Tu Kuami Ongangu ya yehova Suku Yetu ka Kuete Ocame
“Ku Suku ka kuli ocame.”—VA ROMA 2:11.
1, 2. (a) Ocipango cipi Yehova a kuatele la va Kanana? (b) Nye Yehova a linga kuenda apulilo api a votuiwa kueci catiamẽla kondaka yaco?
ECI va Isareli va kala Vanyala oko Moavi kunyamo wo 1473 O.Y., va yevelela lutate olondaka Mose a va sapuila. Ovo va kala oku kevelela oku liyaka locitangi cimue kesinya Liolui Yordão. Mose wa sapuilile va Isareli eci catiamẽla kocipango ca Yehova coku kundula apata epanduvali vo kofeka yo Kanana vana va kala Vofeka Yohuminyo. Mose wa lombolola olondaka vimue viekoliso hati: ‘Yehova Suku yene, oka eca omanu vaco kokuene, kuenje ene u va yula loku va nyõla vosi yavo.’ Va Isareli va kũlĩhĩle okuti, ka ci tava oku linga ohuminyo lomanu vaco momo ka va sesamẽlele oku lekisiwa ohenda.—Esinumuĩlo 1:1; 7:1, 2.
2 Pole, Yehova wa popela epata limue lia tundile volupale luna va Isareli va endele tete oku liyaka lomanu vaco. Omanu vana va tundile valupale akuavo akuãla, va popeliwavo la Suku. Momo lie? Ovolandu atiamẽla koku puluka kua va Kanana, a tu longisa nye catiamẽla ku Yehova? Kuenda ndamupi tu pondola oku kuama ongangu yaye?
Ovituwa Via Lekisiwa Lomanu Omo Liekemãlo Lia Yehova
3, 4. Ndamupi ovolandu atiamẽla koku yula kua va Isareli a kuatisa omanu vo ko Kanana?
3 Osimbu handi va Isareli ka va iñilile vofeka Yohuminyo ovo va kala vekango eci ci soka 40 kanyamo, kuenje Yehova wa enda oku va popela kuenda wa va yakelako. Eci va Isareli va kala kombuelo Yofeka Yohuminyo, ovo va liyaka la Arede soma ya va Kanana. Lekuatiso lia Yehova, va Isareli va tẽla oku kundula soma yaco kumue lomanu vaye va kala ko Horima. (Atendelo 21:1-3) Noke, va Isareli vaka ñualele ocingonja olupale luo Edome kuenda va linga ungende toke konano Yokalunga Kafa. Ofeka yaco tete ya kala ya va Moavi, kuenje cilo ya tungiwa la va Amori. Sihoni Soma ya va Amori, ka tavele okuti va Isareli va pita vofeka yaye. Omo liaco, va Isareli la Soma Sihoni veya oku liyaka la soma Yahica wo konano Yocimbota colui Arinone, kuna soma Sihoni eya oku pondiwila. (Atendelo 21:23, 24; Esinumuĩlo 2:30-33) Kolofeka vio konano, soma Oge wa vialele va Amori vosi va kala kofeka yo Basiane. Ndaño okuti soma Oge wa kala ocindululu, eye ka tẽlele oku liteyuila ku Yehova. Soma Oge wa pondiwila kofeka yo Edirei. (Atendelo 21:33-35; Esinumuĩlo 3:1-3, 11) Ovolandu atiamẽla koku yula kua va Isareli kuenda esapulo liavo eci va tunda ko Egito, a eca uvangi walua komanu vana va kala ko Kanana.a
4 Eci va Isareli va iñila vofeka yo Kanana noke yoku yoka olui Yordão, ovo veya oku tungila ovilombo viavo ko Giligali. (Yehosua 4:9-19) Ovo ka va kale ocipãla lolupale luo Yeriko luna lua ñualiwile lovimbaka. Ovina vi komohĩsa Rahava u Kanana a yeva viatiamẽla kovilinga via Yehova, vio vetiya oku lekisa ekolelo. Kuenje, eci olupale luo Yeriko lua kunduiwa, Yehova wa yovola Rahava kumue lomanu vana va kala vonjo yaye.—Yehosua 2:1-13; 6:17, 18; Tiago 2:25.
5. Nye ca vetiya va Giveone oku kemba?
5 Vokuenda kuotembo, va Isareli veya oku ilukila kolofeka viokombuelo ocipepi lolui Yordão, kuenje va lamanela kolomunda vina via kala vofeka yaco. Omo lioku pokola kolonumbi via Yehova, Yehosua wa kuata uloño woku liyaka lomanu volupale luo Hai. (Yehosua ocipama 8) Ovolandu atiamẽla koku lundula olupale, eya oku vetiya olosoma vio ko Kanana oku tunga ongombo yoku linga uyaki. (Yehosua 9:1, 2) Pole, omanu vana va kala ocipepi limbo lio Hivi volupale luo Giveone, va lekisa ocituwa cimue ca litepa. Elivulu lia Yehosua 9:4, li lombolola okuti, omanu vaco “va linga etutu [kuenda] va katuka lolohuta [viavo].” Ndeci Rahava a linga, ovo va yevavo ovilinga vi komohĩsa via Yehova vina viatiamẽla koku yovola omanu vaye eci va tunda kofeka yo Egito leci va lundula soma Sihoni kuenda Oge. (Yehosua 9:6-10) Va Giveone veya oku limbuka uveke woku tamalãla la va Isareli. Omo lionjongole yoku popela Giveone kumue lovambo atatu ana a lisunguile lavo ndeci, imbo lio Kefira, lio Berote kuenda lio Giveone, ovo veya oku tuma alume vamue ku Yehosua kimbo lio Giligali, loku likembisa ndolongende vi tunda ocipãla. Uhembi wavo wa va enda ciwa. Yehosua wa va likuminya oku va popela kolofa. Noke yoloneke vitatu, Yehosua kumue la va Isareli, va limbuka okuti, va kembiwa lalume vaco. Pole, ovo va pokuile kuenda va kakatelele kocisila va lingile kovaso a Yehova. (Yehosua 9:16-19) Anga hẽ Yehova wa tava kokuavo?
6. Ndamupi Yehova a tendele ohuminyo Yehosua a lingile la va Giveone?
6 Va Giveone veya oku tambula upange woku tiaña olohui loku tapela ovava va Isareli kuenda ‘kutala wa Yehova’ una wa kala votavernakulu. (Yehosua 9:21-27) Eci olosoma vitãlo via va Amori kumue lolohoka viavo va seteka oku liyaka la va Giveone, Yehova wa va popela lonjila yimue yi komohĩsa. Ovawe ociwe a ponda ovanyãli valua okuti vana va pondiwa lolohoka via Yehosua va sule. Handi vali, Yehova wa tambululavo ohutililo ya Yehosua eci a pinga oco ekumbi losãi vi talame toke eci ovanyãli vosi va lunduiwa. Yehosua wa komoha calua momo “ndaño konyima, ndaño kovaso ka kua la kala eteke ndeli, okuti Yehova wa yevelela kondaka yomunu. Momo Yehova wa yakelako va Isareli.”—Yehosua 10:1-14.
7. Ocili cipi upostolo Petulu a lekisa catiamẽla komanu vamue vo ko Kanana?
7 Rahava wo kofeka yo ko Kanana kumue lepata liaye kuenda va Giveone, va lekisa esumbilo ku Yehova kuenje va pokola kokuaye lesunguluko liocili. Eci ca pita lavo ca lekisiwila ciwa volondaka upostolo Petulu eya oku soneha ndoco: “Nda limbuka okuti Suku ka kuete ocame, puãi, volofeka viosi, [omunu] wosi u sumbila loku linga esunga, u sungulukila.”—Ovilinga 10:34, 35.
Ndomo Yehova a Lekisa Ohenda ku Avirahama Kuenda ku va Isareli
8, 9. Ndamupi Yehova a lekisa ohenda yaye ka yi kuete olonepele ku Avirahama kuenda ku va Isareli?
8 Ondonge Tiago wa lombolola ohenda Suku a lekisa ku Avirahama kuenda kovitumbulukila viaye. Avihama ka kale ‘ekamba lia Yehova,’ omo lio kofeka a citiwila pole, momo liekolelo liaye. (Tiago 2:23) Ekolelo locisola Avirahama a lekisa ku Yehova, lieya oku sumũlũisa ocitumbulukila caye. (2 Asapulo 20:7) Yehova wa likuminyile Avirahama hati: “Ame hu sumũlũisa cocili. Nduisa ombuto yove ndolombungululu viokilu, pamue ndeseke li kasi pongongo yokalunga.” Handi vali, konomuisa ohuminyo yi sangiwa vocinimbu cikuãimo ya popia ndoco: “Olofeka viosi viokilu lieve vi sumũlũhila kombuto yove.”—Efetikilo 22:17, 18; Va Roma 4:1-8.
9 Omo okuti Yehova ka kuete ocame, ovina viwa eye a lingila va Isareli, o pondolavo oku vi lingila omanu vana va pokola kokuaye. Ovilinga viaco viocisola Yehova a lekisa kosimbu, ovio a siata oku lekisa komanu vaye vo kolela. Ndaño okuti va Isareli va kala ‘omanu vamue va likasi va Yehova,’ eci ka ci lomboloka okuti, omanu vakuavo ka va sesamẽlele vali oku tambula ohenda ya Suku. (Etundilo 19:5; Esinumuĩlo 7:6-8) Ocili okuti, Yehova wa yovola va Isareli kupika wo ko Egito kuenje wa va sapuila hati: “Ene lika ndo kũlĩhi kapata osi o kilu lieve.” Pole, lekuatiso liuprofeto Amosi kuenda vakuavo, Yehova wa lingilevo ohuminyo yelavoko liomuenyo umue uwa ‘komanu vo kolofeka viosi.’—Amosi 3:2; 9:11, 12; Isaya 2:2-4.
Yesu Ulongisi Umue ka Kuete Ocame
10. Ndamupi Yesu a kuama ongangu ya Isiaye yoku yuvula ocame?
10 Yesu vokuenda kupange waye woku kunda palo posi, okuti wa kala onumiwa ya Isiaye, wa kuama ongangu ya Yehova yoku yuvula ocame. (Va Heveru 1:3) Ocimaho caye catete ca kala coku sanga ‘olomeme vina via nyelela viepata lia va Isareli.’ Handi vali, ka kuatele ohele yoku kundila ukãi umue wo ko Samaria una wa kala oku tapa ovava pocisimo. (Mateo 15:24; Yoano 4:7-30) Eye wa lingavo ocikomo eci umue kesongo kasualali una ka tiamẽlele kepata lia va Yudea o linga epingilo. (Luka 7:1-10) Owu wa kala uvangi ukuavo wovilinga viaye viocisola Yesu a lekisa komanu va Suku. Olondonge via Yesu via litumbikilevo kupange waco woku kundila olofeka viosi. Omo liaco, omanu veya oku kuata elomboloko liokuti, Yehova ka sumũlũisa omunu omo lio kofeka a citiwila pole, eye o sumũlũisa omunu omo liovituwa viaye viwa. Omanu vana okuti ambombe haivo vakuavitima via sunguluka, okuti va kala lonjala yondaka yocili ovo veya oku tava kolondaka viwa Viusoma. Pole, omanu vana vakuepela va suvukile Yesu kuenda esapulo liaye. Kuenje, Yesu wa popia hati: “Pandu, pandu kokuove, a Tate a Ñala yokilu loposi, omo wa sitikila ovina evi kolonoño kuenda ku vakualondunge, kuenje wa vi situluila koloñaña. Ocili a Tate, wa ci linga omo oco ca ku sungulukila.” (Luka 10:21) Eci tu potolola ovitangi la vakuetu locisola kuenda ekolelo, tu yuvula oku kuata ocame momo tua kũlĩha okuti, onjila yaco eyi oyo lika yi taviwa la Yehova.
11. Ndamupi omanu vekongelo Liakristão vatete va yuvula ocame?
11 Vekongelo Liakristão vatete, mua kala va Yudea lomanu vana okuti ka vatiamẽlele ku va Yudea pole, pokati kavo ka pa kalele la umue wa velapo ukuavo. Upostolo Paulu wa lombolola hati: “[Omunu] wosi o lingainga eci ciwa o sanga ulamba lesumbilo lombembua, tete u Yudea, noke u Helasi. Momo ku Suku ka kuli ocame comanu.” (Va Roma 2:10, 11)b Yehova ka lekisa ohenda yaye komanu omo lio kofeka va citiwila, pole o lekisa lika ohenda komanu vana va pokola kovina va lilongisa kueci catiamẽla Kokuaye kuenda elavoko lieciwa locisembi Comõlaye Yesu Kristu. (Yoano 3:16, 36) Upostolo Paulu wa soneha ndoco: “[Omunu wosi] o molẽha ño kilu lika ndu Yudea, ho Yudeako, ndaño evamba li moleha ño lika ketimba hevambako. U o kuete ovituwa viu Yudea vutima waye eye u Yudea wocili, kuenje evamba liocili lieli liutima lespiritu, haliovisohehuako.” Loku kuama ondaka yoku popia hati “u Yudea,” (yi lomboloka okuti ‘omunu wo kofeka yo Yuda,’ okuti o sivayiwa), upostolo Paulu wamisako lolondaka viaye hati: “Omunu ndo-o, hamanuko vo sivaya, te Suku.” (Va Roma 2:28, 29) Yehova ka kuete ocame koku lekisa epandiyo liaye. Etu hẽ tu kasivo oku lekisa ocituwa caco cimuamue?
12. Ohuminyo yipi yi sangiwa kelivuli Liesituluilo 7:9 kuenda ohuminyo yaco yeciwa ku velie?
12 Noke, vocinjonde cimue upostolo Yoano a kuata, wa mõla Akristão olombuavekua okuti etendelo liavo lia tẽla eci ci soka 144.000 komanu vana “vopiwa kapata osi a va Isareli.” Noke liocinjonde caco, upostolo Yoano wa mõla “owiñi wakahandangala . . . [womanu] va tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi. Va talama kovaso yocalo lo kovaso ya Kameme. Va wala olonanga vi yela. Povaka vambata ovianja vieva.” (Esituluilo 7:4, 9) Koloneke vilo, vekongelo Liakristão mu sangiwa ovimunga viapata lalimi añi añi. Omanu vaco va tundilila kapata osi, va kuete elavoko lioku puluka “kohali ya piãla” oco vaka nyue “kolono viovava omuenyo” voluali luokaliye.—Esituluilo 7:14-17.
Onima Yiwa yi Tunda Koku Yuvula Ocame
13-15. (a) Ndamupi tu pondola oku yuvula olonepele viakova kuenda ovituwa via litepa viomanu? (b) Lombolola ovolandu a lekisa esilivilo li tunda koku lekisa ukamba.
13 Yehova wa tu kũlĩha ciwa ndeci isia a kũlĩha ciwa omõlaye. Eci ekalo lia vakuetu li tu lomboloka ciwa poku lekisa onjongole kovituwa vio kofeka va citiwila kuenda oku tuwa kuavo, ci tu vetiya oku yuvula oku va kuatela ocame. Etu ka tu kuata vali olonepele la vakuetu kuenda ukamba wetu u li vokiya calua poku lekisa ocisola cocili kokuavo. Omo liaco, pokati ketu ci tava okuti pa kala elitokeko liocili. (1 Va Korindo 9:19-23) Ukamba waco u limbukiwila kolomisionariu vina via li tumbika kupange woku kunda kolofeka vikuavo. Ovo va lekisa onjongole yocili komanu vana va sangiwa vofeka yina ovo va ilukila kuenje noke va limbuka ukamba wocili lomanu vana va sangiwa vekongelo omu ovo va kasi.—Va Filipoi 2:4.
14 Onima yiwa yi tunda koku yuvula ocame yi kasi oku limbukiwa kolofeka vialua. Omunu umue o tukuiwa hati Aklilu, wa tunda kofeka yo Etiopia, wa kala likaliaye ko Londres volupale luo Grã-Bretanya. Esumuo liaye lioku kala likaliaye lieya oku livokiya calua kuenje wa kala ndomunu umue wa pesela akamba vaye, lomanu vana va tunda kolofeka vikuavo okuti ca siatavo oku pita kolofeka vialua vio ko Europa. Eci Aklilu a endele kohongele Yolombangi via Yehova Vonjango Yusoma, wa mõla ocina cimue ca litepa, momo eye wa sangamo omanu vana va lekisa ukamba wocili! Omanu vosi va kala kohongele, vo tambula lesanju liocili kuenje, vonjanja yaco haico a fetika oku lianja ciwa la vakuavo ndeci a kala kofeka yaye. Eye weya oku kuata lonjanga elomboloko lieci catiamẽla Kululiki. Noke haico eya oku litumbika kupange woku kundila olondaka viwa Viusoma ku vakuavo va sangiwa volupale luaco. Eteke limue eci Aklilu a endele la umue manji kupange woku kunda, manji wo pulisa eci catiamẽla kocimãho caye komuenyo. Aklilu wa tambulula hati, o lavoka okuti eteke limue oka tiamẽla kekongelo limue okuti va vangula elimi liaye lio Amarika. Eci akulu vekongelo lielimi Liongelesi va limbuka ocisimĩlo caye, va linga eliangiliyo lioku linga ohundo yowiñi kelimi lia Aklilu. Noke va laleka omanu valua va tunda kolofeka vikuavo kuenda omanu vopocitumãlo caco oco vosi yavo va kale kohongele yatete yowiñi kelimi lio Amarika volupale luo Grã-Bretanya. Cilo, omanu va lua va tunda kofeka yo Etiopia kuenda kolonepa vikuavo, va sangiwa vekongelo lielimi lio Amarika. Valua va sangiwa vekongelo liaco, va limbuka okuti ka kuli lacimue ci vatateka oku pokola ku Yehova oco va linge Akristão poku papatisiwa.—Ovilinga 8:26-36.
15 Ekalo lovituwa viomanu via litepa calua. Pole, ndaño okuti omanu va litepa kekalo kuenda kovituwa, eci ka ci lomboloka okuti kuli omanu vamue va velapo okuti vakuavo va sule. Eci Olombangi via Yehova vio vocifuka co Melita via kala oku tala omanu vana va kala oku papatisiwa, ovio via lolula asuelẽla omo liesanju. Kuenje, akombe vamue va tunda ko Grã-Bretanya va kalapo eci va mõla esanju lia vamanji vopocitumãlo, ovo va fetikavo oku lolula asuelẽla omo liesanju. Ocili okuti, ci kale vamanji vo kocifuka co Melita kuenda vamanji voko Grã-Bretanya, vosi yavo va lekisa esanju liavo volonjila via litepa, kuenje ocisola cavo ku Yehova ca li vokiya vali enene omo liukamba wocili u sangiwa pokati Kakristão.—Osamo 133:1; Va Kolosai 3:14.
Oku Yuvula Ovisimĩlo Vĩvi
16-18. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo ci tava oku imũla ovisimĩlo vĩvi vekongelo Liakristão.
16 Osimbu tu amamako oku lekisa ocisola cetu ku Yehova kuenda ku vamanjetu Akristão, tu pondola oku kuama ongangu ya Yehova yatiamẽla kocituwa coku tenda vakuetu. Etu tu pondola oku yuvula ocisimĩlo cosi cĩvi colonepele viofeka, viakova ale viekalo liomanu. Konomuisa ulandu umue wa pita la Albert wa kala esualali liolohoka vio kofeka yo Grã-bretanya vokuenda Kuyaki Wavali wa pita Voluali Luosi, kuenje kunyamo wo 1942 wa kuatiwa lasualali o kofeka yo Japão poku yula ofeka yo Singapura. Eye noke weya oku talavaya ci soka anyamo atatu kupange umue u tukuiwa hati, “Etapalo Liomboyo Liolofa,” lina lia kala ocipepi leyau Liolui lieya oku tukuiwa noke hati, Kawai. Kesulilo liuyaki eci vo weca, eye wa kuata lika ci soka 32 kolokilu, wa tekele olumbanjo, lenyũlu, wa kuatiwile luveyi wocipulukalo, wa kala lokapele vetimba kuenda uveyi womalaria. Olohũlũkãi viomanu va kala laye vokayike, va honguele calua omo liekambo liuhayele kuenje valua pokati kavo va fa. Omo liohali Albert a pita layo, kunyamo wo 1945 weya oku tiukila konjo lonyeño yalua kuenda esumuo. Omo liaco, ka kuatele vali onjongole yoku tava kocina cimue catiamẽla ku Suku ale ketavo.
17 Ukãi wa Albert o tukuiwa hati Irene, wa linga Ombangi ya Yehova. Oco Albert a sanjuise ukãi waye, oloneke vimue wa endaile kolohongele viekongelo Violombangi via Yehova vimbo liavo. Ukuenje umue otukuiwa hati Paulu, una wa litumbika kupange wakundi votembo yosi, wa endele oku ka pasuisa Albert oco a lilongise laye Embimbiliya. Vokuenda kuotembo yimue yitito, Albert weya oku limbuka okuti, Yehova o tenda omunu lomunu ndomo utima waye u kasi. Noke eye weya oku litumbika ku Yehova kuenje wa papatisiwa.
18 Manji Paulu noke weya oku ilukila kofeka yo Londres, kuna aka lilongisile elimi lio Japão, kuenje weya oku tiamẽla kekongelo lina va vangula elimi liaco. Eci eye a lombolola ocisimĩlo caye coku tambula vamanji vamue akombe va tunda kofeka yo Japão veya oku nyula ekongelo lina eye a kala, vamanji vo wivaluisa ovisimĩlo vina vĩvi Albert a kuatelele omanu vo kofeka yo Japão. Tunde eci Albert a tiukila ko Grã-bretanya, eye wa yuvuile oku li sanga lomanu vosi vana va tunda kofeka yo Japão. Omo liaco, vamanji va kala lohele momo ka va kũlĩhĩle ndomo Albert nda eya oku tambula omanu va tunda ko Japão. Pole, vamanji ka va sukilile oku kuatela ohele Albert. Eye wa va tambula lesanju lialua kuenda wa lekisa ocisola kokuavo.—1 Petulu 3:8, 9.
‘Oku Lianja Ciwa la Vakuetu’
19. Elungulo lipi upostolo Paulu a eca okuti li pondola oku tu kuatisa nda tu kuete ocame?
19 Soma Salomone wa soneha ndoco: “Oku amela omunu hakuwako.” (Olosapo 28:21) Ca leluka oku kuata ukamba wocili lomanu vana tua kũlĩha ciwa. Pole, olonjanja vimue tua siata oku kuata ukamba utito lomanu vana ka tua kũlĩhĩle ciwa. Ocituwa caco coku lekisa ocame ka ca sungulukile komanu va Yehova. Vosi yetu tu sukila oku kuama elungulo liupostolo Paulu liatiamẽla ‘koku lianja ciwa la vakuetu.’ Omo liaco, tu lianji ciwa la vakuetu kuenda tu lekisi ocisola cetu kokuavo ndaño va kuete ekalo lialitepa.—2 Va Korindo 6:13.
20. Kovina vipi viomuenyo wetu tu sukila oku kuama ongangu ya Yehova, Suku yetu ka kuete ocame?
20 Cikale okuti tu kuete esumũlũho lioku enda kilu, ale tu lavoka oku tambula omuenyo ko pui palo posi, vosi yetu nda tua yuvula ocame, tu kuata ukamba wocili vocunda cimuamue cina ci songuiwa Lungombo umuamue. (Va Efeso 4:4, 5, 16) Oku likolisilako oku kuama ongangu ya Yehova okuti eye Suku yetu ka kuete ocame, ku pondola oku tu kuatisa kupange wetu woku kunda kepata lietu lekongelo kuenda kolonepa viosi viomuenyo wetu. Ndamupi tu pondola oku ci linga? Ocipama cikuãimo cika lombolola eci catiamẽla kondaka eyi.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Ekemãlo lia Yehova, noke lieya oku kala osapi yovisungo vi kola.—Osamo 135:8-11; 136:11-20.
b Palo, ondaka yoku popia hati ‘va Helasi,’ yi lomboloka omanu vosi Vakualofeka ndomo ci lekisiwa vo Volume 2 yelivulu Estudo Perspicaz das Escrituras, kemẽla 261, lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
Ndamupi o Tambulula?
• Ndamupi Yehova a yuvula oku lekisa ocame ku Rahava kuenda ku va Giveone?
• Ndamupi Yesu a yuvula oku lekisa ocame kupange waye woku longisa omanu?
• Nye ci pondola oku tu kuatisa oku yuvula oku kapako ovituwa viomanu kuenda olonepele viakova?
[Elitalatu kemẽla 8]
Va Isareli va tẽla oku yula va Kanana
[Elitalatu kemẽla 9]
Yesu ka kuatele ohele yoku kundila ukãi wo ko Samaria
[Elitalatu kemẽla 10]
Ohongele yowiñi ya lingiwa kelimi lio Amarika kofeka yo Grã-bretanya
[Elitalatu kemẽla 10]
Ocisola Albert a kuatela Yehova co kuatisa oku imũla ovisimĩlo vĩvi