Ke Fakatumau te Fiafia i Taimi o Fakalavelave
“Ka ko latou katoa kolā e maua ne latou mai i a koe a te filemu ka fia‵fia; ka usu pese faeloa latou mo te fiafia.”—SALAMO 5:11.
1, 2. (a) Ne a nisi mea kolā e māfua mai i ei a mea fakafanoanoa e uke i aso nei? (e) I tafa o fakalavelave faiga‵ta masani ki tino katoa, se a te mea e ‵tau o kufaki i ei a Kelisiano ‵tonu?
E SE ‵sao a Molimau a Ieova i fakalavelave kolā e oko atu ki tino katoa. E pokotia a tino o te Atua e tokouke i amioga solitulafono, taua, mo nisi faifaiga sē fakamaoni. Ko fakalavelave ‵tupu, te mativa, masaki, mo te mate ne māfua mai i ei a te lasi o te loto mafatia. Ne tusi mai a te apositolo ko Paulo: “Me e iloa ne tatou i mea katoa ne faite, ne ma‵nava fi‵ta; e pelā eiloa mo te ‵mae o te fafine fanau, ke oko mai eiloa ki aso nei.” (Loma 8:22) E pokotia foki eiloa tatou i ‵tou tulaga sē ‵lei katoatoa. E pelā mo te tupu ko Tavita, e mafai o fai atu tatou: “Au ko malemu i te lofiaga o aku agasala; se amoga ‵mafa, ko se mafai ne au o amo.”—Salamo 38:4.
2 I tafa o fakalavelave masani ki tino katoa, e amo eiloa ne Kelisiano ‵tonu a te sataulo fakatusa. (Luka 14:27) E tonu, e pelā mo Iesu, e takalia‵lia kae fakasauagina ana soko. (Mataio 10:22, 23; Ioane 15:20; 16:2) Tela la, a te tautali atu ki te Keliso e manakogina i ei a te taumafai malosi mo te kufaki a koi fakatali‵tali tatou ki fakamanuiaga i te lalolagi fou.—Mataio 7:13, 14; Luka 13:24.
3. E iloa pefea ne tatou me e se ‵tau o fe‵paki a Kelisiano mo se olaga fakalogo‵mae ke fakafiafia atu ei ki te Atua?
3 E mata, e fakauiga a te mea tenei me i Kelisiano ‵tonu e kausaki atu ki se olaga telā e seai se fiafia e maua i ei? E mata, e ‵tau o fakamailoga ‵tou olaga ki te fanoanoa mo te loto mafatia ke oko eiloa ki te gataga? E manino ‵lei me e manako a Ieova ke fia‵fia tatou a koi fakatali‵tali tatou ki te fakataunuga o ana folafolaga. E uke a taimi e fakamatala mai ei i te Tusi Tapu a tino tapuaki ‵tonu e pelā me ne tino fia‵fia. (Faitau te Isaia 65:13, 14.) E fai mai te Salamo 5:11: “Ko latou katoa kolā e maua ne latou mai i a koe a te filemu ka fia‵fia; ka usu pese faeloa latou mo te fia‵fia.” E tonu, e mafai eiloa o maua a te fiafia, te filemu o te mafaufau, mo te lotomalie tonu ke oko foki eiloa ki te ‵lotoga o fakalavelave. Ke na mafau‵fau tatou ki te auala e mafai ei o fesoasoani mai a te Tusi Tapu ke fakafesagai atu tatou ki ‵tou tofotofoga kae ke fia‵fia faeloa.
Ieova—‘Te Atua Fiafia’
4. E pefea a lagonaga o te Atua māfai ko ‵teke atu ki tena loto?
4 Mafaufau ki a Ieova e pelā me se fakaakoakoga. E pelā me ko te Atua Malosi Katoatoa, e maua ne ia te pulega i te lagi mo te lalolagi kātoa. E seai se mea e mativa ei a ia kae e se manakogina foki ne ia se tino. Faitalia tena malosi sē fuafuagina, ne ‵tau eiloa o fanoanoa a Ieova i te taimi ne ‵teke atu ei tena tama faka-te-agaga e tokotasi kae ne fai mo fai a Satani. Kāti ne toe pokotia fakamuli a te Atua i te taimi ne ‵kau atu ei a nisi agelu i te ‵tekeatuga tenā. Mafaufau foki la ki te logo‵mae ne lagona ne te Atua i te taimi ne fulitua atu ei ki a ia a Atamu mo Eva, mo ana mea fakaofoofogia kolā ne faite i te lalolagi. Talu mai te taimi tenā, ne ‵teke atu ei a te fia piliona o lā tama‵liki ki te pulega a Ieova.—Loma 3:23.
5. Se a te mea telā ne fakafanoanoa malosi atu ki a Ieova?
5 Koi fanaka eiloa te malosi o te ‵tekeatuga a Satani. Ko oti eiloa ne maimoa mai a Ieova kāti i se 6,000 tupu tausaga ki faifaiga ifo ki tupua, fakasauaga, tatino, mo faifaiga fakatauavaga ma‵sei. (Kenese 6:5, 6, 11, 12) E se gata i ei, ko oti ne lagona ne ia a loi matagā mo pati ma‵sei. Ke oko foki eiloa ki tino tapuaki ‵tonu a te Atua ko oti ne fakalogo‵mae ne latou ana lagonaga. E fakamatala mai i te Tusi Tapu se tulaga penā e tasi i pati konei: “E uke taimi ne ‵teke atu ei latou ki a ia i te vao; e uke foki taimi ne fakafanoanoa ei ne latou a ia! E tofotofo sāle faeloa ne latou te Atua, kae faka‵mae ne latou te Atua Tapu o Isalaelu.” (Salamo 78:40, 41) Ne logo‵mae malosi eiloa a Ieova i te taimi ne ‵teke atu ei a tino ki a ia. (Ielemia 3:1-10) E manino ‵lei, me e ‵tupu a mea ma‵sei, kae e mafatia malosi a Ieova māfai ko ‵tupu a mea konā.—Faitau te Isaia 63:9, 10.
6. E saga atu pefea a te Atua ki tulaga fakafanoa‵noa?
6 Kae e se taofi aka a Ieova ne te logo‵mae mo te fanoanoa. Kafai ko ‵sae aka a mea faka‵numi, e gasuesue fakavave a Ieova o fakafoliki ifo a ikuga sē ‵lei o mea ne ‵tupu. Ko oti foki ne fai ne ia a fakatokaga kolā e tumau te lotou aoga ko te mea ke fakataunu fakamuli ei tena fuafuaga. I te kilokilo atu ki faifaiga aoga konei, e kilo atu eiloa a Ieova mo te fiafia ki te fakamalugaga o tena pulega sili mo fakamanuiaga mō ana tino tapuaki a‵lofa fakamaoni. (Salamo 104:31) E tonu, faitalia a fakamaseiga e uke ne fai atu ki a ia, e tumau eiloa a Ieova i te fai mo fai ‘te Atua fiafia.’—1 Timoteo 1:11; Salamo 16:11.
7, 8. Kafai ko ‵se a mea, e mafai pefea o fakaakoako atu tatou ki a Ieova?
7 E tonu, e se mafai o fakatusa ne tatou a tatou eiloa ki a Ieova māfai ko mafau‵fau tatou ki te ‵tou malosi ke faka‵lei aka a fakalavelave. Kae koi mafai eiloa ne tatou o tau‵tali atu ki a Ieova i te taimi e fakafesagai atu ei tatou ki ‵tou fakalavelave. Se mea masani ke loto vāi‵vai tatou māfai ko se ‵lei a mea e ‵tupu, kae e se ‵tau o tumau tatou i se tulaga penā. Ona ko te mea ne faite tatou ki foliga o Ieova, e maua ne tatou a te atamai mo te poto, telā e mafai o iloilo aka ne tatou ‵tou fakalavelave kae gasuesue fakavave māfai e mafai.
8 A te mea tāua e tasi telā e mafai o fesoasoani mai ki a tatou ke fa‵ki i fakalavelave o te olaga ko te talia o nisi mea kolā e se mafai o faka‵lei aka ne tatou. A te logo‵mae i vaegā mea penā e mafai o iku atu ki te fanoanoa kae ave keatea ei a mea fakafia‵fia e uke i te tapuakiga tonu. Mai tua o te faiga o te ‵toe mea e mafai o fai ke faka‵lei aka se fakalavelave, a te ‵toe mea ‵lei e ‵tau o fai ko te fakagata te mafaufau ki ei kae ke saga atu ki mea kolā e sili atu i te aoga. E fakamatala faka‵lei mai i te Tusi Tapu a te manatu tenei.
E Tāua a te Loto Malamalama
9. Ne fakaasi atu pefea ne Hana a te loto malamalama?
9 Mafaufau ki te fakaakoakoga a Hana, telā ne fai fakamuli mo fai te mātua o Samuelu te pelofeta. Ne loto mafatia a ia ona ko tena sē fanafanau. Ne fakatauemu kae fakaitaita tou fafine ona ko tena sē fanau. I nisi taimi, ne loto vāivāi a Hana telā ne tagi kae ne seki kai tou fafine. (1 Samuelu 1:2-7) I te taimi e tasi ne āsi atu ei a ia ki te faleie o Ieova, a Hana “ko oko eiloa i tena fanoanoa, tenā ne tagi mautuutu ei a ia kae ‵talo atu ki te Aliki.” (1 Samuelu 1:10) Mai tua o te fakaasiatuga ne Hana ana lagonaga ki a Ieova, ne fanatu a Eli te faitaulaga sili ki tou fafine kae fai atu: “Fano mo te filemu, kae ke tuku atu ne te Atua o Isalaelu a te mea ne fakatagi atu koe ki a ia.” (1 Samuelu 1:17) I te taimi tenei, ko iloa ‵lei ne Hana me ko oti ne fai ne ia a mea katoa e mafai ne ia o fai. Ne seki mafai ne ia o faka‵lei aka tena sē fanafanau. Ne fakaasi atu ne Hana te loto malamalama. “Tenā ne fanatu ei Hana, te mea eiloa ko kai, kae ko se fanoanoa foki.”—1 Samuelu 1:18.
10. Se a te kilokiloga tonu ne fakaasi atu ne Paulo i te taimi ne fepaki ei a ia mo se fakalavelave telā ne seki mafai ne ia o faka‵lei aka?
10 Ne fakaasi atu ne te apositolo ko Paulo se kilokiloga tai ‵pau i te taimi ne fepaki ei a ia mo fakalavelave. Ne maua ne ia se logo‵maega telā ne fai ei a ia ke loto mafatia malosi. Ne taku ne ia ki se mea ‘fakalogo‵mae o te foitino.’ (2 Kolinito 12:7) Faitalia me se a te māfuaga, ne fai eiloa ne Paulo te ‵toe mea e mafai o fai ke ave keatea te logo‵maega tenei, mai i te ‵talo atu ki a Ieova mō se faka‵leiga. Ne ‵talo fakafia atu a Paulo ki a Ieova e uiga ki te mea tenei? Fakatolu taimi. Mai tua o te tolu o taimi, ne fakaasi atu ne te Atua ki a Paulo me i te mea ‘fakalogo‵mae o te foitino’ ka se ave keatea i se auala fakavavega. Ne talia ne Paulo te manatu tenei kae ne saga tonu atu a ia o tavini katoatoa atu ki a Ieova.—Faitau te 2 Kolinito 12:8-10.
11. Se a te aoga o te ‵talo mo te fakatagi atu ki te fakafesagai atu o tatou ki fakalavelave faiga‵ta?
11 E se fakauiga a fakaakoakoga konei me e ‵tau o fakagata aka te ‵tou ‵talo atu ki a Ieova e uiga ki mea kolā e mafatia tatou i ei. (Salamo 86:7) E ‵kese mai i ei, e fakamalosi mai te Muna a te Atua: “Sa manava‵se ki se mea, kae fakatagi atu ki te Atua i mea e ma‵nako koutou ki ei, kae fakatagi eiloa i te agaga fakafetai.” Ka tali mai pefea a Ieova ki vaegā fakatagi mo akai penā? E toe fai mai te Tusi Tapu: “Ka ko te filemu o te Atua, telā e sili atu i mea e iloa ne tatou, ke tausi faka‵lei ne ia otou loto mo otou mafaufau i a Keliso Iesu.” (Filipi 4:6, 7) E tonu, e mafai o se ave keatea ne Ieova a ‵tou fakalavelave, kae e mafai o tali mai ki ‵tou ‵talo mai i te puipuiga o te malosi o ‵tou mafaufau. Kafai ko oti ne ‵talo atu e uiga ki se mataupu, e mafai o lavea atu ne tatou a te fakamataku o te manavase faeloa ki ei.
Ke Maua te Fiafia i te Faiga o te Loto o te Atua
12. Kaia e mafai ei o fakalogo‵mae mai a te loto vāivāi mō se taimi leva ‵ki?
12 E fai mai te Faataoto 24:10: “Kafai koe e vāivāi i te taimi e tupu ei se fakalavelave, ko tena uiga a koe e vāivāi eiloa.” E fai mai te suā faataoto: “A tino e ‵kata manafai e fia‵fia, kae e mata fi‵ta manafai e fanoa‵noa.” (Faataoto 15:13) Ko oti ne loto vāivāi a nisi Kelisiano ke oko eiloa ki te tulaga telā ko taofi aka ei olotou faitauga totino ki te Tusi Tapu mo te mafaufau ‵loto ki te Muna a te Atua. Ko oti ne fai olotou ‵talo e pelā me ne mea masani, kae e mafai o ‵vae keatea latou mai i taina tapuaki. E manino ‵lei, me i te tumau i se tulaga penā e mafai o fakalogo‵mae.—Faataoto 18:1, 14.
13. Ne a nisi mea kolā e mafai o fesoasoani mai ke ave keatea ei te loto vāivāi kae ke maua i ei te fiafia?
13 I te suā feitu, a te kilokiloga aoga ka fesoasoani mai ke ‵saga tonu atu tatou ki vaega o ‵tou olaga kolā e mafai o maua i ei a te lotomalie mo te fiafia tonu. Ne tusi mai a Tavita: “Toku Atua, e fiafia au o fai tou loto! E tausi ne au au akoakoga i toku loto.” (Salamo 40:8) Kafai ko isi ne mea ‵se e ‵tupu i ‵tou olaga, a te ‵toe mea e ‵tau o fai ne tatou ko te taofiga o ‵tou polokalame aoga o te tapuakiga. A te ‵tonuga loa, a te auala ‵lei ke ‵teke atu ki te fanoanoa ko te kau atu ki mea kolā e maua ei te fiafia. E fai mai a Ieova me e mafai ne tatou o maua a te fiafia i te faitau ki tena Muna mo te onoono atu faeloa ki ei. (Salamo 1:1, 2; Iakopo 1:25) E maua eiloa ne tatou mai i te Tusi Tapu mo fakatasiga Kelisiano a ‘pati a‵lofa’ kolā e mafai o fakamalosi kae fakafiafia ei ‵tou loto.—Faataoto 12:25; 16:24.
14. Se a te fakatalitonuga mai i a Ieova e maua nei ne tatou te fiafia i ei?
14 E tuku mai ne te Atua a pogai e uke ke fia‵fia ei tatou. A tena folafolaga e uiga ki te fakaolataga se pogai tāua o te fiafia. (Salamo 13:5) E iloa ne tatou me faitalia a mea kolā e ‵tupu nei ki a tatou, ka taui atu eiloa ne te Atua i te fakaotiga a tino kolā e ‵sala atu ki a ia mo te loto finafinau. (Faitau te Failauga 8:12.) Ne fakaasi mai ne te pelofeta ko Sapakuka a te vaegā loto talitonu penā i se auala gali i te taimi ne tusi mai ei a ia: “E ui eiloa e seai ne fua i luga o mati kae seai foki ne fuataga i luga o vine, e ui eiloa e se fua ‵lei a olive ka ko seai foki ne fuaga e maua mai saito, e ui eiloa e ‵mate katoa a mamoe ka ko ‵ma kalekale a sai pulumakau, kae seai eiloa se pulumakau i ei; e fiafia faeloa au i te Aliki te Atua ko toku fakaola.”—Sapakuka 3:17, 18.
‘E Fia‵fia a Tino Kolā e Fai mō Latou te Atua ko Ieova’
15, 16. Taku mai a nisi meaalofa a te Atua kolā e mafai o maua ne tatou kae koi fakatalitali tatou ki fakamanuiaga i aso mai mua.
15 E tiga eiloa e faka‵tali tatou ki te taimi gali i aso mai mua nei mō tatou, e loto eiloa a Ieova ke maua ne tatou a mea ‵lei kolā e tuku mai ne ia ki a tatou. E fai mai te Tusi Tapu: “Ko iloa aka nei ne au me i te mea sili e ‵tau o fai ne tatou ko te fakafia‵fia i te olaga tenei koi ola tatou i ei. E ‵tau mo tatou katoa o ‵kai kae inu kae fakafiafia ki mea ne maua ne tatou mai o‵tou galuega. Ko te meaalofa a te Atua tenā.” (Failauga 3:12, 13) A “te mea sili e ‵tau o fai” e aofia i ei a te faiga o mea ‵lei mō nisi tino. Ne fai mai a Iesu me e sili atu te fiafia e maua i te tuku atu o mea i lō te maua mai. A faifaiga atafai ki ‵tou avaga, tama‵liki, mātua, mo nisi kāiga e maua ei te lotomalie tonu. (Faataoto 3:27) A te atafai, talimalo, mo te fakamagalo atu o ‵tou taina mo tuagane faka-te-agaga e iku atu ki te fiafia lasi, kae e fakafiafia atu foki i ei ki a Ieova. (Kalatia 6:10; Kolose 3:12-14; 1 Petelu 4:8, 9) Kae ko te faiga o te ‵tou galuega talai mo te alofa sē fakapito se mea fakafiafia tonu eiloa.
16 A pati mai luga nei kolā ne siki mai i te Failauga e taku mai i ei a mea fakafiafia kae faigofie o te olaga, e pelā mo te kai mo te inu. E tonu, ke oko foki ki taimi kolā e fe‵paki ei mo tofotofoga faiga‵ta, e mafai o maua ne tatou te fiafia i so se meaalofa faka-te-foitino ne maua ne tatou mai i a Ieova. E se gata i ei, ko te gali i te kilo atu ki te taimi e to ei te mata o te la, laukele kolā ne fakagaligali, te ta‵fao mai o tamā manu, mo nisi mea ‵gali kolā e seai se ‵togi ke onoono atu ki ei, kae e mafai o fai ei tatou ke ofo kae fia‵fia foki. I te taimi e mafau‵fau ei tatou ki vaegā mea penā, e momea aka i ei te ‵tou a‵lofa ki a Ieova, me i a ia ko te Tino telā e tuku mai ne ia a mea ‵lei katoa.
17. Se a te mea ka fakasaoloto katoatoa aka ei tatou mai i mea faiga‵ta, kae i te vaitaimi tenei, se a te mea telā e fakamafanafana mai ki a tatou?
17 E sili atu i ei, a te ‵tou a‵lofa ki te Atua, te fakalogo ki ana fakatonuga, mo te fakatuanaki ki te taulaga togiola, ka iku atu ki te fakasaolotoga katoatoa o tatou mai i fakalavelave o te olaga sē ‵lei katoatoa kae e iku atu foki i ei ki te fiafia tumau. (1 Ioane 5:3) I te vaitaimi tenei, e maua ne tatou a fakamafanafanaga i te iloa atu me e lavea ‵lei ne Ieova a mea katoa kolā e logo‵mae ei tatou. Ne tusi mai a Tavita: “Au e fiafia kae ‵lifu i tou alofa tumau. E iloa ne koe oku puapuaga; e lavea foki ne koe oku fakalavelave.” (Salamo 31:7) Ona ko tena alofa, ka fakasao ne Ieova a tatou mai i fakalavelave faiga‵ta.—Salamo 34:19.
18. Kaia e ‵tau ei o fia‵fia malosi a tino o te Atua?
18 I te taimi koi faka‵tali ei tatou ki te fakataunuga o ana folafolaga, ke na fakaakoako atu tatou ki a Ieova, te Atua fiafia. Ke na ‵kalo keatea tatou mai lagonaga sē aoga kolā e taofi aka ei tatou i te fai faeloa o te ‵tou taviniga ki te Atua. Kafai e ‵sae aka a fakalavelave, ke na takitaki tatou ne ‵tou atamai mo te poto aoga. Ka fesoasoani mai a Ieova ke mafai o pule faka‵lei atu tatou ki ‵tou lagonaga kae ke fai so se mea e mafai o fai ke fakamu‵tana aka ei a ikuga ma‵sei o fakalavelave faiga‵ta. Ke na fia‵fia tatou ki mea ‵lei kolā ne aumai ne ia, i te feitu faka-te-foitino mo te feitu faka-te-agaga. Mai i te fakapilipili atu faeloa ki te Atua, ka mafai ei o fia‵fia tatou me e ‘fia‵fia a tino kolā e fai mō latou te Atua ko Ieova’!—Salamo 144:15.
Ne a Mea ko Oti ne Tauloto ne Koe?
• I te taimi e fe‵paki ei mo tulaga faiga‵ta, e mafai pefea o fakaakoako atu tatou ki a Ieova?
• E mafai pefea o fesoasoani mai a te loto malamalama ke fakafesagai atu tatou ki tulaga faiga‵ta?
•I taimi fakafanoanoa, e mafai pefea o maua ne tatou te fiafia i te faiga o te loto o te Atua?
[Ata i te itulau e 15]
E fanoanoa ‵ki a Ieova ona ko mea ma‵sei kolā e ‵tupu
[Te Fakamatalaga]
© G.M.B. Akash/Panos Pictures
[Ata i te itulau e 17]
Ko oti ne fakaasi mai ne Ieova te auala ke fakatumau aka ei te fiafia