [olotou] agasala!”—Mika 7:4, 18, 19.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:12—Ne fakataunu anafea te valoaga e uiga ki te ‘fakapotopoto mai o te ‵toega o tino Isalaelu’? Ne fai tena fakataunuga muamua i te 537 T.L.M., i te taimi ne toe ‵foki atu ei te ‵toega o tino Isalaelu ki te lotou fenua mai te ‵nofo fakapagota i Papelonia. I aso nei, e lavea atu foki te fakataunuga o te valoaga tenā i “te Isalaelu a te Atua.” (Kalatia 6:16) Talu mai te 1919, ko oti eiloa ne fakamaopoopo fakatasi a Kelisiano fakaekegina e pelā “me ne mamoe ko ‵foki mai ki te lafu.” A te ‵kau fakatasi o latou mo “te vaitino tokouke” o ‘nisi mamoe,’ maise eiloa talu mai i te 1935, ne fai ei te lotou “fenua me ka toe ‵fonu i tino.” (Fakaasiga 7:9; Ioane 10:16) E fakamalosi fakatasi aka ne latou mo te loto finafinau a te tapuakiga tonu.
4:1-4—“I aso mai mua nei,” e “faka‵lei” aka pefea ne Ieova “a kinauga i vā o malo, malo ‵pili mai mo malo ‵mao”? E se fakasino atu eiloa te tugāpati “malo” ki potukau a fenua io me ko potukau fakapolitiki. I lō te fai penā, e fakasino atu a tugāpati konā ki tino takitokotasi mai atufenua katoa kolā ko oti ne fai mo fai ne tino tapuaki ki a Ieova. E fai ne Ieova te fakamasinoga kae fakatoka foki ne ia a fakalavelave i vā o latou i te feitu faka-te-agaga.
Akoakoga mō Tatou:
1:6, 9; 3:12; 5:2. Ne fakamaofa a Samalia ne te kau Asulia i te 740 T.L.M.—i aso o Mika. (2 Tupu 17:5, 6) Ne olo atu te kau Asulia ki Ielusalema i te taimi o te pulega a Hesekia. (2 Tupu 18:13) Ne ‵sunu te fa‵kai o Ielusalema ne te kau Papelonia i te 607 T.L.M. (2 Nofoaiga Tupu 36:19) E pelā mo te mea ne ‵valo mai, ne fanau te Mesia i “Peteleema Efalata.” (Mataio 2:3-6) Ne taunu faeloa a muna fakapelofeta a Ieova.
2:1, 2. Ko oko eiloa i te fakamataku ke fai atu me e tavini atu tatou ki te Atua kae tela la, e fakamuamua ne tatou te ‵sala atu ki koloa i lō te “Malo mo tena amiotonu.”—Mataio 6:33; 1 Timoteo 6:9, 10.
3:1-3, 5. E manako eiloa Ieova ke fakamaoni a tino kolā e fai ne latou te takitakiga.
3:4. Kafai e ma‵nako tatou ke tali ne Ieova ‵tou ‵talo, e se ‵tau mo tatou o fai agasala io me e ola i se olaga magalua.
3:8. A te fakatonuga ke talai atu ne tatou te tala ‵lei, telā e aofia i ei a fekau o fakamasinoga, e mafai fua o fai māfai e fakamalosi aka tatou ne te agaga tapu o Ieova.
5:5. E fakatalitonu mai ne te valoaga faka-Mesia tenei me kafai e taua atu ki tino o te Atua olotou fili, ka tuku atu a “takitaki ma‵losi eiloa”—ke fai ne latou te takitakiga i vā o tino o Ieova.
5:7, 8. Ki tino e tokouke, e fai eiloa a Kelisiano fakaekegina i aso nei e pelā “me se sau fou telā ne aumai ne [Ieova]”—se fakamanuiaga mai i te Atua. E fai eiloa penei me e fakaaogā ne ia te kau fakaekegina ke folafola atu te fekau o te Malo. E fesoasoani atu a ‘nisi mamoe’ i te fakaokoatuga o fakamalosiga faka-te-agaga ki tino mai te ‵lago malosi atu ki te kau fakaekegina i te galuega talai. (Ioane 10:16) Ko oko eiloa i te taulia o tatou ke ‵kau atu ki te galuega tenei, telā e tuku atu ei a fakamalosiga ‵tonu ki nisi tino!
6:3, 4. E ‵tau o fakaakoako atu tatou ki a Ieova te Atua kae alofa atafai atu ki tino foki kolā e faigata o fakamasani ki ei io me kolā e vāivāi i te feitu faka-te-agaga.
7:7. Kafai e fakafesagai atu tatou ki fakalavelave i te gataga o te olaga masei tenei, e se ‵tau o loto vāivāi tatou. I lō te fai penā, e pelā mo Mika, e ‵tau eiloa o “fakatali‵tali [tatou] mo te loto tali‵tonu ki te Atua.”
7:18, 19. Ona ko te loto fiafia o Ieova o fakamagalo ‵tou mea ‵se, e ‵tau o loto fia‵fia foki tatou o fakamagalo atu a tino kolā e agasala mai ki a tatou.
Ke Tumau i ‘te Faka‵logo ki a Ieova’
A tino kolā e taua atu ki te Atua mo ana tino “ka ‵ta fakamasei kae fakamasiasi ki te se-gata-mai.” (Opetaia 10) Kae e mafai o gata te ita o Ieova māfai e faka‵logo tatou ki faka‵pulaga a te Atua kae ‘tiakina ‵tou amioga ma‵sei.’ (Iona 3:10) “I aso mai mua nei,” telā ko “aso fakaoti” konei, e fakamaluga aka te tapuakiga tonu ke maluga atu i lotu ‵se katoa kae e ua‵lolo atu a tino faka‵logo ki ei. (Mika 4:1, 2; 2 Timoteo 3:1) Tela la, ke na fakaiku aka ne tatou ke “tapuaki kae faka‵logo ki te Aliki [ko Ieova] te [‵tou] Atua ki te se gata mai.”—Mika 4:5.
Ko oko eiloa i te tāua o akoakoga e maua ne tatou i tusi ko Opetaia, Iona, mo Mika! E tiga eiloa ne tusi i tausaga e silia atu i te 2,500 ko ‵teka, koi “ola kae galue mo te ‵mana” te lotou fekau, ke oko mai foki eiloa ki aso nei.—Epelu 4:12.
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 25]
Ne ‵valo mai a Opetaia: ‘Ka ‵ta fakamasei kae fakamasiasi [a Etoma] ki te se gata mai’
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 27]
Ne ‘fakatalitali mo te talitonu’ a Mika ‘ki a Ieova,’ kae e mafai foki o fai koe penā
[Fakamatalaga o te Ata i te itulau e 28]
A te galuega talai se tauliaga telā e ‵tau o fakatāua