Taina Talavou, e Kausaki Atu Koutou ki Tauliaga?
1. Ko te taimi fea e ‵tau ei mo se taina talavou o kamata o fakagalue aka a te fakatakitakiga telā e maua i te 1 Timoteo 3:1?
1 “So se tagata e fia maua ne ia . . . , e manakogina ke fai ne ia a galuega ‵lei.” (1 Timo. 3:1) E fakamalosi atu a pati fakaosofia konā ki taina ke kausaki atu ke fetaui ‵lei latou mō tauliaga i te taviniga i te fakapotopotoga. E mata, e ‵tau o matua ‵ki koe ke fai penā? A te ‵tonuga loa, e sili atu i te ‵lei māfai e kamata koe o kausaki atu ki ei i te taimi koi talavou ei koe. I te auala tenei e fai ei ke fakamasani koe ki mea e uke kae fakaasi atu foki ei tou fetaui ‵lei ke ‵tofi aka koe mo fai se tavini fesoasoani i te taimi ko matua ei koe. (1 Timo. 3:10) Kafai koe se taina talavou papatiso, e mafai pefea o kausaki atu koe?
2. E mafai pefea o ati aka kae fakaasi atu ne tatou a te uiga ko te alofa sē fakapito?
2 Te Alofa sē Fakapito: Masaua me e kausaki atu koe ki galuega ‵lei, kae e se ko te ‵tofi. Tela la, ke ati aka se uiga fia fesoasoani atu ki ou taina mo tuagane. A te auala e tasi ke fai penā ko te mafaufau ‵loto ki te fakaakoakoga ‵lei a Iesu. (Mata. 20:28; Ioa. 4:6, 7; 13:4, 5) Akai atu ki a Ieova ke fesoasoani atu ke maua ne koe a te loto fia saga atu ki nisi tino. (1 Koli. 10:24) E mata, e mafai o fesoasoani atu koe ki tino i te fakapotopotoga kolā ko ma‵tua io me ma‵saki? E mata, e mafai o fakaavanoa ne koe a koe eiloa ke ‵kati a mouku, ‵teu a te tafāfale io me ko te faiga o nisi mea i te tausiga o te Kingdom Hall? Io me e mata, e mafai o volenitia atu ke fai ne koe se lāuga i te Akoga mō Tino Talai? Ka lavea ei ne koe me i tou fesoasoani atu ki nisi tino ka maua eiloa ne koe i ei a te fiafia.—Galu. 20:35.
3. E pefea te tāua o te malosi faka-te-agaga, kae e mafai pefea o fakamalosi aka?
3 Malosi Faka-te-Agaga: E sili atu te tāua ke malosi ‵lei i te feitu faka-te-agaga a te tavini fesoasoani i te fakapotopotoga i lō te mauaga o taleni fakapito io me ko atamai totino. A te tagata telā e malosi faka-te-agaga e taumafai ke maua ne ia a te kilokiloga a Ieova mo Iesu. (1 Koli. 2:15, 16) E fakaasi atu ne ia a “fuataga o te agaga.” (Kala. 5:22, 23) A ia se tino talai loto finafinau telā e fakamuamua ne ia a manakoga o te Malo. (Mata. 6:33) E mafai o ati aka ne koe a uiga faka-te-agaga mai i te tumau i se fakasologa ‵lei o sukesukega totino. E mafai o aofia i te mea tenei a te faitau ki te Tusi Tapu i aso katoa, te faitauga o lōmiga takitasi o Te Faleleoleo Maluga mo te Ala Mai!, mo te fakatoka kae kau atu ki fakatasiga a te fakapotopotoga. (Sala. 1:1, 2; Epe. 10:24, 25) I te taimi ne fakamalosi atu ki te talavou ko Timoteo ke gasolo atu i te feitu faka-te-agaga, ne tusi atu a Paulo: “Saga faka‵lei faeloa ki . . . au akoakoga.” (1 Timo. 4:15, 16) Tela la, galue malosi o fakatoka faka‵lei ki ou tōfiga i te Akoga mō Tino Talai. Fakatoka mō te galuega talai, kae kau atu faeloa ki ei. Ke fakatoka kae kausaki atu ki fakamoemoega faka-te-agaga, e pelā mo te paenia, taviniga i te Peteli, io me ko te kau atu ki te Akoga mō Taina Taka. A te malosi faka-te-agaga ka fesoasoani atu ki a koe ke “tele keatea mai manakoga masani o talavou.”— 2 Timo. 2:22.
4. Se a te tāua o te fakatuagagina mo te fakamaoni?
4 Te Fakatuagagina mo te Fakamaoni: Ona ko te mea ne ‵tofi aka a taina kolā e “fakatuagagina” ke fakasoa atu ne latou a mea‵kai ki Kelisiano ma‵tiva i te senitenali muamua, e fakamaoni mai i ei me ne fakatuagagina kae fakamaoni latou, ne seki ‵tau o manava‵se a te kau apositolo e uiga ki te galuega me ne fai io me ikai. Ne tuku atu ei ne te mea tenei a te avanoaga ke ‵saga malosi atu fua latou ki nisi mea tāua. (Galu. 6:1-4) Tela la, kafai e tuku atu se tōfiga i te fakapotopotoga ke fai ne koe, ke na fai eiloa te ‵toe mea e mafai ne koe o fai. Fakaakoako ki a Noa, telā ne tautali faka‵lei atu eiloa ki fakatonuga kolā ne tuku atu ke faite a te vaka. (Kene. 6:22) E fakatāua eiloa ne Ieova a te fakamaoni mo te fakaasiga o te matua ‵lei i te feitu faka-te-agaga.—1 Koli. 4:2; ke onoono ki te pokisi ko “Te Aoga o te Fakamasani Faka‵lei.”
5. Kaia e ‵tau ei mo taina talavou o kausaki atu ki tauliaga?
5 E pelā mo te mea ne ‵valo mai, e fakavave ne Ieova te fakamaopoopoga o tino. (Isa. 60:22) E pelā eiloa mo te aofaki masani, e nofo eiloa pelā ki te kuata o te miliona o tino e papatiso i tausaga katoa. Ona ko te mea tenā, ko tokouke a tino ‵fou ko o‵mai ki loto i te munatonu, tela la, ko manakogina eiloa a tāgata ma‵losi faka-te-agaga ke tausi atu ki tiute i fakapotopotoga. Ko sili atu eiloa nei i lō taimi mua a te uke o galuega e ‵tau o fai i te taviniga a Ieova. (1 Koli. 15:58) Taina talavou, e a, e kausaki atu koutou ki tauliaga? Kafai e penā loa, e manakogina ke fai ne koe a galuega ‵lei!
[Ata i te itulau e 2]
Ona ko te uke o tino ‵fou ko o‵mai ki loto i te munatonu, ko manakogina eiloa a tāgata ma‵losi faka-te-agaga ke tausi atu ki tiute i fakapotopotoga
[Pokisi i te itulau e 3]
Te Aoga o te Fakamasani Faka‵lei
E maua eiloa ne taina talavou kolā e fetaui ‵lei a mea aoga māfai ko tuku atu ne toeaina a tōfiga kae fakamasani aka latou ki ei. Ne sagasaga se ovasia o te fenua i luga i te tulaga i te taimi ne tuku atu ne ia a fakamalosiga ki se tino talai mai tua o te fakatasiga. Ne lavea ne ia se tamā tamaliki tagata e tu pili atu, telā ne fesili atu me e faka‵tali tou tagata ke faipati atu ki a ia. Ne tali atu a te tamaliki tagata me ne ‵tofi aka a ia ke ‵teu a te tulaga mai tua o fakatasiga katoa. Ko toka ana mātua ke olo atu ki te fale, kae ne ita ‵ki tou tagata ma fano kae seki fakataunu tena tōfiga. Ne fiafia malosi eiloa a te ovasia o te fenua. Ne fai mai tou tagata: “Ne matapula‵pula eiloa a toeaina i te fakapotopotoga tenā ke fakamasani a taina talavou kolā ko fetaui ‵lei mai i te tukuatuga ki a latou o tōfiga i te fakapotopotoga. I te auala tenā, e se faigata ei ki a latou ke ‵tofi aka se taina talavou mo fai se tavini fesoasoani māfai ko āsi atu au ki te fakapotopotoga.”