“Oku Eca Kumue ku Kisikiwa”
“OVE o pondola oku ndi tu kula ndomunu ukuakupinga osimola, pole eci ka ci ndi sumuisa momo ame ndi kasi oku ci lingila vonduko ya Yesu.” Olondaka evi via umue usongui wetavo lio Protestande, vi lekisa ciwa ovitangi violombongo vi sangiwa vovisoko viatavo alua. Atavo alua cilo, soketi a pondola lika oku amamako lupange wavo nda vamamakovo loku tambula olombongo vialua. Va sukila olombongo vioku feta olonalavayi, vioku tunga olonembele loku tata ciwa ovitumãlo viaco, kuenda ovopange osi atiamẽla koku sandeka evanjeliu okuti a sukila olombongo. Oco hẽ, ndamupi ovo va pondola oku sanga olombongo viaco?
Komanu valua vatiamẽla katavo añi añi, etambululo li sangiwa koku eca ovilumba.a Umue ukundi wevanjeliu londuko, Norman Robertson, wa lombolola hati: “Ovilumba ovio Suku a siata oku feta lavio cosi catiamẽla kusoma Waye palo posi. Eyi oyo onjila Suku a siata oku kuama oco ku sangiwe olombongo vi sukiliwa kupange waye woku kunda.” Omo liaco, Robertson ka kuatele ohele yoku ivaluisa oloñame viaye eci catiamẽla kocikele cavo coku eca ovilumba. Kuenje, eye wamamako loku lombolola lutõi velivulu liaye li situlula eci catiamẽla koku eca ovilumba hati: ‘Oku eca ovilumba hacina cimueko ove o linga, omo okuti o kuete epondolo lioku ci linga. Pole, eci ci lomboloka oku lekisa epokolo ku Suku. Oku likala oku eca ovilumba ci lomboloka oku lekisa etombo kovihandeleko via Suku. Eci ci sokisiwa ndokuiva olombongo viamãle.
Ca sunguluka ove oku tava okuti, oku eca ovilumba, kuatiamẽla konepa yimue yefendelo Liakristão. Anga hẽ, ove wa siata oku yeva omanu va lipilika oku kisika omanu oco va ece olombongo okuti ci linga ndocina cimue ka ca sungulukile? Umue ukuakulilongisa calua catiamẽla kuloño woku kũlĩha Suku o tukuiwa okuti, Inácio Strieder woko feka yo Brasil, wa popia hati: Atavo a linga olono vioku kuata olombongo vieciwa ndovilumba, oco “vi potolole ovitangi viomanu vaco vakuetavo. Kuenje eye wa tenda ocituwa caco ndetombo liovihandeleko viofeka, ndelaviso, kuenda ci lomboloka oku tomba eci Suku a yongola.” Oku sulako, eye wa tẽla oku limbuka okuti “omanu vana ka va kuete upange ndeci, ovimbumba, omanu vana ka va kuete olonjo viwa kuenda vana ka va kuete epondolo lioku kũlĩhĩsa ciwa ovina, va pondola oku sima okuti, Suku wa va yanduluka. Kuenje, va kasi oku kisikiwa oku eca olombongo vialua ‘kakundi’ osimbu okuti, apata avo a pita onjala.”
Ci tava okuti ove o kuata atatahãi ndoco: Anga hẽ omanu vaco vakuatavo vana va siata oku kisika vakuavo oco va ece ovilumba, va kasi oku kuama muẽle Ovisonehua? Ci tava hẽ okuti, atavo a siata oku saluisamo omanu omo liusumba woku kunduiwa la Suku oco va punde olombongo vialua komanu? Ocili hẽ okuti, Suku o kevelela kokuetu oku eca kokuaye cina etu ka tu tẽla, ale ka tu pondola oku ceca, ndomo ca siata oku vanguiwa lomanu?
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ovilumba via siata oku lomboluiwa okuti ekũi lioloporsendu violombongo omunu atambula kupange ale vieci omunu a kuete.