Likolisilako Okukuliha ‘Ovisimilo via Kristu’
“Helie wa kuliha ovisimilo via [“Yehova,” NW] okuti o tẽla oku u longisa? Etu puãi tu kasi lovisimilo via Kristu.”−1 VA KORINDO 2:16.
1, 2. Vondaka yaye, Yehova wanõlapo oku lekisa nye catiamẽla ku Yesu?
LIPI liakala esetahãlo lia Yesu? ekova liaye? ovaso aye? Kuenda wa kala lutunga upi? Etimba liaye liaenda loku lema olokilu viñami? Vokuenda kuanyamo, vovindekaise via vakuomesele wokutaya, oviluvialuvia via Yesu viasiata oku lekisiwa muiñi muiñi, tunde kuevi via sunguluka toke kuevi vimoleha soketi haviociliko. Vamue vasiata oku u taya ndulume umue wapama, osimbu okuti vakuavo vasiata oku u taya ndehoma.
2 Puãi, Embimbiliya ka li luluvalela kesetahãlo lia Yesu. Hambi yeci, Yehova wa nõlapo oku lekisa cimue cavelapo vali, okuti: ovituwa via Yesu akala lavio. Asapulo a sangiwa Vavanjeliu ka alombolola lika eci Yesu apopia leci alinga, puãi a lekisavo oku longa kuocikembe kuenda ongangu yovisimilo via kala konyima yolondaka kuenda yovilinga viaye. Asapulo a–a akuãla a kola, apondola oku tu kuatisa oku limbuka eci upostolo Paulu a tukula hati ‘ovisimilo via Kristu.’ (1 Va Korindo 2:16) Cikuete esilivilo liocili okuti tukuliha ovisimilo, ocikembe, kuenda ekalo lia Yesu. Momo lie? Momo liovina vivali.
3. Oku kuliha kuetu ovisimilo via Kristu ku tuiha undunguluke we?
3 Catete, ovisimilo via Kristu vituiha cimue ocinjonde covisimilo via Yehova Suku. Yesu wa kulihile ciwa Isiaye, okuti toke muẽle wa popia hati, “Lomue wa kuliha Omõla te Isiaco, kuenje lomue wa kuliha Isia, te Omõlaco, kuenda u Omõlaco a panga oku u situluila.” (Luka 10:22) Eci cikasi ndu okuti Yesu okasi oku popia hati: ‘Nda o yongola oku kuliha Yehova, vanja kokuange.’ (Yoano 14:9) Omo liaco, eci tu lilongisa eci cisangiwa Vavanjeliu catiamẽla kovisimilo kuenda kocikembe ca Yesu, etu tukasi oku lilongisavo ovisimilo kuenda ocikembe ca Yehova. Ukulihiso waco u tu kuatisa oku litokeka vali enene ku Suku yetu.−Tiago 4:8
4. Nda tu yongola muẽle ocili oku lekisa ovituwa ndevi via Kristu, nye tusukila oku lilongisa tete, kuenda momo lie?
4 Cavali, oku kuliha kuetu ovisimilo via Kristu, ci tu kautisa oku “kuama volomãi viaye.” (1 Petulu 2:21) Oku kuama Yesu hoku pitululako lika olondaka viaye loku setukula ovilinga viaye. Omo okuti, olombangulo lovilinga vi vetiyiwa lovisimilo kuenda leci cikasi vutima, oku kuama Kristu cisukila okuti tu kala “lutima ndowu” eye a kala lawo. (Va Filipoi 2:5) Volondaka vikuavo, cilomboloka okuti, nda tuyongola muẽle ocili oku kala locituwa ndeci ca Kristu, tete te tua lilongisa okusima loku kala locikembe ndeci eye, toke apa ekalo lietu tumanu ka va lipuile liecelela. Omo liaco, tu likolisiliko, lekuatiso lieci asonehi va Avanjeliu va soneha, oku kala lovisimilo ndevi via Kristu. Tete, tu ka lombolola ovina via vetiya ovisimilo locikembe ca Yesu.
Ekalo Liaye eci Handi Kakaile Omunu Ukuasitu
5, 6. (a) Ukamba wetu u pondola oku tu kokela nye? (b) Ukamba upi Omõla a Suku uveli a kuata kilu eci handi keyile palo posi, kuenda ongangu yipi ukamba waco owu wo kokela?
5 Okulila kuetu enene ukamba la umue, ci koka okuti ongangu yaye yi tu sambukilavo, kuenje yi pongoluisila ovisimilo vietu, utima wetu, kuenda ovilinga vietu kuwa ale kuvi.a (Olosapo 13:20) Kulihisa ukamba Yesu a kala lawo kilu eci handi keyile palo posi. Evanjeliu lia Yoano lilekisa ekalo lia Yesu eci handi kakaile omunu ukuasitu, hati wakala “Ndaka,” ale Kapitiya ka Suku. Yoano hati: “Kefetikilo Ndaka wa kala ale, kuenje Ndaka wa kala kumue la Suku, Ndaka [“wa kala yimue o suku,” NW]. Eye wa kala kumue la Suku kefetikilo.” (Yoano 1:1, 2) Omo okuti Yehova ka kuatele efetikilo, Ndaka oku kala kumue la Suku tunde “kefetikilo” cilomboloka efetikilo liupange wa Suku wokululika. (Osamo 90:2) Yesu eye “uveli pokati koviluvo viosi.” Momo, eye wa lulikiwa tete eci handi ovilulikilo vikuavo viespiritu kuenda oluali luosi ka wa lulikiwile handi.−Va Kolosai 1:15; Esituluilo 3:14.
6 Ndomo vamue vakuoloño va siata oku sima, oluali tunde eci luapangiwa lukasi ale cimue cisoka 12 kolohuluwa lolohuluwa vianyamo. Nda okuti olokonda viaco evi vikasipo kamue ocipepi locili, eci handi Adama ka lulikiwile, Omõla a Suku uveli wa kala ale velitokeko liukamba la Isiaye anyamo ka a tendiwa. (Mika 5:2) Pokati kavo peya oku kala ocisola calua lelitokeko limue liocili. Omo okuti ukualondunge vialua, Omõlaco uveli, eci handi ka citiwile ndomunu wa lekisiwa loku popia hati: “Oloneke viosi eye [Yehova] wa sanjukila. Lame nda sanjuka kovaso aye otembo yosi.” (Olosapo 8:30) Ocili okuti, oku pita anyamo ka a tendiwa lukamba wapiãla la una okuti eye Ono yocisola cakokela ongangu yiwa Komõla a Suku! (1 Yoano 4:8) Omõlaco u weya oku kuliha kuenda okumõlehisa ovisimilo locikembe ca Isiaye, lonjila yimue okuti lomue vali wa yitẽla.−Mateo 11:27.
Omuenyo Kuenda Ongangu Yaye Palo Posi
7. Lipi limue esunga ca sukilila okuti Omõla a Suku uveli iya palo posi?
7 Omõla a Suku wa kala vali la calua cokulilongisa. Ocipango ca Yehova cakala okuangiliya Omõlaye oco a kale Ocitunda Cinene, cikuete ohenda okuti citẽla oku kuliha ‘okuleñela kuetu kuenda ku u yevala.’ (Va Heveru 4:15) Oco atẽlise ekisika liocikele eci, olio limue esunga Omõla eyililile palo posi ndomunu. Eci eya palo posi, okuti omunu okuete etimba liositu losonde, Yesu wa kala vekalo limue okuti kotete waenda loku limuila ño tunde kilu. Cilo, wa tẽla oku yeva letimba liaye muẽle ndomo omanu va liyevite. Olonjanja vimue waenda loku yeva ekavo, enyona, kuenda onjala. (Mateo 4:2, 7) Toke muẽle, wa kolela kolohali viñi viñi. Ndoco, eye “a lilongisa epokolo” kuenje wa tẽla oku lekisa ovituwa viosi vi sukiliwa koku tẽlisa ocikele caye coku kala Ocitunda Cinene.−Va Heveru 5:8–10.
8. Nye tua kuliha catiamẽla kefetikilo liomuenyo wa Yesu palo posi?
8 Nye hẽ cipopiwa catiamẽla kefetikilo liomuenyo wa Yesu palo posi? Esapulo lia sonehiwa liatiamẽla kutila waye litito calua. Ocili okuti, Mateo lika la Luka va sapula eci catiamẽla koku citiwa kuaye. Asonehi ve Evanjeliu va kulihile okuti Yesu wa kala ale kilu eci handi keyile palo posi. Pokati kovina viosi, ekalo liaye eci handi ka citiwile ndomunu, olio lilombolola ciwa omunu upi eye eya oku kala. Pole ndaño ndoco, Yesu wa kala muẽle omunu. Ndaño okuti walipuile, eye handi wa sukilile oku kula, oku pisa vuñaña toke vutila noke walinga umãlẽhe kuenje walinga ukulu, otembo yaco yosi eyi wa kala loku lilongisa. (Luka 2:51, 52) Embimbiliya lilombolola ovina vimue viatiamẽla kanyamo atete omuenyo wa Yesu okuti ka kuli atatahãi, vio vetiya.
9. (a) Nye cilekisa okuti Yesu wa citiwila vepata limue liolohukui? (b) Vakalo api Yesu a kulila?
9 Yesu, wa citiwila vepata limue liolohukui. Eci cilimbukiwila kocilumba Maria la Yosefe va nenele vonembele eci papita 40 koloneke noke yoku citiwa kuaye. Hambi yoku nena okameme kunyamo umosi ndocilumba coku pia elisi, lopomba ale onende ndocilumba cekandu, ovo va nenele ño “olonende vivali, pamue ivuvu vivali violopomba. (Luka 2:24) Ndomo cakala Vocihandeleko ca Mose, ocilumba eci, kacala eliangiliyo lia lingiwilile olohukui. (Ovisila 12:6–8) Vokuenda kuotembo, epata eli liolohukui lia kula. Noke yocikomo coku citiwa kua Yesu, la Maria va kuata vali omãla vakuavo, vasoka epandu. (Mateo 13:55. 56) Omo liaco, Yesu wa kulila vepata limue linene, kuenda vekalo limue liomboka okuti ka va kale ño enene lovipako vialua.
10. Nye cilekisa okuti Maria la Yosefe kavalikavo va sumbile Suku?
10 Yesu wa kulila pokati kolonjali via sumbile Suku, okuti vio tata ciwa. Inaye, Maria, wa kala ukãi umue uwa calua. Ivaluka okuti poku u lama, ungelo Gabriele wa popia laye hati: “Nãho kalunga, okuesumuluho. Ñala [“Yehova, NW”] o kasi kumue love.” (Luka 1:28) Yosefe layevo wa kala ulume umue ukuambili ketavo. Unyamo lunyamo, eye lekolelo liocili, waenda lokulinga ungende usoka 150 kolo kilometru okuenda ko Yerusalãi ko Paskoa. Maria layevo waendaendavo, ndaño okuti alume lika va kisikiwile okuendako. (Etundilo 23:17; Luka 2:41) Onjanja yimue, Yosefe la Maria, noke yoku sandiliya kualua, va sanga Yesu, okuti otembo yaco wa kala 12 kanyamo, vonembele pokati kalongisi. Olonjali viaye via li sakukako eci Yesu a va kumbulula hati: “Ka wa kulihili okuti nda sesamela oku kala [“vonjo ya”, NW] Tate?” (Luka2:49) “Tate”−ondaka eyi mbi ya kokela umãlẽhe Yesu onjolela levetiyo. Catete, eye cimoleha soketi vosapuilile ale okuti Yehova eye Isiaye yocili. Kuendavo, Yosefe mbi wa kala isia umue uwa yokatumba ya Yesu. Ocili okuti Yehova nda ka nolele ulume umue ukua ku kelõha ale ongangala oco a tekule Omõlaye osoliwe!
11. Umesele upi Yesu alilongisa, kuenda kolotembo Viembimbiliya vumesele waco owu muakongelele upange we?
11 Anyamo Yesu a kala ko Nasara, wa lilongisa umesele u carpinteiro, soketi wa u lilongisila ku isiaye yokatumba, Yosefe. Yesu weya oku kala omesele yocili okuti, eye muẽle weya oku tukuiwavo hati “carpinteiro.” (Marko 6:3) Kolotembo Viembimbiliya, olo carpinteiro viaenda loku talavaya koku tunga olonjo, koku tunga ovikuata vio vonjo (ndeci olomesa, olomangu, lotuipunda), kuenda ovikuata viokulima (ndeci ovipi viatemo kuenda ovina vikuavo). Velivulu liaye lia tukuiwa hati, Dialogue With Trypho, Justin Martyr, wa kala kocita cavali K.K., catiamẽla ku Yesu wasoneha hati: “Eci aye a kala pokati komanu, ocituwa caye cakala oku talavaya vu carpinteiro, loku panga olosaluwa lolokanga.” Upange waco ka wa lelukile. Carpinteiro kosimbu soketi ka landaile avaya aye, soketi waenda lokuenda vesisi oku ka nõla umue uti, loku u timbula, kuenje oco ambataile noke avaya konjo. Omo liaco, Yesu wa kulihile ciwa akatanga oku sanga eteku, ocituwa coku vangula la vakuakulanda, kuenda oku tata onjo konepa yolombongo.
12. Nye cilekisa okuti Yosefe wa fa tete ya Yesu, kuenda eci ca kisika nye ku Yesu?
12 Omo okuti eye wa kala uveli, Yesu soketi wa kuataisa oku tata epata, capiãla enene tunde eci Yosefe a fa, okuti otembo yaco Yesu ka file handi.b O revista Zion’s Watch Tower (cilo yi tukuiwa hati Utala Wondavululi) 1 ya Susu yo 1900, ya lombolola hati: “Esapulo lilombolola hati Yosefe wa fa otembo okuti Yesu handi umãlẽhe, kuenje noke wa tambula umesele u carpinteiro kuenda wa fetika oku tekula epata. Eci cikuete uvangi Vovisonehua, omu tu sanga okuti muẽle Yesu otukuiwa hati carpinteiro, kuenda inaye la vamanjaye va tukuiwavo, pole Yasefe ka vo tu kuile. (Marko 6:3) Oco puãi, cimoleha soketi, otembo yakui anyamo kanyamo ecelãla yomuenyo wa Ñala yetu, tunde eci kua pita [eci casonehiwa ko Luka 2:41–49] toke kotembo yoku papatisiwa kuaye, ya pesiwila ko ku linga ovopange a siata omuenyo.” Maria lomãla vaye, oku kongelamo Yesu, va kulihilevo evalo litunda koku pesela ulume waye osoliwe kuenda isiavo kolofa.
13. Eci Yesu a fetika upange waye momo lie a kalila lukulihiso, lundunguluke, kuenda locikembe cimue okuti la umue omunu wa cikuata?
13 Cimõleha ciwa okuti, Yesu ka citiwile vomuenyo umue waleluka. Puãi, wapita muẽle vekalo liomuenyo womanu vaño. Noke, kunyamo 29 K.K., otembo ya Yesu yoku linga upange wa Suku wa kala loku u kevelela yapitila. Kotembo yelombolo yunyamo owu, eye wa papatisiwa vovava kuenje wacitiwa okuti Omõla a Suku wespiritu. ‘Ilu lio yulukila,’ ndocindekaise cokuti eye kaliye o tẽla okuivaluka omuenyo waye wa tete eci akala kilu, oku kongelamo ovisimilo locikembe eye a kala laco kotete. (Luka 3:21, 22) Omo liaco, eci Yesu a fetika upange waye wokukunda, waenda lukulihiso, lundunguluke, kuenda locikembe cimue okuti lomue vali omunu ukuavo wa vi kuata. Omo liaco, cikuete esunga okuti asonehi ve Evanjeliu vovisonehua viavo va soneha vali enene catiamẽla kupange wa Yesu wokukunda. Pole, ndaño ndoco, ovo ka va tẽlele oku soneha ovina viosi eye a popia levi a linga (Yoano 21:25) Pole, ovina ovo va vetiyiwa oku soneha, vitẽla oku tu kuatisa oku limbuka ovisimilo viulume wavelapo wa kalako ale.
Ceci Yesu a Kala Ndomunu
14. Ndamupi Avanjeliu a lekisa Yesu ndulume umue ukuesanju haeye ukuacikembe?
14 Ekalo lia Yesu lia lekisiwa Vavanjeliu liomunu umue wa sanjuka haeye ukuacikembe calua. Eye wa mõlehisa ovituwa viñi viñi: wa kuatela ohenda ukuavilundu (Marko 1:40, 41); wa liyeyela omanu ka va tavele kondaka a kunda (Luka 19:41, 42); lonyeño ya sunguluka wa tundisa vakuakutolokala olombongo locipululu (Yoano 2:13–17). Ulume ukuacikembe, Yesu wa lola asuẽlela, kuenda ka selekele ocikembe caye. Eci ekamba liaye a solele calua Lasaru a fa, oku mõla okuti Maria manji a Lasaru wo lila, Yesu ocikembe co kuata kuenje wa lilavo, wa lilila muẽle kovaso omanu.−Yoano 11:32–36.
15. Ocikembe ca Yesu ca lilekisila ndati kocituwa a tata laco vakuavo?
15 Ocikembe ca Yesu camuiwila vali enene kocitua caye coku sokisa loku tata vakuavo. Eye wa lieca kolohukui kuenda ku vana va talasaiwa ohali, oco a va kuatise oku ‘sanga ekavuluko vovitima viavo.’ (Mateo 11:4, 5, 28–30) Eye kala kala okuti wa sipatiwa ño enene lupange okuti kakuete otembo yoku kuatisa ava va sumua, cikale ukãi wa kala loku pita osonde weya konyima yaye levando yi o lamba kuwalo waye ale omeke yima haiyo ya kala ongesyi, okuti lomue wa yitẽla oku yuhisa. (Mateo 9:20–22; Marko 10:46–52) Yesu waenda loku vanja kovina viwa ku va kuavo kuenda waenda loku va pandiya; puãi lopo, waenda lokuecavo elungulo eci a limbokaile okuti lisukiliwa. (Mateo 16:23; Yoano 1:47; 8:44) Kotembo yimue okuti akãi ka vandaile lokuihiwa ño enene epuluvi lialua, Yesu wa va tata locituwa cimue capita pokati, lusõsi kuenda esumbilo. (Yoano 4:9, 27.) Cikuete elomboloko okuti ocimunga cimue cakãi cavetiyiwa lutima wavo muẽle oku kuatisa Yesu lovipako viavo.−Luka 8:3.
16. Nye cilekisa okuti Yesu wa kala locisimilo capita pokati catiamẽla komuenyo kuenda kovikuata?
16 Yesu wa kala locisimilo capita pokati catiamẽla komuenyo. Ovikuata havioko via kala lesilivilo liavelapo kokuaye. Konepa yovikuata, eye cimõleha soketi wa kala la citito calua. Catiamẽla kokuaye muẽle, wa popele hati, “ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Mateo 8:20) Kuendavo Yesu wa vokiya esanju lia vakuavo. Eci eye aendele kuvala−okuti ndomo casiata ocipito cimue cilingiwa lovisikilo, lovisungo kuenda lesanju−eye kaendeleleko oku ka nyõla ocipito caco. Ocili okuti, Yesu oko alingila ocikomo caye catete. Eci ovinyu via pua, eye wa pongolola ovava kuenje a linga ovinyu viwa, okuti ovinyua vimue “vi sanjuisa utima womunu. (Osamo 104:15; Yoano 2:1–11) Ndoco, ocipito catuihinya, kuenda kakuli atatahãi okuti ndombua la sandombua vopiwa esakalalo. Esunguluko liaye li muiwilavo kapuluvi alua akuavo a sonehiwa, eci Yesu a talavayale calua vupange waye wokukunda lekavo.−Yoano 4:34.
17. Momo lie ka ci komõhiwila okuti Yesu wa kala Ulongisi Wavelapo, kuenda alongiso aye a molehisa nye?
17 Yesu wa kala Ulongisi Wavelapo. Alua pokati kalongiso aye, a lekisa ovina viomuenyo weteke leteke, okuti ovina vimue a kulihile ciwa. (Mateo 13:33; Luka 15:8) Okulongisa kuaye ka kusokisiwa−olonjanja viosi eci alongasaile calombolokaile, ca lelokaile kuenda ciwa oku ci kuama. Cavelapo vali handi ceci eye alongisa. Alongiso aye alekasaile onjongole yaye yovutima yoku kuatisa olonjeveleli viaye oco vi kulihe ovisimilo, ocikembe, kuenda olonjila via Yehova.−Yoano 17:6–8.
18, 19. (a) Vovindekaise vipi viwa Yesu a lekisila Isiaye? (b) Nye cikalomboluiwa vocipama cikuãimo?
18 Olonjanja vialua, loku ta alusapo, Yesu wa lekisa Isiaye lovindekaise vimue ka vi ivaliwa lonjanga. Cimue oku vangula eci catiamẽla kohenda ya Suku. Cikuavo okuti calitepa calua, oku sokisa Yehova la umue isia ukuakuecela, okuti o yeva ohenda yalua poku mõla omõlaye, kuenje ‘o limba posingo yomõlaye kuenje u sipula.’ (Luka 15:11–24) Loku likala ovisila via tila asongui vetavo vaenda loku tala lavio omanu vaño, Yesu wa lombolola hati, Isiaye Suku umue okuti citava okuamẽla kokuaye, okuti wa tava alombelo a una embombe ukuakutambula elisimu puãi ka tavele ohutililo yoku litambela ya una u Fariseo ukuakulipanda. (Luka 18:9–14) Yesu walekisa okuti Yehova, Sumu umue wa kuliha eci ongungu yitito tito yi lokila posi. “Ko ka kuati ohele,” oco Yesu a kõlisa oco olondonge viaye, ene “wa velipo olongungu via lua.” (Mateo 10:29, 31) Ka cisaluisa okuti omanu va komõha “okulongisa” kua Yesu kuenje veya kokuaye. (Mateo 7:28, 29) Omo liaco, onjanja yimue “owiñi wa lua” wa kala laye oloneke vitatu, ndaño okuti ka va kale lokulia!−Marko 8:1, 2.
19 Tueca olopandu vialua ku Yehova omo lioku tu situluila Vondaka yaye ovisimilo via Kristu! Ndamupi, tupondola oku kuata kuenda oku lekisa ovisimilo via Kristu poku lika kuetu la vakuetu? Eci ci ka lomboluiwa vocipama cikuãimo.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Ovilulikilo viaco evi viespiritu citava okuti vikokiwavo longangu yu va lika laye ukamba, ndomo cilekisiwa Kesituluilo 12:3, 4. Satana vocisonehua eci otukuiwa hati “ocinyoha” okuti longangu yaye yivi wa tẽla oku koka ‘olombungululu’ vikuavo ale omãla vespiritu, oku likongela kokuaye kusuanji.−Cisokisa la Yovi 38:7.
b Onjanja yasulako Yosefe a tukuiwa ceci Yesu a kala 12 kanyamo eci asangiwile vonembele. Kakuli vali lalimue etukulo likelisa okuti Yosefe wa kalavo kofesta yuvala ko Kana, kefetikilo liupange wa Yesu wokukunda. (Yoano 2:1–3) Kunyamo 33 K.K., Yesu, okuti otembo yaco wa valeliwa ale, wa kundika Maria kondonge yaye a solele calua Yoano, oco otate. Eci ocina cimue okuti, Yesu nda ka cilingile nda Yosefe handi wa kale lomuenyo.−Yoano 19:26, 27.
Ocivaluka?
• Momo lie ci kuetele esilivilo liocili kokuetu oku kuliha ‘ovisimilo via Kristu?
• Ukamba upi Yesu a kala lawo eci handi ka citiwile ndomunu?
• Vokuenda kuomuenyo waye palo posi, Yesu wapita vakalo api?
• Nye Avanjeliu alekisa catiamẽla kekalo lia Yesu?
[Elitalatu kemẽla 3]
Yesu wa kulila vepata limue linene, halio ka lia kaile lovina vialua konepa yovikuata
[Alitalatu kemẽla 6]
Alongisi va komõha olondunge latambululo a Yesu eci a kala 12 kanyamo