Velie Olondingupange Via Suku Oloneke Vilo
“Okutẽla kuetu ku tunda ku Suku, u wa tu iha unene woku linga oloñuatisi viupange wocisila cokaliye.”−2 VA KORINDO 3:5, 6.
1, 2. Kocikele cipi Akristão vosi kocita catete va kuata onepa, pole noke ovina vieya hẽ oku pongoloka ndati?
KOCITA catete Kotembo ya Kristu, Akristão vosi va litumbikile kupange umue wa velapo vali enene okuti, watiamẽla koku kunda olondaka viwa. Vosi yavo va kala olombuavekua, kuenda va kalavo olondingupange viocisila cokaliye. Vamue va kuatele ovikele vikuavo, ndeci, evi viatiamẽla koku longisa vekongelo. (1 Va Korindo 12:27–29; Va Efeso 4:11) Olonjali, via kuatele ovikele vinene vepata. (Va Kolosai 3:18–21) Pole, vosi yavo va li tumbikile kupange wa velapo woku kunda. Kelimi lio Helasi yatete okuti omo mua sonehiwa Ovisonehua Viakristão, ocikele caco eci ca tukuiwa hati, di-a-ko-ni’a, okuti ocikele cimue cupange.−Va Kolosai 4:17.
2 Vokuenda kuotembo, ovina vieya oku pongoloka. Noke kueya oku kala ocisoko cimue ca tukuiwa hati, asongui vetavo, okuti veya oku likapela ovo muẽle ocikele caco, loku li tukula okuti ovo lika va kuatele omoko yoku kunda. (Ovilinga 20:30) Ocisoko caco casongui, ka ca luile ca lua oku ci sokisa lomanu vakuavo vaenda loku tukuiwa okuti Akristão. Onepa ya lua yiomanu vakuavo yeya oku tukuiwa hati, omanu vaño. Osimbu okuti omanu vaño veya oku longisiwa hati, va kuete akisika amue, oku kongelamo oku eca ovilumba oco vi kuatise ocisoko casongui vetavo, va lua pokati komanu vaño veya oku kala olonjeveleli viaño okuti ka va kuata onepa koku kunda.
3, 4. (a) Ndamupi omunu a linga ondingupange vetavo Liakristão vesanda? (b) Helie o tukuiwa ndondingupange vetavo Liakristão vesanda, kuenda momo lie ka cikasililivo pokati Kolombangi via Yehova?
3 Vakuacisola casongui vetavo veya oku li tukula hati, olondingupange, (okuti ya tunda kondaka ondingupange, kelimi lio Latin, epongoluiso liondaka yitukuiwa hati, di-ako-nos, yi lomboloka okuti “onalavayi”). Oco va linge olondingupange, ovo va lilongisila kolosiminaliu okuti noke oko va wavekiwila o sakramendu yaco. O The Internacional Standard Bible Encyclopedia (O Encilopédia Yembimbiliya) yilombolola ndoco: “’Oku wavekiwa losakramendu’ ocina cimue ca velapo okuti ceciwa lika kolondingupange ale kovitunda okuti osakramendu yaco va yi tambula lovihilahila vimue vi lingiwa pomisa, loku popia okuti, okupisa keteke liaco eli omunu waco okuete omoko yoku sandeka Ondaka kumue loku eca olosakramendu.” Helie o tumbika olondingupange? O The New Encyclopedia Britannica yi popia ndoco: “Vatavo okuti handi mukuete ocihandeleko coku linga ombisipu, oco omunu a linge ondingupange te lika u wa tumbikiwa ndombisipu. Ketavo lio Presbiteriana, omunu o tukuiwa lika okuti ondingupange nda wa tumbikiwa ndopatele.”
4 Pole, vatavo Akristão vesanda, esumuluho lioku linga ondingupange, ka lieciwa komanu vosi. Puãi, eci hacoko cipita pokati Kolombangi via Yehova. Momo lie? Momo, onjila yaco hayoko ya kuamiwile vekongelo Liakristão vo kocita catete.
Velie Puãi Okuti Ovo MuẽLe Ocili Olondingupange Via Suku
5. Ndomo Embimbiliya li lombolola, velie va kongeliwa ku vana va talavaya ndondingupange?
5 Ndomo Embimbiliya li lombolola, afendeli vosi va Yehova, cikale ava va kasi oko kilu ale vava va kasi palo posi, vosi yavo olondingupange. Ovangelo va kuatisile Yesu. (Mateo 4:11; 26:53; Luka 22:43) Ovangelo “va tumiwila[vo] oku vumba ava va [ka] piñala eyovo.” (Va Heveru 1:14; Mateo 18:10) Yesu wa kala ondingupange. Eye wa popia hati: “Mõlomanu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba loku eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola va lua.” (Mateo 20:28; Va Roma 15:8) Omo okuti, olondonge via Yesu via ‘kuama ciwa volomãi viaye,’ ka ci komohisa okuti ovio via kalavo olondingupange.−1 Petulu 2:21.
6. Ndamupi Yesu a lekisa okuti olondonge viaye viya vi linga olondingupange?
6 Eci kua kambele lika otembo yitito oco Yesu aende kilu, eye wa popisa olondonge viaye hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda Espiritu Sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:19, 20) Olondonge via Yesu, vieya oku kala va kuakulongisa omanu oco va linge olondonge, ci lomboloka okuti veya oku kala olondingupange. Olondonge viokaliye veya oku longisa, ca sukilile okuti vi longisiwavo oku kuama ovina viosi Yesu a tuma, oku kongelamo oku longisa omanu oco va lingevo olondonge. Cikale alume ale akãi, akulu ale omãla vana okuti olondonge viocili via Yesu Kristu, ci tava okuti va linga olondingupange.−Yoeli 2:28, 29.
7, 8. (a) Ovisonehua vipi Viembimbiliya vi lekisa okuti Akristão vosi vocili olondingupange? (b) Apulilo api a votuiwa atiamẽla koku tumbikiwa?
7 Omo liaco, keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., olondonge viosi via Yesu via kalapo, cikale alume ale akãi, va fetika oku “vangula ovina vi komohisa via Suku.” (Ovilinga 2:1–11, NW) Handi vali, upostolo Paulu wa soneha ndoco: “eci omunu a kolela lutima waye, oco a tendiwa ndukuesunga, leci a likekembela akandu aye lomẽla, oco a popeliwa.” (Va Roma 10:10) Olondaka evi, Paulu ka vi sonehela muẽle vosi va kala ko ‘Roma, okuti va soliwile la Suku.’ (Va Roma 1:1, 7) Cimuamue haico, eye wa sonehelavo olosandu via kala ke Efeso haivio vakuekolelo vocili vu Kristu Yesu,” vana okuti ‘olomãi viavo viambataile ondaka yiwa yombembua.’ (Va Efeso 1:1; 6:15) Kuenda vosi va yeva ukanda wa tumiwile ku va Heveru, veya oku ‘kakatela kondaka yelavoko liavo, kuenda ka va tatãlele vali.’−Va Heveru 10:23.
8 Otembo yipi hẽ okuti oco omunu a linga ondingupange? Ale, oku ci popia volondaka vikuavo, otembo yipi hẽ a linga ondingupange ya tumbikiwa? Kuenda helie u tumbika?
Otembo Yipi Omunu A Tumbikiwa Oco A Linge Ondingupange
9. Otembo yipi Yesu a tumbikiwa, kuenda helie wo tumbika?
9 Kueci catiamẽla kotembo omunu a tumbikiwa, kuenda u okuti eye u tumbika, kulihisa ongangu ya Yesu Kristu. Eye ka kuatele ukanda wuvangi u lekisa okuti wa tumbikiwa, kuenda ka lilongisilile ko siminaliu yimue ya eca uvangi wokuti eye kaliye ondingupange, kuenda ka nõliwile lomunu umue. Oco hẽ, momo lie tu popela tuti, eye wa kala ondingupange? Momo olondaka via Isaya via fuimilua la Suku via tẽlisiwila kokuaye, ndomo tu vi tanga ndoco: “Espiritu lia Ñala Yehova lia mbuila, momo Yehova wa mbuavekua oku kundila vakuahali ondaka yiwa.” (Luka 4:17–19; Isaya 61:1) Olondaka evi ka vi lekisa etatahãi lalimue liokuti Yesu wa kundikiwile oku sandeka olondaka viwa. Helie hẽ wo kundikile ocikele caco? Omo okuti espiritu lia Yehova lio wavekelele oku linga upange, oco puãi, Yesu wa tumbikiwile muẽle la Yehova Suku. Eci hẽ ca pita otembo yipi? Espiritu Sandu lia Yehova lia wila Yesu eci a papatisiwa. (Luka 3:21,22) Omo liaco, eci a papatisiwa oco a tumbikiwa.
10. Oku loñoloha Kukristão ondingupange ku tunda pi?
10 Nye ci popiwa catiamẽla kolondonge via Yesu vio kocita catete? Oku tumbikiwa kuavo ndondingupange kua tundilevo ku Yehova. Paulu wa popia hati: “Okutẽla kuetu ku tunda ku Suku, u wa tu iha unene woku linga oloñuatisi viupange wocisila cokaliye.” (2 Va Korindo 3:5, 6) Ndamupi Yehova a nõla omanu vofendela oco va linge olondingupange? Kulihisa ongangu ya Timoteo, u Paulu a tukula hati, “ukuopange wa Suku vondaka yiwa ya Kristu.”−1 Va Tesalonike 3:2.
11, 12. Timoteo weya oku kula ndati kespiritu
11 Olondaka vikuãimo via loñisiwile ku Timoteo, vi tu kuatisa oco tu kuate elomboloko ndomo eye a lingile ondingupange: “Ove puãi, kala lovina wa lilongisa haivio wa kolela, loku limbuka okuti ava va ku vi longisa. Ivaluka ndomo, tunde kuñaña, wa kuliha ovisonehua vi kola, haivio vi tẽla oku ku longisa ndomo o tẽla oku popeliwa lekolelo lioku kolela Kristu yesu.” (2 Timoteo 3:14, 15) Ukulihiso Wovisonehua owo wa vetiya Timoteo oku kuata ekolelo, kuenje wa vetiyiwa oku kundila omanu ondaka yiwa. Anga hẽ elilongiso liovisonehua pokolika olio lika a sukilile oco a tẽle oku linga eci? Sio hacoko lika. Timoteo wa sukilile oku kuatisiwa oco a sange ukulihiso wa suapo, kuenda oco akuate elomboloko lieci a kala loku tanga. (Va Kolosai 1:9) Lonjila eyi, Timoteo wa vetiyiwa oku “kolela.” Eye wa fetika oku kuata ukulihiso Wovisonehua tunde “kuñaña.” Eye wa longisiwa la inaye kuenda la vavo yaye, momo isiaye ka kale ukuetavo.−2 Timoteo 1:5.
12 Pole, mua kongelele ovina via lua oco Timoteo a linge ondingupange. Cimue pokati kovina viaco ceci okuti, ekolelo liaye lia pamisiwile omo lioku kuata elitokeko Lakristão va kala vakongelo. Tua ci kuliha hẽ ndati? Tua ci kuliha, omo okuti, eci upostolo Paulu a lisanga lumalẽhe Timoteo onjanja yatete, “vakuetavo ko Lustra lo ki Ikoniyu vo wimbila uvangi uwa.” (Ovilinga 16:2) Handi vali, koloneke viaco, vamanji va sonehelele ovikanda kakongelo oco vamanji va kala vakongelo aeco va kolisiwe. Olomitavaso viaendavo loku va pasuisa oco va kolisiwe. Aliangiliyo aeco a kuatisa Akristão, kuenda a kuatisavo Timoteo oku kula kespiritu.−Ovilinga 15:22–32; 1 Petulu 1:1.
13. Otembo yipi Timoteo a tumbikiwa ndondingupange, kuenda momo lie ove o popela okuti, oku amako kuaye loku kula kespiritu ka kua sulilile opo?
13 Omo liocihandeleko ca Yesu ci sangiwa kelivulu lia Mateo 28:19,20, etu tua kolela okuti noke yotembo yimue, Timoteo ekolelo liaye lio vetiya oku kuama ongangu ya Yesu, kuenje wa papatisiwa. (Mateo 3:15–17; Va Heveru 10:5–9) Eci ca kala ndondimbukiso ku Timoteo yoku litumbika kuaye olumue ku Suku. Eci Timoteo a papatisiwa, wa linga ondingupange. Tunde opo, omuenyo waye, ongusu yaye, kuenda ovina viosi a kuata vieya oku tiamẽla ku Suku. Eci ca kala onepa yefendelo liaye otembo yosi, okuti owo ‘upange u kola.’ Pole, Timoteo ka simile hati, omo okuti nda linga ale ondingupange, kua pua, siamiko vali. Eye wamamako loku kula kespiritu, toke eci eya oku linga Ukristão umue wa loñoloha kupange. Eci ca pita ndoco omo okuti, Timoteo wa livalele ukamba Lakristão vana okuti va kula kespiritu, ndeci Paulu, kuenje, wa lingailevo elilongiso liaye lio pokolika, kuenda wa kala ukuambili kupange waye woku kunda.−1 Timoteo 4:14; 2 Timoteo 2:2; Va Heveru 6:1.
14. Oloneke vilo, omunu “wa sunguluka okuti o yongola oku kuata omuenyo kopui,” o pondola ndati oku amamako oco a linge ondingupange?
14 Oloneke vilo, onjila yimuamue haiyo yi kasi loku kuamiwa koku tumbikiwa Kuakristão oco va linge olondingupange. Omunu wosi “wa sunguluka okuti o yongola oku kuata omuenyo kopui,” o kuatisiwa oco a lilongise eci catiamẽla ku Suku kuenda kocipango caye, pokati kelilongiso Liembimbiliya. (Ovilinga 13:48, NW) Omunu o lilongisa oku kapako ovihandeleko Viembimbiliya vomuenyo waye, kuenda olilongisavo oku linga olohutililo vi lingiwa lekolelo ku Suku. (Osamo 1:1–3; Olosapo 2:1–9; 1 Va Tesalonike 5:17, 18) Eye olikongela Lakristão vakuavo, okuti upa esilivilo kaliangiliyo a siata oku lingiwa “[lu]kuenje wa kolelua haeye wa lunguka.” (Mateo 24:45–47; Olosapo 13:20; Va Heveru 10:23–25) Lonjila eyi, eye amamako loku kula kelilongiso liaye.
15. Nye cipita lomunu eci a papatisiwa? (Tangavo etosi li kasi pombuelo yemẽla)
15 Eci papita otembo yimue, omunu okasi loku lilongisa Embimbiliya, okuti otembo yaco ocisola caye akuetele Yehova Suku ca livokiya, kuenda wa kolela muẽle ocili kocilumba ci yovola ca Yesu, oka lekisa onjongole yoku litumbika olumue ku Isiaye wokilu. (Yoano 14:1) Eye o linga elitumbiko liaco, loku lingila ohutililo pokolika, noke o papatisiwila powiñi ndondimbukiso yoku litumbika kuaye. Oku papatisiwa kuaye ku tukuiwa okuti, ocipito coku tumbikiwa kuaye, momo oco eye a lieca muẽle olumue ndonalavayi ya litumbika, okuti, o di-ako-nos, ya Suku. Eye o kuete oku tamalãla muẽle ngo, okuti ka tiamẽla vali koluali. (Yoano 17:16; Tiago 4:4) Eye o lieca muẽle olumue ‘ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, okuti ci sanjuisa Suku,’ okuti ka kuata vali atatahãi. (Va Roma 12:1)a Eye o linga ondingupange ya Suku nda Kristu.
Vupange Wukristão Mua Kongela Nye?
16. Vipi ovikele vimue Timoteo a kuata ndondingupange?
16 Vupange wa Timoteo mua kongela nye? Eye wa kala lovikele vimue vilikasi viupange, momo waenda loku endela kumue lupostolo Paulu kovongende aye. Kuenje, eci Timoteo a linga ukulu wekongelo, wa talavaya ca lua kupange woku longisa kumue loku kolisa vamanjaye Akristão. Pole, upange woku kunda olondaka viwa kuenda woku longisa omanu oco va linge olondonge, owo a pitisile vali enene kovaso, ndeci ca linga Yesu la Paulu. (Mateo 4:23; 1 Va Korindo 3:5) Paulu wa sapuila Timoteo hati: “Ove puãi, lilava kovina viosi. Pandikisa kohali. Linga ukundi wondaka yiwa. Tẽlisa ocikundi cupange wove.”−2 Timoteo 4:5.
17, 18. (a) Akristão olondingupange va litumbika kupange upi? (b) Upange woku kunda ukuete esilivilo lipi Kukristão ondingupange?
17 Cimuamue haico ci kasi oku pita Lakristão oloneke vilo. Ovo va litumbika kupange woku kuatisa omanu, okuti oku va kundila oco va yovuiwile vonduko yocilumba ca Yesu, loku longisa ambombe oku kuliha onduko Yehova kuenda oku yi tukula. (Ovilinga 2:21; 4:10–12; Va Roma 10:13) Ovo va lekisa uvangi u sangiwa Vembimbiliya u lekisa okuti Usoma owo lika omanu va sukila oku lavoka oco u tetulule ovitangi viavo, kuenda va lekisavo okuti ndaño muẽle koloneke vilo, ci tava okuti omuenyo wetu wenda ciwa nda tua pokola kovihandeleko via Suku. (Osamo 15:1–5; Marko 13:10) Pole, Ukristão ondingupange ka kundi evangeliu liatiamẽla koku tetulula cilo muẽle ovitangi vieteke leteke. Puãi, eye o longisa okuti, “okutuwa nda Suku ku kuatisa kovina viosi, momo ku kuete ohuminyo yokomuenyo ulo, kuenda komuenyo wiyako.”−1 Timoteo 4:8.
18 Ocili okuti, onepa ya lua yolondingupange vina okuti Akristão, vi kuete ovopange akuavo oku linga atiamẽlavo koku vumba Suku, okuti a litepa Kukristão Lukristão. Va lua okuti va kuete ovikele vioku tata epata. (Va Efeso 5:21–6:4) Akulu vekongelo kuenda oloñuatisi viekongelo, va kuete ovikele vekongelo. (1 Timoteo 3:1,12, 13; Tito 1:5; Va Heveru 13:7) Va lua Akristão okuti va litumbika kupange woku kuatisa koku tunga Olonjango Viusoma. Vamue va kuete esumuluho linene lioku lieca olumue kupange woku talavaya kolonjo viatiamẽla Kocisoko Cutala Wondavululi vi tukuiwa hati, Betele. Pole, Akristão vosi olondingupange va kuete oku kuata onepa kupange woku kunda olondaka viwa. Ka kuli la umue okuti ka lingi upange waco. Momo poku linga upange waco oko omunu a limbukiwila lowiñi okuti Ukristão wocili haiye ondingupange.
Ocituwa Cukristão Ondingupange
19, 20. Ocituwa cipi Akristão olondingupange va sukila oku kuata?
19 Onepa ya lua yolondingupange pokati Kakristão vesanda, va yongola okuti va sumbiwapo vali ca lua, kuenda va likapa olonduko ndeci, “ungombo,” kuenda “patele.” Pole, Ukristão ondingupange wa kuliha okuti Yehova eye lika osesamẽla esumbilo lia velapo. (1 Timoteo 2:9, 10) Ka kuli la umue Ukristão ondingupange okuti ihiwa esumbilo limue lia piãlapo vali enene kuenda ka kapiwa onduko yimue yilikasi. (Mateo 23:8–12) Eye wa kuliha okuti ondaka, di-ako-ni’a yi lomboloka “upange.” Ondaka yi kuete elomboloko limuamue leyi, olonjanja vimue Vembimbiliya yi tiamisiwila kupange woku vumba, ndeci owu watiamẽla koku ava okulia komanu va tumãla komesa vowotele. (Luka 4:39; 17:8; Yoano 2:5) Ndaño okuti ondaka yaco oku yi tiamisila Kakristão olondingupange yikuete vali esilivilo lia velapo, lopo handi di-ako-nos, omunu umue ukuakuvumba.
20 Omo liaco, la umue Ukristão ondingupange osukila oku sima hati, wa velapo vakuavo. Akristão vana okuti olondingupange muẽle ocili, ndaño muẽle vana okuti va kuete ovikele vimue vilikasi vekongelo, lopo handi va lekisa umbombe. Yesu wa popia hati: “U o yongola oku linga fu pokati kene a linge ukuenje wene. Lu o yongola oku kala tete pokati kene a linge ndupika.” (Mateo 20:26,27) Yesu wa lekisa kolondonge viaye ocituwa ca sunguluka oku ci kuata, eci eye a sukula olomãi viavo, poku linga upange umue woku liketisa ndupika. (Yoano 13:1–15) Hupangekuowo wumbombe! Omo liaco, Akristão olondingupange va lingila Yehova Suku la Yesu Kristu upange lumbombe wocili. (2 Va Korindo 6:4; 11:23) Ovo va lekisavo umbombe wocili pokati kavo poku li lingila upange. Kuenda eci va litumbika kupange woku kunda olondaka viwa, locali cavo va kundila vakuavo valisungue lavo okuti ka va kulihile handi ocili.−Va Roma 1:14, 15; Va Efeso 3:1–17.
Oku Pandikisa Kupange Woku Kunda
21. Ndamupi Paulu a tambula onima omo lioku pandikisa kuaye kupange woku kunda?
21 Ku Paulu, oco a linge ondingupange, ca sukilile oku kuata epandi. Eye wa sapuila va Kolosai hati, eci a va kundila olondaka viwa wa va talela ohali ya lua, poku va kundila olondaka viwa. (Va Kolosai 1:24, 25) Pole, omo liepandi liaye, va lua okuti veya oku tava kolondaka viwa, kuenje veya oku linga olondingupange. Ovo veya oku linga omãla va Suku, okuti vamanji ya Yesu Kristu, lelavoko lioku linga ovilulikilo viespiritu oco okuti va kala laye oko kilu. Hanimakuoyo yi komohisa yoku pandikisa!
22, 23. (a) Momo lie Akristão olondingupange va sukilila oku pandikisa koloneke vilo? (b) Apako api eyilila kepandi Liakristão?
22 Oloneke vilo, vana okuti olondingupange viocili via Suku, va sukilavo oku pandikisa. Va lua okuti eteke leteke va liyaka loku vela, ale pamue va liyaka lovitangi vi yilila koku kuka. Olonjali vi talavaya ca lua, kuenda via lua pokati kavo, vi kasi loku tekula lika liavo omãla vavo. Lepandi liocili, omãla kosikola va kasi loku tamalãla ca lua kayonjo a va ñuala. Va lua Akristão okuti va kasi loku li yaka lovitangi viekambo lioku sanga eteku. Kuenda va lua okuti, va kasi loku talisiwa ohali omo lioku suvukiwa, ale va kasi loku liyaka layonjo añi añi omo okuti tu kasi ‘koloneke via sulako viohali’! (2 Timoteo 3:1) Ocili okuti, koloneke vilo, etendelo li panda kueci ci soka olohuluwa epandu kolondingupange via Yehova, citava okuti va popia ndeci upostolo Paulu a popia hati: “Kovina viosi tu lilekisa ndakuenje va Suku. Ndaño tu tala ohali longongo.” (2 Va Korindo 6:4) Akristão olondingupange va ka konyoha. Ovo va pandiyiwa ca lua omo lioku pandikisa kuavo.
23 Handi vali, ndeci ca pita la Paulu, oku pandikisa ku nena olonima via lua viwa. Poku pandikisa, tu tata ciwa elitokeko lietu la Yehova, kuenda tu sanjuisa utima waye. (Olosapo 27:11) Tu pamisa ekolelo lietu, kuenda tu longisa omanu oco va linge olondonge, kuenje va kongeliwavo kongongela yetu yumanji. (1 Timoteo 4:16) Yehova o kasi loku kuatisa olondingupange viaye, kuenda o kasi loku sumuluisa upange wavo vokuenda kuoloneke vilo via sulako. Kuenje eci ceyililako ceci okuti, ava va kambeleko kocisoko cocita lakui akuãla la vikuãla kolohulukãi komanu, vongoluiwa, kuenda ketendelo liava va kuete elavoko lioku kala otembo yenda hu vofeka yelau palo posi, kua vokiyiwavo olohuluwa lolohuluwa. (Luka 23:43; Esituluilo 14:1) Ocili okuti, upange Wakristão woku kunda, ocindekaise cimue cohenda ya Yehova. (2 Va Korindo 4:1) Vosi yetu tu tati ciwa ukuasi waco owu, kuenda tu eci olopandu viocili, momo ukuasi waco uka eca olonima vienda hu.−1 Yoano 2:17.
[Etosi pombuelo yemela]
a Ndaño okuti olondaka via sonehiwa kelivulu lia Va Roma 12:1, viatiamẽla vali enene Kakristão olombuavekua, pole, vi kapiwavo ‘kolomeme vikuavo.’ (Yoano 10:16) Ovio, ‘vi tavavo ku Yehova okuti viu vumba, ‘haivo vi sole onduko ya Yehova, kuenje vi lingavo olondingupange viaye.’−Isaya 56:6.
Citava hẽ Okuti O Ci Lombolola?
• Kocikele cipi Akristão vosi vo kocita catete va litumbikile?
• Otembo yipi, Ukristão a tumbikiwa ndondingupange, kuenda helie u tumbika?
• Ocituwa cipi Ukristão ondingupange a sukila oku kuata?
• Momo lie Ukristão ondingupange a sukilila oku pandikisa eci a sangiwa lovitangi?
toke a linga ondingupange?
[Elitalatu kemela 15]
Oku papatisiwa ku lekisa okuti omunu wa litumbika ku suku, kuenda ku lekisavo okuti wa tumbikiwa ndondingupange
[Alitalatu kamela 16, 17]
Timoteo wa longisiwa ondaka ya suku tunde vutila. eye wa linga ondingupange yimue ya litumbika eci a papatisiwa
[Alitalatu kamela 18]
Akristão olondingupange va lekisa onjongole yoku linga upange