Akristão va Sanga Esanju Koku Vumba
“Esumuluho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”−OVILINGA 20:35.
1. Ocituwa cipi civi ca siata oloneke vilo, kuenda momo lie ka ca sungulukile?
VOKUENDA kuanyamo a sulako kocita cakui avali, ondaka “ame” ya yeviwa calua. Ondaka “ame,” yi lomboloka okuti “tete ame,” kuenda vondaka yaco eyi, mua kongela ovituwa vivali, okuti omunu o li sokolola lika eye muẽle kuenda ukuacipululu, okuti ka sakalala vali la vakuavo. Tua kolela okuti vunyamo wulo wohulukãi yavali, ondaka “ame” yika livokiya vali enene. Olonjanja viñami ove wa siata oku yeva epulilo liokuti: “Yipi onepa yange kocina eci?” ale “Kocina eci ndi nganyalako nye?” Ocituwa caco eci comunu oku lisokolola lika eye muẽle, ka ci nena esanju. Ca litepa calua lonumbi Yesu aeca poku popia hati: “Esumuluho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule.”−Ovilinga 20:35.
2. Tu pondola oku limbuka ndati okuti oku eca ku nena esanju lia piãla?
2 Ocili hẽ okuti esumuluho li tunda koku eca olio lia velapo vali okuti lioku tambula li sule? Ocili muẽle. Sokolola eci catiamẽla ku Yehova Suku. Eye, eye “ono yomuenyo.” (Osamo 36:9) Eye o tuavela ovina viosi tu sukila oco tu kuate esanju liocili komuenyo wetu. Ocili okuti Yehova, eye Ono “[yo]cali cosi ciwa longavelo yosi ya kanguka.” (Tiago 1:17) Yehova, “Suku yesumuluho,” ukuakueca olonjanja viosi. (1 Timoteo 1:11) Eye o sole ca lua ovilulikilo viaye omanu, kuenje wa siata oku va iha ovina via lua. (Yoano 3:16) Sokololavo eci catiamẽla kepata liomanu. Nda ove unjali, wa kuliha oku likolisilako kuenda oku eca kua kongela voku tekula omõla. Pole, vokuenda kuanyamo a lua, omõla ka limbuka ovina via lua ove wa siata oku u lingila. Ovina viaco viosi, eye o vi tambula ño ocali! Pole, cu ku sanjuisa ca lua eci o limbuka okuti omõla wove cosi cikasi loku wenda ciwa omo liocali cove coku eca. Momo lie? Momo ove u sole ca lua.
3. Momo lie si sanjuisila ca piãla oku vumba Yehova, kuenda oku kuatisa vakuetu tu fendelela kumosi?
3 cimuamue haico, efendelo liocili li limbukiwilavo koku eca locisola. Omo okuti tu sole Yehova kuenda tu kuetevo ocisola la vakuetu tu fendelela kumosi, ci tu nenela esanju oku va lingila eci ciwa okuti tu lieca muẽle kokuavo. (Mateo 22:37–39) Omunu wosi okuti o vumba Suku loku li sokolola lika eye muẽle, ka kuata esanju lia piãla. Pole, vana okuti va vumba Suku locituwa coku lieca ocali, okuti va sakalala vali ca lua leci ovo muẽle va pondola oku eca okuti eci va kevelela oku tambula ci sule, va kuata esanju liapiãla. Ocili caco eci, ci limbukiwila koku konomuisa oku olondaka vimue Viembimbiliya vi kuete elitokeko lefendelo lietu, vi tiamisiwila Vovisonehua. Tuka konomuisa vitatu pokati kolondaka viaco vocipama cilo, kuenda vocipama cikuimo.
Upange Yesu A Lingila Owiñi
4. “Upange u lingiwila owiñi “ u lomboloka nye Kakristão vesanda?
4 Kelimi lio Helasi, ondaka yimue ya velapo yatiamẽla kefendelo, yi tukuiwa okuti, lei-tour-gi’a. Vembimbiliya litukuiwa okuti Tradução do Novo Mundo, ondaka yaco eyi, ya pongoluiwa hati, “upange u lingiwila owiñi.” Kondaka lei-tour-gi’a, oko kua tunda ondaka “liturgia” ya siata oku tukuiwa Lakristão vesanda hati, “omisa.”a Pole, omisa yaco eyi Yakristão vesanda hupangeko umue okuti weca muẽle ekuatiso kowiñi.
5, 6. (a) Upange upi wanda loku lingiwila owiñi ko Isareli, kuenda lekuatiso lie? (b) Upange upi wa velapo wa lingiwila owiñi okuti weya oku piñala una wanda loku lingiwa ko Isareli, kuenda momo lie?
5 Upostolo Paulu wa tukula ondaka yo Helasi yatiamẽla ko lei-tour-gi’a, oku yi tiamisila kovitundo vioko Isareli. Eye wa popia hati: “Wosi ocitunda o talayama eteke keteke oku lingila upange owiñi, [okuti onepa yimue yo lei-tour-gi’a] loku lumba lumba ño–o ovilumba vimuamue.” (Va Heveru 10:11,NW) Ovitunda va Lewi ko Isareli, va lingaile upange umue wa kuataile esilivilo liocili kowiñi. Ovo va longasaile Ocihandeleko ca Suku kuenda vanda loku eca ovilumba vioku tuvika akandu omanu. (2 Asapulo 15:3; Malakiya 2:7) Eci ovitunda kumue lomanu va kuamaile Ovihandeleko via Yehova, owiñi wosi wa kuataile esunga lioku sanjuka ca lua.−Esinumuilo 16:15.
6 Oku lingila upange owiñi vemẽhi Liocihandeleko, ca kala esumuluho liocili ku va Isareli ovitunda. Pole, esilivilo liupange wavo lia imuha, eci Yehova a likala va Isareli omo liekambo liavo liekolelo. (Mateo 21:43) Yehova wa linga eliangiliyo liocina cimue ca velapo vali, okuti upange Yesu ocitunda cinene a lingila owiñi. Catiamẽla kokuaye, tu tanga ndoco: “Yesu puãi, omo o tumala ño–o hu, ka pui, oco u tunda waye lawovo ka u pui. Oco, toke koloneke ka vi pui, Yesu o tẽla oku popela olumue ava va [amẽla] ku Suku poku kolela Yesu, momo o kasi hu lomuenyo oku va livondelelako.”−Va Heveru 7:24,25.
7. Momo lie upange Yesu a lingila owiñi unenela ekuatiso limue ka li sokisiwa?
7 Yesu okamamako lupange waye woku kala ocitunda otembo yenda hu, okuti lomue oka piñala pomangu yaye. Omo liaco, Yesu, eye lika o pondola oku yovola muẽle omanu. Eye ka lingile upange waco owu wowiñi hawo ulikasi vonembele ya velapo ya Yehova, okuti eliangiliyo liaye liefendelo, lia fetika oku talavaya kunyamo wa 29 K.K. Yesu cilo o kasi loku talavaya vohondo yi Kola koku Kola yi sangiwa vonembele yaco, oko kilu. Eye wa linga [“ondingupange yi talavayela owiñi, NW] [lei-tour–gos’] vocitundilo ci kola kuenda vombaka yocili, yina Ñala [Yehova] a tunga, omunu hayeko.” (Va Heveru 8:2; 9:11,12) Ndaño okuti Yesu okasi pomangu yimue ya velapo, lopo handi “ondingupange yi talavayela owiñi.” Eye kunene waye o kasililiko okueca, ka kasililiko oku tambula. Kuenda oku eca kuaco ku u nena esanju lia piãla. Eli limue pokati ‘kesanju lio kapiwilile kovaso,’ kuenda liokuatisa oku panamãla vokuenda kuotembo yosi eye a kala palo posi.−Va Heveru 12:2.
8. Ndamupi upange Yesu a lingila owiñi weya oku piñala ocisila Cocihandeleko?
8 Kuli vali handi cimue cikuavo catiamẽla kupange Yesu a lingila owiñi. Paulu wa soneha ndoco: “[Yesu] Kristu wa sanga onjila ya velapo yoku vumba. Kuenda onjila yaco ya velapo okuti olonjila viale vi sule, ndeci ovisila a lingila kapitiya ca velapo, okuti ovisila viale vi sule, momo onjila yaye ya sevetiwila kolohuminyo via velapo.” (Va Heveru 8:6) Mose wa kala mitakati yocisila ca kala onjila yelitokeko lia va Isareli la Yehova. (Etundilo 19:4,5) Yesu weya oku kala mitakati yocisila cokaliye ca ecelela oku citiwa kuofeka yokaliye, okuti va ‘Isareli ya Suku,’ ocimunga Cakristão olombuavekua okuti vopiwa kolofeka viñi viñi. (Va Galatia 6:16; Va Heveru 8:8,13; Esituluilo 5:9,10) Hupangekuowo uwa wa lingiwila owiñi! Hesanjukuolio tu kuete omo lioku kuliha Yesu, ondingupange yi talavayela owiñi okuti, vonduko yaye omo tu tẽlela oku eca efendelo limue li taviwa la Yehova!−Yoano 14:6.
Akristão Va Kasi Loku Lingavo Upange Woku Kuatisa Owiñi
9, 10. Ovopange api alingiwila owiñi a siata oku lingiwa Lakristão?
9 Ka kuli la umue omunu o linga upange woku kuatisa owiñi okuti u lisoka lowu wa lingiwa la Yesu. Pole, eci Akristão olombuavekua va tambula onima yavo oko kilu, ovo va tambula ocitumãlo cavo ponele ya Yesu, kuenda va kuata onepa kupange waye a kasi loku lingila owiñi, kuenje va linga olosoma haivo ovitunda oko kilu. (Esituluilo 20:6; 22:1–5) Handi vali, Akristão va kasi palo posi, va kasi loku lingavo upange owiñi, kuenda poku linga upange waco, ovo va sanga esanju lia piãla. Ndeci, eci kofeka yo Palestina kua kala ekambo liokulia, upostolo Paulu wambata olombanjaile via eciwa la vamanji voko Europa oco vi ka kuatise oku tepulula ohali Yakristão va Yudea. Owu wa kala upange wa lingiwila oku kuatisa owiñi. (Va Roma 15:27; 2 Va Korindo 9:12) Koloneke vilo, Akristão va sanjuka ca lua poku linga upange umuamue, kuenda va eca lonjanga ya lua ekuatiso eci va manjavo va pita lohali yovisalu, kuenda lovitangi vikuavo.−Olosapo 14:21.
10 Upostolo Paulu wa tukula upange ukuavo ulingiwila owiñi eci a soneha ndoco: “Ndaño ame muẽle meselua hã si itiliwila kocilumba ci kola cupange wekolelo liene, haimo sanjuka, kuenje njolelela kumosi lene vosi.” (Va Filipoi 2:17) Upange wa piãla wa Paulu woku kuatisa va Filipoi, wa kalavo upange umue u lingiwila owiñi, okuti wa lingiwa locisola kuenda lonjongole yocili. Upange waco umuamue u lingiwila owiñi ukasivo oku lingiwa koloneke vilo, ca piãla vali enene owu u kasi loku lingiwa Lakristão olombuavekua, okuti ovo “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” okasi loku eca okulia kuespiritu kotembo ya sunguluka. (Mateo 24:45–47) Handi vali, omo va kasilili ocimunga cavo, ovo “ovitunda vi kola,” vi kuete ocikundi coku “lumba ovilumba viespiritu, vina via sungulukila Suku, kuenje vi lumbiw[il]a vonduko ya Yesu Kristu” kuenda va kuetevo ocikundi coku ‘lekisa ovilinga vi komohisa via yuna wa va kovonga oco va tunde vowelema, okuti veya kocinyi caye ci komohisa.’ (1 Petulu 2:5,9) Ndeci Paulu a linga, ovo va sanjukila ca lua esumuluho liaco okuti, va ‘peselua’ muẽle poku tẽlisa ovikele viavo viupange. Kuenda akamba vavo okuti “olomeme vikuavo,” va li kongela kokuavo kuenje va va kuatisako kupange woku sapuilako omanu eci catiamẽla ku Yehova kuenda kocipango caye.b (Yoano 10:16; Mateo 24:14) Hupangekuowo u sanjuisa u lingiwila oku kuatisa owiñi!−Osamo 107:21,22.
Oku Linga Upange U Kola
11. Ndamupi uprofeto Ana a sia ongangu yiwa kokuetu vosi Tuakristão?
11 Ondaka yikuavo yo Helasi yatiamẽlavo kefendelo lietu, yitukuiwa hati, la-trei’a, okuti, vo Tradução do Novo Mundo, ya pongoluiwa hati, ‘upange u kola.’ Upange u kola, watiamẽla kovilinga viefendelo. Ndeci, uprofeto Ana wa kala ocimbumba haeye wa kuata eci cisoka akui ecelãla kanyamo kanyamo vakuãla, wa tukuiwa okuti, “lalimue eteke a kambelele okuenda vonembele, oku linga upange u kola [okuti ondaka yimue Yohelasi yatiamẽla ko la-trei’a,] puãi wa fendailamo ño–o uteke lutanya loku likandangiya okulia loku likutalaila.” (Luka 2:36,37, NW) Ana wa fendaila Yehova olonjanja viosi. Eye wa sia ongangu yiwa kokuetu vosi, cikale kamalẽhe, ale kakulu. Ndeci Ana a likutalaila ku Yehova lepandi liocili kumue loku fendela vonembele olonjanja viosi, vupange wetu u kola mua kongelavo oku likutalaila kumue loku endaenda kolohongele olonjanja viosi.−Va Roma 12:12; Va Heveru 10:24,25.
12. Onepa yipi yavelapo vali kupange wetu u kola, kuenda ndamupi okuti lawovo upange ulingiwila owiñi?
12 Upostolo Paulu wa tukula onepa yavelapo yupange wetu u kola eci a soneha ndoco: “Suku una mbumba lutima wange wosi vupange [u kola] woku sapula ondaka yiwa y’Omõlaye, eye ombangi yange okuti ndu tukoli olonjanja viosi volohutililo viange.” (Va Roma 1:9) Ocili okuti, upange woku kunda olondaka viwa, hupangeko ño u lingiwila owiñi una u tu yevelela, puãi watiamẽlavo kefendelo tueca ku Yehova Suku. Cikale okuti tu sanga omunu umue o tu yevelela ale sio, upange woku kunda, upange umue u kola u lingiwila Yehova. Oku likolisilako kuetu koku sapuilako vakuetu eci catiamẽla kovituwa viwa kuenda kekuatiso litundilila kocipango ca Isietu wokilu, ci tu nenela esanju lia piãla.−Osamo 71:23.
Pi Tukuete Oku Lingila Upange Ukola?
13. Vana okuti va kasi loku lingila upange u kola vokati kocitali conembele ya Yehova yespiritu vakuete elavoko lipi, kuenda velie va sanjukila kumue lavo?
13 Catiamẽla Kakristão olombuavekua, upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Tu imbi olopandu omo tu[ka] tambula usoma ka u lulumisua. Tu fendeli Suku lefendelo lia sunguluka, kuenda lesumbilo loku liuvika.” (Va Heveru 12:28) Lelavoko lia suapo lioku piñala Usoma, olombuavekua ka va tẽliwa oku va yapula kekolelo liavo osimbu va fendela Tõlo. Ovo, ovo lika vo lingila upange u kola vohondo yi Kola, vokati kocitali conembele yespiritu ya Yehova, kuenda va kasi loku lavoka lesanju lia piãla oku iñila vohondo yi Kola koku Kola, oko kilu, okuti omo vaka vumbila kumue la Yesu. Akamba vavo, olomeme vikuavo, va sanjukilavo kumue lavo, omo lielavoko liavo li komohisa.−Va Heveru 6:19,20; 10:19–22.
14. Owiñi wakahandangala u tambula ndati ekuatiso li tundilila kupange wa Yesu woku kuatisa omanu?
14 Cipopiwa hẽ ndati kueci catiamẽla kolomeme vikuavo? Ndomo upostolo Yoano a mõla vocinjonde, owiñi wakahandangala ukasi oku amamako loku livokiya koloneke vilo via sulako, kuenje “olonanga viavo va vi sukula kuenda va vi yelisila vosonde ya Kameme.” (Esituluilo 7:14) Eci ci lomboloka okuti, ndeci cakamba vavo olombuavekua va kasi oku fendela kumuamue lavo, ovo valikisavo ekolelo kupange Yesu a lingila omanu, okuti okueca omuenyo waye wa lipua ndombanjaile yoku yovola omanu. Olomeme vikuavo, vi kuatisiwavo lupange wa Yesu woku kuatisa omanu kuenda vi ‘kakatela lekolelo kocisila [ca Yehova].’ (Isaya 56:6) Sio, olomeme vikuavo ka vi kuete onepa kocisila cokaliye, pole vi kakatelako muẽle ngõ loku pokola kovihandeleko viatiamẽla kocisila caco, kuenda vi pokolavo kaliangiliyo osi atiamẽlako. Ovo va likuete ocimunga la va Isareli ya Suku, va lia okulia kumuamue kuespiritu, kuenda va sivayela kumosi Suku vowiñi kuenda vaeca ovilumba viespiritu okuti viu sanjuisa.−Va Heveru 13:15.
15. Pi owiñi wakahandangala u kasi loku lingila upange u kola, kuenda ndamupi u sumuluisiwavo?
15 Omo liaco, owiñi wakahandangala, wa muiwa okuti ‘utãi kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme, okuti va wala olonanga viyela.’ Handi vali, ovo ‘va kasi kovaso yocalo ca Suku, loku u vumba utanya luteke vonembele yaye. Lu o tumala kocalo o linga ombindikiyo yavo.’ (Esituluilo 7:9,15) Ko Isareli, ovingendeleyi via fendalaile kosamua yocitali conembele ya Salomone. Cimuamue haicovo okuti, owiñi wakahandangala u fendelela Yehova kosamua yocitali conembele yaye yespiritu. Oku fendelela kocitali caco, ci va nenela esanju lia piãla. (Osamo 122:1) Ndaño muẽle ceci olombuavekua ya sulako yika tambula ocipiñalo caye oko kilu, ovo handi vaka tuihinya loku lingila Yehova upange u kola ndomanu vaye.−
Upange Ukola Okuti Ka U Taviwa
16. Elungulo lipi lia eciwa kueci catiamẽla kupange u kola?
16 Koloneke via va Isareli yosimbu, upange u kola waenda loku lingiwa loku kuama ovihandeleko via Yehova viatiamẽlako. (Etundilo 30:9; Ovisila 10:1,2) Cimuamue haico okuti, koloneke vilo, kulivo ovihandeleko vikuamiwa nda tu yongola oco upange wetu u taviwe la Yehova. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a sonehelela ku va Kolosai ndoco: “Ka tua la liweka oku vu likutilila. Tu pinga ku Suku okuti o vu yukisa ukulihiso wocipango caye poku wihi uloño lolondunge viocili, vina vi Espiritu, ho kali lovimuenyo vi soka leci ca posokela Ñala, haivio viu sanjuisa. Tu vu livela loku likutilila okuti, kovopange osi awa, wimi apako, kuenje wamamako vukulihiso wa Suku.” (Va Kolosai 1:9,10) Etu ka tu kuete omoko yoku nõla yasunguluka yoku fendela Suku. Pole, tu sukila oku kuata ukulihiso wa suapo Wovisonehua, lelomboloko kespiritu, kuenda uloño wa Suku. Nda ka tua kuamelẽle onjila eyi, ovina ka viendi ciwa.
17. (a) Upange u kola wa lavisiwile ndati koloneke via Mose? (b) Upange u kola citava ndati oku wendisa lãvi koloneke vilo?
17 Ivaluka va Isareli vo koloneke via Mose. Tu tanga ndoco: “Suku puãi, wa va tinduka kuenje wa va eca koku fendela olohoka viovailu.” (Ovilinga 7:42) Va Isareli vaco, va muile ovina vi komõhisa Yehova a va lingila. Pole, ndaño ndoco, ovo handi veya oku nõlapo oku tindukila koku fendela olosuku vikuavo, eci va simaile hati, vi va kuatisa. Ovo ka va kalele va kuacili. Pole etu, tu sukila oku linga vakuacili nda tu yongola okuti upange wetu ukola u sanjuisa Suku. (Osamo 18:25) Ocili okuti, oloneke vilo, ka valuile va siapo Yehova oco va fendele olombungululu, ale ociñumañuma culu, pole, kuli olonjila vikuavo vioku fendela oviteka. Yesu wa lungula eci catiamẽla koku fendela ‘Ovokuasi,’ kuenda upostolo Paulu wa tukula ocipululu hati, ci lomboloka efendelo lioviteka. (Mateo 6:24; Va Kolosai 3:5) Satana wa siata oku likapako ndosuku. (2 Va Korindo 4:4) Olonjila viaco evi vioku fendela oviteka, vi kasi viñi viñi kuenda via linga onjanjo. Ndeci, sokolola handi umue o popia hati, okuãi ongangu ya Yesu, pole onjongole yaye yavelapo komuenyo waye oku linga ohuasi ale wa likolela lika eye muẽle kuenda o tava lika kovisimilo viaye muẽle. Helie eye a kasi loku vumba muẽle ocili? Anga hẽ omunu waco ka kasi nda vana va Yudea vo koloneke via Isaya okuti vaenda loku lisingila vonduko ya Yehova, pole eci vaenda loku litunda ciwa kovilinga viavo va lingaile hati olosuku viavo via viha ovio via va kuatisa?−Isaya 48:1,5.
18. Upange u kola wa lingiwile ndati lãvi kosimbu, kuenda wa siata oku lingiwavo ndati lãvi koloneke vilo?
18 Yesu wa lungulavo hati: “Kuiya eteke okuti u o wipayi o soka hati, Nda vumba Suku.” (Yoano 16:2) Ka kuli atatahãi okuti, Saulu okuti noke weya oku linga Upostolo Paulu, wa simile hati, wa kala loku vumba Suku, poku tava okuti Stefano o sãsuiwa lovawe, kuenda wa ‘enda loku saluisako olondonge via Ñala oco a vi ponde.’ (Ovilinga 8:1; 9:1) Koloneke vilo, kulivo omanu vamue va litumbika koku ponda vakuavo omo liolonepele viakova, pole, a popia hati afendeli va Suku. Ocili okuti, kuli va lua va li tiamisila koku kemãlisa olosuku viofeka yavo, kolonepele, kovokuasi, kocipululu, kuenda kolosuku vikuavo.
19. (a) Ndamupi tu tenda upange wetu u kola? (b) Upange upi u kola okuti uka tu nenela esanju lia piãla?
19 Yesu wa popia hati: “Fendela Yehova Suku yove, eye lika o vumba.” (Mateo 4:10) Eye, olondaka evi wa vi sapuila Satana, pole ca velapo okuti vosi yetu tu vi kuamavo! Oku lingila upange u Kola Ñala wa velapo voluali luosi, esumuluho limue linene. Kuenda, ci popiwa hẽ ndati catiamẽla koku linga upange woku kuatisa omanu okuti watiamẽla kefendelo lietu? Oku lingila upange waco vakuetu tu fendelela kumosi ci sanjuisa ca lua, kuenda ci nena asumuluho a piãla. (Osamo 41:1,2; 59:16) Pole, upange waco u nena lika esanju lia piãla nda u lingiwa lutima wosi kuenda, levetiyo lia sunguluka. Velie va kasi loku fendela Suku ndomo mua sunguluka, okuti upange wavo u kola owo u taviwa la Yehova? Tuka tẽla oku tambulula epulilo liaco, nda tua konomuisa ondaka yatatu Yembimbiliya yatiamẽla kefendelo lietu. Eci tuka ci lilongisa vocipama cikuãimo.
Olonjali, vi sanga esanju lia piãla poku eca
[Atosi pombuelo yemela]
a Ndomo ca siata oku muiwa Kakristão vesanda, vomisa yaco, mua kongela ovopange a tiamisiwila kefendelo ale kovihilahila vimue ndeci o Eukalistiya yi lingiwa Letavo lio Katolika Romana.
b Kelivulu Liovilinga 13:2, ku lomboluiwa okuti, ovaprofeto kumue lalongisi voko Antiokea, va kala loku lingila Yehova ‘upange pokati kowiñi,’ okuti (ondaka yimue yopiwavo kondaka yo Helasi yi lombolokavo lei-tour-gi’a,). Citava okuti, vupange waco owu wa lingiwila pokati kowiñi, mua kongelelevo oku kundila powiñi.
Otambulula hẽ Ndati?
• Upange upi Yesu a lingila owiñi?
• Upange upi Akristão va kasi oku lingila owiñi?
• Upi upange u kola Wakristão, kuenda pi u kasi loku lingiwila?
• Nye tu sukila oku kuata nda tu yongola okuti upange wetu u sanjuisa Suku?
[Alitalatu kamela 8]
Olonjali, vi sanga esanju lia piala poku eca
[Alitalatu kamela 10, 11]
Akristão va lingila upange owiñi poku kuatisa vakuavo kuenda eci va sandeka olondaka viwa.
[Elitalatu kemela 12]
Etu tu sukila oku kuata ukulihiso wasuapo kuenda elomboloko oco tu kuate ekolelo liwa liokuti upange wetu u kola u taviwa la Suku