E Ola te Muna a Ieova
Manatu Tāua Mai i Tusi ki te Kau Kalatia, Efeso, Filipi, mo Kolose
I TE lagonaga ne ia me ko ‵to keatea a nisi Kelisiano mai te tapuakiga ‵ma ona ko fakamalosiga a te kau Iutaia, ne tusi atu ne te apositolo ko Paulo se tusi fakatonutonu ki “ekalesia i Kalatia.” (Kalatia 1:2) Kāti ne tusi i te 50-52 T.A., kae e aofia i te tusi tenā a fakamalosiga mo pati polopoloki ‵mafa.
Kāti i se sefulu tausaga mai tua ifo, i te taimi koi nofo ei a ia i Loma e pelā me se “pagota a Keliso,” ne tusi atu a Paulo ki fakapotopotoga i Efeso, i Filipi, mo Kolose, kae ne tuku atu i ei ne ia a fakatakitakiga ‵lei mo fakamalosiga a‵lofa. (Efeso 3:1) E mafai o maua ne tatou a mea aogā i aso nei mai te ‵saga tonu atu ki te fekau i tusi i te Tusi Tapu ko te Kalatia, Efeso, Filipi, mo Kolose.—Epelu 4:12.
E “TAKUAMIOTONUGINA”—E PEFEA LA?
Ona ko te mea ne taumafai lēmū a tino Iutaia o taku fakamasei a Paulo, ne ‵pulu ei ne tou tagata tena tulaga fakaapositolo mai te fakaasi atu o nisi fakamatalaga likiliki e uiga ki tena olaga. (Kalatia 1:11–2:14) Mai te ‵teke atu ki olotou akoakoga ‵se, ne fai atu ne Paulo te manatu tenei: “I te tino e se takuamiotonugina i galuega a te Tulafono, ka ko te fakatuanaki ki a Iesu Keliso.”—Kalatia 2:16.
‘Ne mafai ne Keliso o fakasaoloto latou kolā e i lalo o te pule a te Tulafono,’ ko te mea ke maua ne latou te saolotoga faka-Kelisiano, ko muna a Paulo. Ne fakatonu malosi atu tou tagata ki Kelisiano i Kalatia: “Tumau la i ei, kae sa toe tuku atu koutou ke toe fai mo pologa.”—Kalatia 4:4, 5; 5:1.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
3:16-18, 28, 29—E mata, koi aogā eiloa te feagaiga ne fai ki a Apelaamo? Ao, koi aogā eiloa. A te feagaiga o te Tulafono se mea fakaopoopo fua ki ei kae e se sui ki ei te feagaiga a te Atua mo Apelaamo. Tela la, koi aogā eiloa te feagaiga ne fai ki a Apelaamo mai tua o te ‘lepega’ o te Tulafono. (Efeso 2:15) Ne fakaoko atu eiloa a folafolaga i ei ki te “fanau” tonu a Apelaamo—ko Keliso Iesu, ko te ‵toe vaega tāua i ei, mo latou kolā “ko tasi katoa i a Keliso.”
6:2—Se a “te tulafono a Keliso”? E aofia i te tulafono tenei a mea katoa ne akoako kae fakatonu mai ne Iesu. Kae maise eiloa ko te fakatonuga “ke fakatau a‵lofa.”—Ioane 13:34.
6:8—E mafai pefea ne tatou o ‘‵toki i luga i te agaga’? E fai ne tatou te mea tenei mai i te ola i se auala telā e mafai o galue faka‵lei te agaga o te Atua i luga i a tatou. A te ‵toki i luga i te agaga e aofia i ei a te kau katoatoa atu ki mea katoa kolā e fakamalosi aka ei te galue ‵lei o te agaga.
Akoakoga mō Tatou:
1:6-9. E ‵tau o gasue‵sue fakavave a toeaina Kelisiano e aunoa mo te fakatalave māfai ko ‵sae aka a fakalavelave i te fakapotopotoga. Mai te fakaaogāga o manatu ‵lei fakatasi mo te Tusi Tapu, e mafai ei o fakasēaogā ne latou a manatu ‵se.
2:20. A te togiola se meaalofa totino eiloa a te Atua ki a tatou. E ‵tau o fakamasani tatou ki te kilokiloga tenā.—Ioane 3:16.
5:7-9. E mafai ne taugasoa ma‵sei o ‘fakalavelave tatou ke se faka‵logo ki te mea tonu.’ E ‵poto eiloa tatou māfai e ‵teke atu ki a latou.
6:1, 2, 5, NW. A latou kolā e “tumau i te olaga faka te Agaga” e mafai o fesoasoani mai ki ‵tou amoga, e pelā mo se fakalavelave io me se tulaga faigata ne māfua mai i te faiga ne tatou o se mea ‵se e aunoa mo te iloa tonu. Kae kafai ko amo aka ‵tou uta o tiute faka-te-agaga, e ‵tau eiloa o amo aka ne tatou taki tokotasi.
‘TE TUKU FAKATASI O MEA KATOA I A KELISO’
I te faka‵mafaatuga o te mataupu ki te fealofani faka-Kelisiano i tena tusi ki te kau Kelisiano i Efeso, e faipati eiloa a Paulo e uiga ki “se fuafuaga mo te fakakatoatoaga o te taimi tonu, telā e tuku fakatasi ei ne ia a mea katoa, ko mea i te lagi mo mea i te lalolagi; ka ko Keliso te ulu o mea katoa.” Ne tuku atu ne Keliso a ‘meaalofa tino’ ke fesoasoani atu ki tino katoa ke ‘tasi i te fakatuanaki.’—Efeso 1:10; 4:8, 13.
Ke fakaaloalo ki te Atua kae fakamalosi aka te fealofani, e ‵tau mo Kelisiano o “‵pei ki te foitino fou” kae “ke fakalogo te suā tino ki te suā tino, ona ko te . . . āva ki a Keliso.” E ‵tau foki “o agai atu ki auala ma‵sei o te Tiapolo” mai te fakaeke ki luga i a latou a te gatutau kātoa.—Efeso 4:24; 5:21; 6:11.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:4-7—Ne filifili aka pefea a Kelisiano fakaekegina a koi tuai o fa‵nau mai latou? Ne filifili aka latou e pelā me se potukau, kae e se pelā me ne tino taki tokotasi. Ne tupu te mea tenei a koi tuai o faka‵solo atu te tulaga agasala ki tino katoa i te lalolagi. I te valoaga ne fakamau i te Kenese 3:15, telā ne folafola mai a koi tuai o fakafua mai so se tino sē ‵lei katoatoa, ne aofia i ei te fuafuaga a te Atua ke filifili ne nāi soko o Keliso ke pule fakatasi mo ia i te lagi.—Kalatia 3:16, 29.
2:2, NW—E fai pefea te agaga o te lalolagi e pelā me se ea, kae e pule atu a ia ki fea? A “te agaga o te lalolagi”—ko te uiga fia tu tokotasi mo te sē fakalogo—ko salalau atu e pelā mo te ea telā e manava ne tatou. (1 Kolinito 2:12) E oko atu tena pulega io me ko tena ‵mana ki luga i te lalolagi ona ko te malosi mo te tumau o tena fakamalosiga ki ei.
2:6—E ‵nofo atu pefea a Kelisiano fakaekegina “i te lagi” i te taimi koi ‵nofo ei latou i te lalolagi? A te tugāpati “i te lagi” e se fakasino atu i konei ki te lotou taui i te lagi telā ko oti ne folafola mai. I lō te fai penā, e fakauiga ki te lotou tulaga maluga i te feitu faka-te-agaga telā ne iku mai i te lotou ‘fakamailogāga ki te agaga tapu telā ne folafolagina.’—Efeso 1:13, 14.
Akoakoga mō Tatou:
4:8, 11-15. Ne “tokouke a pagota ne puke ne” Iesu Keliso, ko tena uiga, ne ave keatea ne ia a tāgata mai i te pulega a Satani ke fakaaogā ne ia latou e pelā me ne meaalofa mō te fakamalosiakaga o te fakapotopotoga Kelisiano. E mafai ne tatou “i te alofa, ke ola ake fakatasi . . . mo Keliso i so se feitu” mai te faka‵logo ki tino kolā e fai ne latou te takitakiga mo te ‵lago atu ki fakatokaga a te fakapotopotoga.—Epelu 13:7, 17.
5:22-24, 33. I tafa o te fakalogo ki tena avaga tagata, e ‵tau foki mo te fafine o āva ki tou tagata. E fai eiloa ne tou fafine te mea tenei mai te fakaasi atu o “te loto maulalo mo te agaga filemu” mo te taumafai ke fakaaloalo atu ki tou tagata i taimi e faipati ei e uiga ki a ia mo te ga‵lue fakatasi ke iku manuia ana fakaikuga.—1 Petelu 3:3, 4; Tito 2:3-5.
5:25, 28, 29. E pelā eiloa mo te “fagai” ne ia a ia eiloa, e ‵tau o fai se avaga tagata mo fai se tino ‵lei i te tausi atu ki tena avaga—i te feitu faka-te-foitino, feitu tau lagonaga, mo te feitu faka-te-agaga. E ‵tau foki o fakatāua ne ia tou fafine mai te fakamāumāu ne ia a taimi e lava mo ia mo te atafai atu foki e auala i ana pati mo ana faiga.
6:10-13. Ke ‵teke atu ki fakamalosiga a te kau temoni, e ‵tau mo tatou o lotoma‵lie katoatoa ke fakapei ki luga i a tatou a te gatutau faka-te-agaga mai te Atua.
‘KE NA TUMAU I FAIGA KOLĀ KO OTI NE FAI NE TATOU’
Ne faka‵mafa atu i te tusi a Paulo ki te kau Filipi a te alofa. Ana muna: “Au e ‵talo ke tuputupu ake faeloa te otou a‵lofa, pelā foki mo te otou ‵poto mo te otou fakautauta.” I te fesoasoani atu ke ‵kalo keatea latou mai te malei ko te fakamatamata, e fakamalosi atu a ia: “Ga‵lue mo te ma‵taku mo te polepole, ko te mea ke katoatoa te otou fakaolataga.”—Filipi 1:9; 2:12.
E fakamalosi atu a Paulo ki a latou kolā ko ma‵tua ‵lei i te feitu faka-te-agaga ke taumafai ki “te tapulā ke maua ne [latou] a te fakailoga, telā ko te kalaga a te Atua.” E fai atu a ia: “E ‵tau eiloa o tumau a te ‵tou amio i faiga kolā ko oti ne fai ne tatou.”—Filipi 3:14-16.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
1:23—Ne a “mea e lua” ne sai‵tia i ei a Paulo, kae se a te “olaga” ne manako tou tagata ke “tiakina”? Ona ko ana fakanofonofoga, ne ola sai‵tia a Paulo mai lalo i avanoaga e lua ne maua ne ia: ko te ola io me ko te mate. (Filipi 1:21) E tiga eiloa ne seki taku mai ne ia tena mea ne filifili, ne fakaasi mai eiloa ne ia te mea telā e manako a ia ki ei—ko te “tiakina a te olaga nei, kae fakatasi mo Keliso.” (Filipi 3:20, 21; 1 Tesalonia 4:16) A te ‘tiakinaga o te olaga’ tenei i te taimi o te fakatasi mai o Keliso ne iku atu ki te mauaga ne Paulo o te taui telā ko oti ne fakatoka ne Ieova mō ia.—Mataio 24:3.
2:12, 13—Se a te auala ne fai ei ne te Atua ke “talia [ne tatou] o fai a mea kolā e loto a ia” ki ei? E mafai o fakamalosi aka ne te agaga tapu o Ieova ‵tou loto mo ‵tou mafaufau ke momea aka ‵tou manakoga ke fai te ‵toe mea e mafai o fai i tena galuega. Tela la, e isi eiloa se fesoasoani o tatou i te taimi e tumau ei tatou i te faiga ‘ke katoatoa te ‵tou fakaolataga.’
Akoakoga mō Tatou:
1:3-5. E tiga eiloa ne ma‵tiva latou i te feitu faka-te-foitino, e tuku mai ne te kau Filipi se fakaakoakoga ‵lei i te fakaasiatuga o te uiga kaimalie.—2 Kolinito 8:1-6.
2:5-11. E pelā mo te mea e fakaasi mai i te fakaakoakoga a Iesu, a te loto maulalo e se se fakailoga o te ‵seva kae ko te loto malosi i mea tau amioga. E se gata i ei, e fakamaluga aka ne Ieova a tino loto maulalo.—Faataoto 22:4.
3:13. Kāti e aofia i “mea kolā i oku tua” a mea pelā mo galuega ‵togi ‵lei, te tokagamalie me e maumea tou kāiga, io me ko agasala matagā kolā ko oti ne sala‵mō tatou ki ei kae ko oti foki “ne faka‵ma.” (1 Kolinito 6:11) E ‵tau o fakapuli ne tatou a mea konei, ko tena uiga, e ‵tau o fakagata te ‵tou manava‵se ki ei kae ‵tau o ‘taumafai malosi ki mea i mua.’
‘KE ‵MAU OTOU AKA I TE FAKATUANAKI’
I tena tusi ki te kau Kolose, ne fakaasi faka‵sau atu ne Paulo a te ‵se o kilokiloga a faiakoga ‵loi. Ne fakamatala atu ne ia me e se fakalagolago te fakaolataga ki mea kolā e manakogina i te Tulafono, kae ki te ‘tumau faeloa i te fakatuanaki.’ E fakamalosi atu a Paulo ki te kau Kolose ke tumau i te “ola koutou i a [Keliso]. Ke ‵mau otou aka, ke putiputi ake foki koutou i a ia, ke ati ake foki koutou i te fakatuanaki.” Ne ‵tau o pokotia pefea latou i te vaegā ‵mautakitaki tenā?—Kolose 1:23; 2:6, 7.
Ne tusi atu Paulo: “Kae sili i mea katoa konei, taofi ‵mau koutou ki te alofa, telā e fusi fakatasi ei ne ia a mea katoa ke ‵lei. Ke pule i otou loto te filemu o Keliso.” Ne fai atu te apositolo ki a latou: “So se galuega e fai ne koutou, ke fai mo te loto katoatoa, e pelā eiloa me tavini atu koutou ki te Aliki kae se ki tino.” E fai mai tou tagata e uiga ki tino mai tua o te fakapotopotoga: “Ke ‵poto koutou mo otou faiga ki tino sē tali‵tonu.”—Kolose 3:14, 15, 23; 4:5.
Tali ki Fesili Faka-te-Tusi Tapu:
2:8—Ne a “poto mo takolekolega sē aogā” ne fai mai a Paulo ke fakaeteete i ei? Ko mea i te lalolagi a Satani—ko mea io me ko faifaiga masani i ei, kolā e takitaki, io me e fakamalosi aka ei a mea konā. (1 Ioane 2:16) E aofia i mea konei ko mataupu silisili, te fia maumea, mo lotu ‵se o te lalolagi tenei.
4:16—Kaia ne seki fai ei te tusi ki te kau Laotikaia mo fai se vaega o te Tusi Tapu? Kāti ne fai penei me ne seki aofia i te tusi tenei a fakamatalaga kolā e aogā mō aso nei. Io me kāti e faka‵foki mai fua a manatu mai i nisi tusi i te Tusi Tapu.
Akoakoga mō Tatou:
1:2, 20. A te togiola, se fakatokaga o te alofa tauanoa o te Atua, e mafai o faka‵ma i ei ‵tou loto lagona mai i so se lagonaga masei kae tuku mai i ei se filemu tonu.
2:18, 23. A te “loto maulalo fakaloiloi”—se fakaasiga fakaloiloi fua o te loto maulalo ke fai ei a nisi tino ke ofo kāti mai te ‵teke atu ki mea faka-te-foitino io me ko te fakalogo‵mae atu ki te foitino—se fakaasiga me i te tino ko “‵fete valea fua tona mafaufau i manatu faka te foitino.”