Eyovo Litunda ku Yehova
“Suku yetu yeyovo.”−OSAMO 68:20.
1, 2. (a) Momo lie tu popela hati Yehova eye Ono yeyovo? (b) Olombolola ndati Olosapo 21:31?
Yehova eye Onjovoli yomanu vosi vo sole. (Isaya 43:11) Daviti Soma yo Isareli wa kemãla wa kulihile olondaka evi komuenyo waye muẽle kenda wa popia lutima wosi hati: “Okupopela ku tunda ku Yehova.” (Osamo 3:8) Uprofeto Yona wa pitulula olondaka vimuamue vohutililo yeye eci atala vimo liolusi lunene. Yona 2:9.
2 Salomone omõla a Daviti wa kulihilevo okuti Yehova eye Ono yeyovo, voku popia hati: “Okavalu kangiliyila eteke liovita, okuyula puãi ku tunda ku Yehova.” (Olosapo 21:31) Ko Oriente Médio yosimbu, olongombe viasiatele oku nala osaluwa ovimbulu, viasiatele oku tuta ovilemo, omanu va siatele okuendela kolomula, kuenda olokavalu va siataile okuendaenda lavio kovoyaki. Eci handi va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, omo liaco, ocihandeleko ca Suku cakala okuti “ka ci tava osoma oku fuka otuvalu tualua.” (Esinumuilo 17:16) Olokavalu viuyaki nda ka vi sukiliwa mekonda Yehova opondola okuyovola omanu vaye.
3. Apulilo api asukila okuti tu a kulihisa?
3 Ñala Tõlo Yehova eye “Suku yeyovo.” (Osamo 68:20) Olondaka vimue vikolisa cocili! Pole Yehova ‵eyovoʹ liaco alinga nye? Kuenda helie eye ayovola?
Yehova Oyovola u Wasunguluka
4. Tuakuliha ndati okuti Yehova oyovola omanu vapokola kokuaye?
4 Wosi una wamamako lesunguluko ndupika wa Suku walitumbika opondola okutambula elembeleko kolondaka viupostolo Petulu: “Nda Suku wa linga ovina evi viosi, wa kuliha oku popela vakuaku sumbila Suku eci va nyikiwa, kuenda oku solekela vakuakandu eyambulo toke keteke liekanga.” Lokulombolola esunga eli, Petulu wa popia hati Suku “nda ka ecelele oluali luale puãi wa popela umue Noha haeye Ndaka wa sapula esunga, kuenje wa popelavo vakuavo epanduvali eci a nena etande koluali luava va tomba Suku.”−2 Petulu 2:5, 9.
5.Vemehi liekalo api Noha a vumbila loku “sapula esunga”?
5 Lisokolola okuti ove okasi vekalo lina liokoloneke via Noha. Olondemónio vialipongolola etimba liositu vikasi vongongo. Omãla vaco va citiwa lovangelo vãvi lakãi va tata omanu lungangala, kuenda ‵uvi weyukile kilu lieve.ʹ (Efetikilo 6: 1–12) Pole, Noha kalulumile toke katokokele upange wa Yehova. Puãi, eye ‵wa sapula ondaka yesunga.ʹ Eye lepata liaye vatunga ocimbaluku kuenda kavakuatele lalimue etatahãi okuti olongangala vikunduiwa koloneke viomuenyo wavio. Ekolelo lia Noha liapisa oluali luna. (Va Heveru 11:7) Ekalo lioloneke vilo lialisoka leli liakala koloneke via Noha, ondimbukiso yimue yokuti tukasi kesulilo liekalo liovina vivi. (Mateo 24: 37–39; 2 Timoteo 3:1–5) Ndeci Noha alinga, ove okalekisa ekolelo ndokundi yesunga okuvumba kumosi lomanu va Suku osimbu o talamela eyovo lia Yehova?
6. Ndati 2 Petulu 2:7, 8 lilekisa okuti Yehova oyovola olondingesunga?
6 Petulu walekisa esunga liokuti Yehova oyovola u wasunguluka. Upostolo wapopia hati: “[Suku] wa popela ukuesunga Lote u wa sakalaisua enene lukahonga wa vakueviho; momo ukuesunga Lote, eci a tunga lavo leci a mola loku yeva ovilinga viavo vivi, eteke keteke co vala kutima waye wesunga.” (2 Petulu 2:7, 8; Efetikilo 19:1–29) Ukahonga wapongoloka ekalo liomuenyo wolohuluwa viomanu koloneke vilo viasulako. Ndeci Lote, ove he “wa sakalaisua enene lukahonga wa vakueviho” u lingiwa lonepa yomanu valua etaili? Nda cikusakalaisa, kuenda nda ove okasi lokulinga esunga, okakala pokati kavana vakayovuiwa la Yehova eci ekalo lieviho liasulila.
Yehova Oyovola Omanu Vaye Kolongangala
7. Yehova wa linãla ndati la va Isareli Kegito ondimbukiso yokuti oyovola omanu vaye kohali?
7 Osimbu oluali lulo luakuka lutuihinya, apika va Yehova va pita vaoloseteko viokukumawa lovanyali olongangala. Polé ovo va sukila okukuata ekolelo okuti Yehova oka va yovola, ndeci a yovola omanu vaye eci va talisiwile ohali kosimbu. Ndeci nda ove wa kaile umue u Isareli okutalisiwa ohali povaka a va Egito koloneke via Mose. (Etundilo 1:1–14; 6:8) Suku waveta Egito lafengi ani ani. (Etundilo 8:5–10:29) Eci efengi liekui lianena olofa kovimuenyo violonunulo via Egito, Fareo wa ecelela okuti va Isareli vaenda polé noke wa paniya olohoka viaye kuenje wa valupukila havatiula. Vokasimbu katito, eye lomanu vaye va nyoliwa vo Kalunga ka Kusaka. (Etundilo 14:23–28) Sokolola Mose esanju akuata la Isareli yosi kumuamue okuimba ocisungo eci: “Yehova eye ukuavita. Yehova oyo onduko yaye. Akalu ovita a Fareo lolohoka viaye wa vimba vokalunga. Vakesongo vaye va velapo va vomba vo Kalunga Kakusuka. Alondo a va tuvika. Va lokila valondo ovava ndewe.” (Etundilo 15:3–5) Eponda limuamue halio litalamela vois olongangala viomanu va Suku koloneke vilo via sulako.
8, 9. Tukula ocipito cimue cisangiwa velivulu Liolonganji, cilekisa okuti Yehova oyovola omanu vaye kovanyali.
8 Kovaso yanyamo noke okuti va Isareli va inilale Vofeka Yohuminyo, casukila olonganji okutumbika esunga pokati kavo. Omanu olonjanja vimue vaenda lokutala ohali mekonda liungangala wovingendeleyi, puai Suku wavakatuila olonganji viakolelua oco va va yovole. Cimosi haeco nda tua ‵lenaila mekonda liolongangala, NW kuenda uvi vana vatu ñuala va tu linga, Yehova okatuyovolavo ndeci apika vaye vakuacili. (Olonganji 2:16–18; 3:9, 15) Ocili, Elivulu Liembimbiliya Liolonganji lituiha ekolelo lieci kuenda eyovo linene Suku akaecela vu numbike yaye Onganji, Yesu Kristu.
9 Tutiukili koloneke via Baraka Onganji. Mekonda liefendelo liesanda lia patãliwa kilu, va Isareli va vialiwa lãvi anyamo 20 la Soma yava Kanana Yavini. Sisera eye wa kala kesongo kolohoka via va Kanana. ʹPokati kakui akuãla kolohulukãi via va Isareli, ka pa molehele ociteyuilo pamue onjelia ndaño ofeka pamue yakuatele olohuluwa vikuãla komanu.‵ (Olonganji 5:6–8) Vocipikipiki va Isareli va kaluka lolukandi ku Yehova. Lokutumiliwa la Suku pokati kuprofeto Devora, Baraka wongolola 10.000 kalume Komunda Tavore, kuenje Yehova wakokisa anyali okuiya lunene vemehi yomunda Tavore. Olohoka via Sisera kuenda 900 kakãlu uyaki lokulipanda kualua, veyilila venyala kuenda vokati kolui kuakukuta Kisone. Polé ombela ehunguhungu lokusupoka ndetande olusipa lumue luovava lueyukisa olui Kisone. Simbuana Baraka lalume vaye valoka vombuelo Yomunda Tavore konyima yovanyali vavo vakala lokunyõliwa lehunguhungu, vaimbila uvangi wokutukuluka kuonyeño ya Yehova. Alume va Baraka vaponda lolosipata va Kanana vakala lokutila lusumba walua, kuenda lomue wa supulukapo. Helungulokuolio kovanyali vetu vana vasima okuyaka la Suku!−Olonganji 4:3–16; 5:19–22.
10. Momo lie tucikolela okuti Suku oka yovola olongunja viaye vietaili lilo kovanyali vavo vosi?
10 Yehova iya oyovola apika vaye vetaili kovanyali vavo vosi, ndeci a yovola va Isareli kolotembo viohele. (Isaya 43:3; Yeremiya 14:8) Daviti Suku “wo popela peka livanyali vaye.” (2 Samuele 22:1–3) Omo liaco ndaño tukasi losipatiwa lovanyali ale tukuamaiwa omo tumanu va Yehova, tu koleli, Soma yaye Mesiya iya o tu yovola kohali. Oco, “o popela ovimuenyo violosuke. O popela ovimuenyo viavio kundiandia lo kungangala.” (Osamo 72:13, 14) Eyovo liaco likasi meule ocipepi.
Yehova Oyovola Vana Vokolela
11. Ongangu yipi yekolelo ku Yehova yalinga kakuenje Daviti?
11 Okulimbuka eyovo lia Yehova, citukokela vali ekolelo kokuaye. Daviti walekisa ekolelo ku Suku eci akalisangele la cindululu Goliata. Sokololaño u Filisiti una walepa vali kuti otãi kovaso ya kakuenje Daviti, wa kaluka lolukandi: “Ove wiya kokuange losipata lonjelia kuenda unga. Ame puãi njiya kokuove vonduko ya Yehova ukualohoka haeye Suku yolohoka via va Isareli una ove wa vayela. Etaili muele Suku o ku eça peka liange, hu tesõla, hu teta utue. Ovivimbi violohoka via va filisiti ndi vi eça kolonjila viovilu lokovinyama viovusenge, oluali luosi há lu kuliha okuti vo Isareli muli Suku, kuenda owiñi wosi há u limbuka okuti Yehova ka popela losipata pamue lonjelia, momo okuliyaka kuaco kua Yehova kuenje eye o ku eça peka lietu. ” Haico muele Goliata a pondiwa, kuenda va Filisiti va yuliwa. Ocili muele, Yehova wayovola omanu vaye.−1 Samuele 17:45–54.
12. Momo lie osimila okuti pamue cikuatisa okusokolola Eleasa ulume Daviti?
12 Eci tukangisiwa, tusukila oku “kolela” lokukala enene vakuacili kovaso a Suku. (Isaya 46:8–13; Olosapo 3:5, 6) Tala eci ca lisoka lacimue capita ko Pasidamini. Va Isareli va puluka kovaso yasualali a va Filisiti. Ohele ka ya lulumisile Eleasa, umue esualali liatatu lia Daviti. Eye watalama vepia liosevata lika waye wakupula va Filisiti losipata. ʹKuenje Yehova wa yovola va Isareli leyovo linene.‵ (1 Asapulo 11:12–14; 2 Samuele 23:9, 10) Layumue tutalamela okuti likaliye o kundula ongusu yasualali. Oco, etu pamue olonjanja vimue lika wetu tu ka sipatiwavo lovanyali. Tukasanjukila vekolelo ku Yehova, Suku ukuavilinga viokuyovola? Tukapinga ekuatiso liaye oco tuyuvule okutianguluiwa kueci tua tava?
Yehova Oyovola te Lokukolela
13. Momo lie kacalelukile kapata–ekui okukolela ku Suku vofeka ya Isareli?
13 Oco tukuate oseteko yeyovo lia Yehova, tusukila okukolela kokuaye ndaño lovitangi viñi viñi. Omanu va Suku kolotembo viale vapita voloseteko viñi viñi. Handi sokolola eci nda walinga nda wakaile kotembo yuviali wa Rehovama omõla a Salomone. Eci apata ekui alimbuka okuti ongangala vosiap kuenje vailukila vuviali woko Isareli yokonano. (2 Asapulo 10:16, 17; 11:13, 14) Oko kuavialele olosoma vialua, Yehu wa velelepo, pole oku endela vocihandeleko ca Yehova lutima waye wosi ka co kuatelele. (2 Olosoma 10:30, 31) Haimo, ofeka yapata–ekui kayakuamelele vesunguluko. (1 Olosoma 19:18) Ekolelo liavo va li pindisila vu Suku, kuenje va taviwa laye. Nda ekolelo liove likasi lokusevetiwa, okasi lokusungulukila ku Yehova?
14. Eyovo lipi Yehova alinga koloneke via Soma Hesekiya, kuenda nye calingisa Bavulono okuyula o Yuda?
14 Okupembula Ovihandeleko via Suku canena ohali kofeka ya Isareli. Eci va Suria vayula ofeka ya Isareli ko 740 O.Y., omunu lomunu otunda kapata ekui kakuli etatahãi o tilila kapata–avali wuviali wa Yuda, oko ovo va fendelela Yehova vonembele yaye. Olosoma vikuãla pokati kolosoma 19 viatiamẽla kocikoti ca Daviti–Asa, Yehosafata, Hesekiya, kuenda Yosiya–va velelepo okufendela Suku. Koloneke via Hesekiya oku panamãla kekolelo va Asuria veya lolohoka vilingisa usumba oco valiyake la Yuda. Vetambululo kohutililo ya Hesekiya, Suku wa katula umue ungelo oco aponde 185.000 kasualali Asuria vuteke umuamue, lokueca eyovo kafendeli Vaye! (Isaya 37:36–38) Noke, ehonguo liomanu kokulava Ocihandeleko kuenda oku sanumula ovaprofeto va Suku ca kokisa Bavulono oku yula ofeka ya Yuda kuenda oku kundula ombala yaluo, Yerusalãi, lonembele kunyamo ko 607 O.Y.
15. Momo lie epandikiso liasukiliwile la va Yudea vakala vumandekua ko Bavulono, kuenda Yehova walinga nye oco avayovole?
15 Epanamãlo lia sukiliwile la va Yudea eci va kala vumandekua oco va tuihinye okukolela ku Suku cina Bavulono ya va pitula vanyamo 70 esumuo. (Osamo 137:1–6) Umue walekisa ekolelo liwa uprofeto Daniele. (Daniele 1:1–7; 9:1–3) Hesanjukuolio akauta vutima waye eci okuiya lua imbiwa la Soma ya va Pérsia Kuro lua tẽlisiwa kunyamo wo 537 O.Y., okuecela va Yudea oco vatiukile ko Yuda okukatumbulula onembele! (Esera 1:1–4) Daniele kumue la vakuavo va pandikisa vanyamo, pole okusulako vamola okuyuliwa kua Bavulono leyovo liomanu va Yehova. Eci citukuatisa okukuata vali ekolelo osimbu tulavoka eci “Imbo linene lia Bavulono,” uviali wetavo liesanda liya linyõliwa.−Esituluilo 18:1–5.
Yehova Olonjanja Viosi Oyovola Omanu Vaye
16. Eyovo lipi Suku anena koloneke via Nasoma Ester?
16 Yehova olonjanja viosi o yovola apika vaye omo vambata onduko yaye. (1 Samuele 12:22; Isaya 43:10–12) Okutiukila konyima koloneke via Nasoma Ester−kocita catãlo O.Y. Soma Ahasuero (Xerxe I) Hanama wo kapele ndepalanga lia tete. Omo okuti wakuatele onyeño yalua Mordekai u Yudea omo kapetamailele oco o fendele, wolingila usuanji oco anyõliwa kenda vosi va Yudea Vuviali wo Pérsia. Eye wavasuvukile ndanyõli vocihandeleko, wa vetiya okupundiwa ovina viavo, kuenda waecelela omoko yokukapa ondimbukiso yonela yaye kukanda a tumisa okukunduiwa kuavo. Ester ukuotõi wa ci situluila u Yudea ukuepata liaye ku soma lokulumbulula umondi wayoguile Hamana. Okasimbu kaño Hamana wanyõñamisiwa lokupondiwila kuti una eye muẽle apongiyile okunyõla Mordekai. Mordekai eye epalanga lia tete, lomoko yokutumila okuti va Yudea vosi citava okulipopela ovo muẽle. Vakuata eyulo limue linene kovanyali vavo vosi. (Ester 3:1–9:19) Ekolelo lietu lisukila okukolisiwa muẽle ngõ eci okuti Yehova iya o lingila eyovo apika vaye vopokola etaili.
17. Ndamupi elinga liepokolo li kokela eyovo ka Akristão va Yudea kocita–catete?
17 Esunga likuavo lieci Suku a yovuila omanu vaye epokolo kokuaye lo Komolaye. Sokolola okuti ove umue ondonge pokati kolondonge via Yesu va Yudea kocita catete. Eye ovalomboluila hati: “Eci vu mola Yerusalãi ya ñualiwa lovita, limbuki okuti okukunduka kuayo ku kasi ocipepi. Oco ava va kasi vo Yudea va tilile kolomunda.” (Luka 21:20–22) Anyamo akasi lokupita, kuenda ove wasakalaisua eci olondaka evi vikatẽlisiwa. Okatembo kaño kueya usuanji wa va Yudea kunyamo 66 K.K. Noke olohoka vioko Roma vukesongo Sestiu Galu via ñuala ocingonja Yerusalãi kuenda okuamela kohulo yovimbaka vionembele. Vocipikipiki, va Roma va tundamo ndaño kavamuile lacimue. Akristão va Yudea va linga ndati? Esebius velivulu liaye Eccelesiastical History−Esapulo lietavo (Elivulu III, ocipama V, 3), wapopia hati ovo vatila vo Yerusalãi lovo Yudea. Ovo vasupulukapo mekonda vapokola kocitumasuku celungulo lia Yesu. Ove hẽ okuete onjongole yokupokola kalungulo Ovisonehua vialingiwa la “kalei kaco ka kolelua” wanõliwa oco atate “vakuanjo” ya Yesu?−Luka 12:42–44.
Eyovo Komuenyo Wenda Hu
18, 19. (a) Olofa via Yesu vianena eyovo lie, kuenda velie? (Upostolo Paulu wa nõlele okulinga nye?)
18 Okuyeva kelungulo lia Yesu kuayovola ovimuenyo Viakristão vialinga epuluvi lieyovo liomuenyo wenda hu komanu vosi. (1 Timoteo 4:10) Omanu vafetika okusukila ocismbi eci Adama alinga ekandu, omo va pumbisa okulipua kuenda walilandisa eye muẽle locitumbulukila caye vupika wekandu kuenda woku fa. (Va Roma 5:19) Ovinyama via lumbaiwa via tiamẽlele Kocisila ca Mose via kala lika yimue ondimbukiso yongecelo yekandu. (Va Heveru 10:1–4) Tunde opo Yesu ka la kuata isia yomunu kuenda espiritu lia Suku olio liawila Maria vokuenda kuotembo wamina toke kokuticiwa kua Yesu, eye wa citiwa okuti walipua lekandu lalimue a piñala ale ekambo. (Luka 1:35; Yoano 1:29; 1 Petulu 1:18, 19) Eci Yesu afã okuti omunu umue walipua lekolelo, eye waeca omuenyo waye muẽle walipua oco a lande eyovo liomanu. (Va Heveru 2:14, 15) Kristu “wa liecela oku yovola omanu vosi.” (1 Timoteo 2:5, 6) Havosiko va kakuatisiwa keliangiliyo eli lieyovo, pole Suku eca lika asumuluho aco kuvana va cikapako kuenda vatava okucikolela.
19 Pokueca ocisembi caye ndocilumba calipua kilu ku Suku, Kristu wayovola ombuto ya Adama. (Va Heveru 9:24) Lonjila ndoyo Yesu watela okunganyala Dombua, yaye ya liangiliya o 144.000 kolombuavekua viaye vakakuata omuenyo wokilu. (Va Efeso 5:25–27; Esituluilo 14:3, 4; 21:9) Eye walingavo “Isia Kapui” kuvosi vatava ocilumba caye lokukatambula omuenyo kopui palo posi. (Isaya 9:6, 7; 1 Yoano 2:1, 2) Heliangiliyokuolio liocisola! Esanju Paulu a kuata liatiamẽla kesunga eli, liasonehiwa vukanda waye wavali wasonguiwa la Suku atuma Kakristão ko Korindo, ndomo onepa yavali yi kalekisa. Ocili, Paulu lacimue a nõlelepo nda hakukuatisako omanu oco va sange ekuatiso liocikomo celiangiliyo lieyovo lia Yehova liomuenyo kopui.
Otambulula Ndati?
Ovisonehua vipi vilekisa okuti Suku oyovola omanu vaye olondingesunga?
Etu tuakuliha ndati okuti Yehova oyovola vana vokelela keunda valekisa epandi?
Eliangiliyo lipi Suku alinga liatiamẽla kokukuata eyovo liomuenyo kopui?
[Elitalatu kemela 8]
Daviti wakolela Yehova “Suku yovilinga vieyovo.” Lovevo?
[Elitalatu kemela 10]
Yehova otembo yosi oyovola omanu vaye, ndeci alinga kotembo ya Inakulu Ester