‘Esapulo Liavo Lia Pitila Kolofeka Viosi’
“Ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu.”—MATEO 28:19.
1, 2. (a) Ocikele cipi cupange Yesu a ecele kolondonge viaye? (b) Momo lie Akristão kocita catete va kuatela epondolo lioku linga upange wa lua?
ECI Yesu kuo kambelele lika otembo yitito oco a ende kilu, wa eca ocikele cupange kolondonge viaye. Eye wa va sapuila hati: “Ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu.” (Mateo 28:19) Eci ca kala ocikele cimue cinene!
2 Sokolola ño handi! Keteke lio Pendekoste kunyamo wa 33 K.K., ci soka 120 kolondonge via tambula espiritu sandu, kuenje via fetika oku tẽlisa ocikele cina va tambuile poku sapuilako vakuavo okuti Yesu eye Mesiya una wa likuminyiwile kuenda omanu va pondola lika oku popeliwa lekuatiso liaye. (Ovilinga 2:1-36) Ndamupi ocimunga citito colondonge nda ca tẽla oku longisa ‘omanu vo kolofeka viosi’? Komanu upange waco ka u tẽliwa, pole “ku Suku ovina viosi vi tẽliwa.” (Mateo 19:26) Akristão vatete va kuatisiwa lespiritu sandu lia Yehova, kuenda va kuata ocituwa coku linga upange waco lonjanga. (Sakariya 4:6; 2 Timoteo 4:2) Omo liaco, noke lianyamo amue upostolo Paulu weya oku popia hati, olondaka viwa via kundiwila “omanu vosi voluali.”—Va Kolosai 1:23.
3. Upeke upi Akristão vocili vana va lomboloka “otiliku,” va liyaka lawo?
3 Vokuenda kuocita catete, efendelo liocili liamamako oku livokiya. Pole, Yesu wa lunguile hati, ku keya otembo yimue okuti, Satana oka kũla “osoka” osimbu okuti, Akristão vocili vana va lomboloka “otiliku,” vakamamako oku kula toke kotembo yokungula. Noke liolofa viovapostolo, ocitumasuku eci ceya oku tẽlisiwa.—Mateo 13:24-39.
Elivokiyo Lionjanga Koloneke Vilo
4, 5. Ocikele cipi cupange Akristão olombuavekua va fetika oku kuata okupisa kunyamo wo 1919? Kuenda momo lie ca lelukilile oku linga upange waco?
4 Akristão vocili va tepiwa losoka kunyamo wo 1919. Akristão olombuavekua va kũlĩhĩle okuti upange una wa velapo wa tumiwa la Yesu wa kala oku tẽlisiwa. Ovo veya oku limbuka okuti, va kala “koloneke via sulako” kuenda va kũlĩhĩlevo ocitumasuku cina ca Yesu wa popia hati: “Olondaka evi viwa viusoma vikundiwila koluali luosi oco vilinge uvangi kolofeka viosi, noke kuiya esulilo.” (2 Timoteo 3:1; Mateo 24:14, NW) Ovo va kũlĩhĩle okuti, va kala lupange walua wa sukilile oku lingiwa.
5 Ndeci ca pita lolondonge kunyamo wo 33 K.K., Akristão olombuavekua va kuatelevo upange umue u komohĩsa. Kotembo yaco, kua kala lika ovita vimue violombuavekua via li sanduilile volofeka vimue. Oco hẽ ndamupi olombuavekua nda via tẽla oku kundila olondaka viwa ‘kolofeka viosi violuali’? Ivaluka okuti, kocita catete, voluali luosi mua kala lika ci soka 300 kolohuluwa viomanu kotembo ya Kaisare. Pole, noke liuyaki watete wa pita voluali luosi, etendelo liomanu lieya oku livokiya kueci ci panda kolohuluwa vivali violohuluwa viomanu. Handi vali, vokuenda kuocita 20, etendelo liomanu liamamako oku livokiya lonjanga.
6. Ndamupi Akristão vamamako lupange wavo woku kunda olondaka viwa okupisa kunyamo wo 1930?
6 Olondingupange via Yehova olombuavekua, via fetika oku linga upange wavo loku kolela Yehova kuenda va kuatele espiritu sandu Liaye ndeci vamanjavo Akristão va lingile kocita catete. Okupisa kunyamo wo 1930, kua kala eci ci soka 56.000 kakundi vana va kundila kueci ci soka 115 kolofeka. Ndaño okuti ovo va linga upange wavo lonjanga, pole kua kala handi upange walua woku linga.
7. (a) Upange upi wa tĩla Akristão olombuavekua va kuata? (b) Lekuatiso ‘liolomeme vikuavo,’ ndamupi upange woku kunda wa siata oku amamako?
7 Eci Akristão olombuavekua va kuata elomboloko liatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala’ una wa tukuiwa kelivulu Liesituluilo 7:9, veya oku kuata ocikele cokaliye cupange kuenda oku tambula ohuminyo yekuatiso. Owiñi ka u tendiwa ‘wolomeme vikuavo’ una u kuete elavoko lioku kala palo posi, wa “tunda kolofeka viosi kuenda kapata osi, okuti omanu vakuapata osi kuenda vakualimi osi.” (Yoano 10:16) Olombuavekua via kũlĩhĩle okuti, owiñi waco uka kuata ocikele coku ‘vumba Yehova Suku utanya luteke.’ (Esituluilo 7:15) Eci ci lomboloka okuti, olombuavekua via kũlĩhĩlevo okuti, owiñi waco uka kuatisavo kupange woku kunda kuenda woku longisa vakuavo. (Isaya 61:5)Ocili okuti, Akristão olombuavekua va sanjukile calua poku mõla etendelo liakundi okuti tete lia kala lika olohũlũkãi vimue viomanu kuenje, noke lieya oku pitila kueci ci soka olohuluwa. Kunyamo wo 2003, kua kala eci ci soka 6.429.351 komanu vana va kuata onepa kupange woku kunda. Pole, onepa yalua yakundi vaco, vatiamẽla kowiñi wakahandangala.a Akristão olombuavekua, va pandula calua omo liekuatiso liaco va tambula kuenda olomeme vikuavo vi ecavo olopandu viavo omo liesumũlũho va kuete lioku kuatisa vamanjavo olombuavekua.—Mateo 25:34-40.
8. Ndamupi Olombangi via Yehova via tẽla oku tamalãla kelambalalo vokuenda kuyaki wavali woluali luosi?
8 Eci ocisoko cotiliku ca fetika oku mõleha, Satana weya oku linga uyaki lomanu vaco. (Esituluilo 12:17) Nye Satana a linga eci owiñi wakahandangala wa fetika oku molẽha? Eye wa vetiya ungangala walua! Anga hẽ etu tu tatãla okuti Satana hayeko wa vetiya omanu oco va suvuke efendelo liocili vokuenda kuyaki wavali una wa pita voluali luosi? Akristão va liyaka lelambalalo lialua vokuenda kuovoyaki avali a pita voluali luosi. Valua vamanji alume lakãi va tala ohali yalua, kuenje vamue va fa omo liekolelo liavo. Pole, omo liovilinga viavo viwa, vamamako oku imba ocisungo cina cukualosamo wa popia hati: “Ñolela muẽle Suku, u ndi sivaya ondaka yaye. Ñolela Suku, usumba lakamue. Omunu hẽ o ndinga nye?” (Osamo 56:4; Mateo 10:28) Akristão olombuavekua kumue lolomeme vikuavo, ekolelo liavo lia pamisiwa lekuatiso liespiritu lia Yehova, kuenje vosi yavo vamamako lutõi wocili. (2 Va Korindo 4:7) Omo liaco, ‘ondaka ya Suku yamamako loku sandekiwa.’ (Ovilinga 6:7) Kunyamo wo 1939 eci uyaki wavali wa fetika, kua kala eci ci soka 72.475 Kakristão vakuekolelo okuti va eca orelatoriu yavo yupange woku kunda. Pole, orelatoriu yimue ka yasuilepo yunyamo wo 1945 eci uyaki wa pitila kesulilo, ya lekisa okuti, voluali mua kala eci ci soka 156.299 Kolombangi via Yehova vana va kuata onepa kupange woku kunda olondaka viwa. Ocili okuti, Satana ka tẽlele oku yula!
9. Olosikola vipi viokaliye via sapuiwa vokuenda Kuyaki Wavali wa Pita Voluali Luosi?
9 Ocili okuti, ndaño lovitangi vina via pita vokuenda kuyaki wavali, olondingupange via Yehova ka via kuatele atatahãi okuti, upange woku kunda uka tẽlisiwa. Kunyamo wo 1943, eci uyaki wavali wa livokiyile calua, kua eciwa esapulo liatiamẽla kolosikola vivali viokaliye via sokiyiwa. Yimue okuti cilo yi tukuiwa hati, Osikola Yupange Wakristão, ya sokiyiwa oco Olombangi viosi via Yehova vi pindisiwe lolonumbi viatiamẽla kupange woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondonge. Yikuavo, Osikola yo Gileada, yina ya sokiyiwila oku pindisa olomisionariu oco viamiseko upange woku kundila kolofeka vikuavo. Omo liaco, eci uyaki wa pita, Akristão vocili va kuata onjongole yoku vokiya upange wavo woku kunda.
10. Ndamupi ombili yomanu va Yehova ya muiwa kupange woku kunda vokuenda kunyamo wo 2003?
10 Hupangekuowo ukomohĩsa ovo va siata oku linga! Osikola Yupange Wakristão, ya siata oku kuatisa omanu vosi ndeci, amalẽhe, akulu, olonjali lomãla kuenda omanu vana vavela. Kuenje, vosi yavo va kasi oku amamako lupange woku tẽlisa ocitumasuku cina Yesu a tukuile. (Osamo 148:12, 13; Yoeli 2:28, 29) Kunyamo wo 2003, vokuenda kuosãi losãi kua kala eci ci soka 825.185 komanu vana va lekisa ocituwa conjanga poku li tumbika kupange wakundi vasokamo okuti vamue va kala kupange waco vokuenda kuotembo yimue. Handi vali, vokuenda kunyamo waco, Olombangi via Yehova via pesela eci ci soka 1.234.796.477 kolowola kupange woku kunda olondaka viwa Viusoma. Omo liaco, Yehova o sanjukila calua ombili yomanu vaye!
Kovikanjo Vio Kolofeka Vikuavo
11, 12. Ovolandu api a lekisa ongangu yiwa ya vamanji olomisionariu?
11 Vokuenda kuanyamo osi kua siata oku kala vamanji vamue va pita Kosikola yo Gileada kuenda vana va pita Kosikola Yoku Angiliya Olondingupange, yina ya tumbikiwa ndopo, kuenje, va siata oku kuata ulandu umue u komohĩsa. Kunyamo wo 1945, eci olomisionariu viatete via tumiwa kofeka yo Brasil, kofeka yaco kua kala lika etendelo limue litito lia vamanji okuti ka li tẽla 400 kakundi. Olomisionariu vina viatete kuenda evi vieya oku endako, via talavayela kumosi la vamanji vakuafeka yaco, kuenje Yehova wa va sumũlũisa calua omo lioku likolisilako kuavo. Vamanji vana va endele tete kofeka yo Brasil va sanjuka calua eci va tala orelatoriu yofeka yaco okuti, kunyamo wo 2003 kua kala evokiyo liokaliye lieci ci soka 607.362 kakundi vusoma!
12 Konomuisa ulandu wa pita kofeka yo Japão. Eci uyaki wavali wa pita voluali luosi ka weyile handi, ko Japão kua kala lika ocita cakundi Vusoma. Vokuenda kuyaki, elambalalo lia tepulula etendelo liakundi vusoma, kuenje kesulilo liuyaki waco, vofeka mueya oku siala lika etendelo limue litito Liolombangi via Yehova vina via pamele handi kespiritu lo ketimba. (Olosapo 14:32) Kunyamo wo 1949, vamanji vana va pandikisa lutõi wocili veya oku sanjuka calua eci va yolela eci ci soka 13 ya vamanji olomisionariu vana va pita Kosikola yo Gileada. Kuenje, olomisionariu vieya oku sanjuka calua momo via yekisiwa lesanju liocili la vamanji vo ko Japão. Noke yeci ci soka 50 kanyamo, orelatoriu yofeka yo Japão ya lekisa okuti, kunyamo wo 2003 kua kala eci ci soka 217.508 kakundi vusoma! Yehova wa sumũlũisa calua omanu vaye va sangiwa vofeka yaco. Kulivo ovolandu amuamue a tunda kolofeka vialua vikuavo. Vamanji vana va kasi oku kundila kolofeka vikuavo, va siata oku eca ekuatiso liocili kupange woku kunda olondaka viwa vina via yeviwa kueci ci soka 235 kolofeka, lo kovifuka kuenda kovikanjo vikuavo voluali vokuenda kunyamo wo 2003. Omo liaco, owiñi wakahandangala u kasi oku tunda “kolofeka viosi” violuali.
“Va Tunda . . . Kapata Osi Kuenda Kalimi Osi”
13, 14. Ndamupi Yehova a lekisa esilivilo lioku kunda olondaka viwa ‘valimi osi’?
13 Keteke lio Pendekoste yunyamo wo 33 K.K., eci olondonge via wavekiwa lespiritu sandu, via fetika oku vanguila powiñi alimi alitepa, kuenje eci ca kala ulandu watete wocikomo cimue cinene. Ci tava okuti omanu vana va kala oku yevelela olondonge, va telẽle oku vangula elimi lio Helasi. Omo okuti ovo ‘va sumbilile Suku,’ va tẽla oku linga upange wa va Heveru una va enda oku lingila vonembele. Pole, onjongole yavo yeya oku vetiyiwa vali calua eci ovo va yeva olondaka viwa velimi liavo muẽle lina va lilongisa lolonjali viavo tunde vutila.—Ovilinga 2:5, 7-12.
14 Koloneke vilo, kulivo alimi alua a kasi oku vanguiwa kupange woku kunda. Ocitumasuku ca popele okuti, owiñi wakahandangala ka uka tunda lika kolofeka, pole, uka tundavo ‘kapata osi kuenda kalimi osi.’ Kueci catiamẽla kondaka eyi, Yehova wa tumĩle uprofeto Sakariya oku popia hati: “Alume ekũi va tunda kolofeka vialimi osi. Va kuata konanga yu Yuda umosi, vati, Tuenda love, momo tua yeva okuti Suku o kasi lene.” (Sakariya 8:23) Ndaño okuti Olombangi via Yehova ka vi kuete vali ongavelo yoku vangula alimi, pole, via kũlĩha esilivilo lioku longisa ocili valimi ana omanu va vangula.
15, 16. Ndamupi olomisionariu kuenda vamanji vakuavo va siata oku tava kocikele catĩla coku kundila olondaka viwa valimi ana a vanguiwa lomanu va sangiwa vofeka yaco?
15 Koloneke vilo, ka valuile omanu va vangula alimi ndeci: Ongelesi, o Fransesi kuenda o Espanyole. Pole, vamanji vana va tunda kolofeka viavo oco vaka kundile kolofeka vikuavo, va siata oku lilongisa alimi o vofeka yina ovo va enda oco omanu vana ‘va noliwila oku kuata omuenyo ko pui’ va kuatisiwe oku yeva olondaka viwa kelimi liavo. (Ovilinga 13:48) Ka ca lelukile oku ci linga. Eci vamanji vamue olomisionariu va kasi vocifuka co Kombuelo yo Pasifiku va limbuka okuti omanu vana va sangiwa vofeka yaco va yongola alivulu velimi lio Tuvalu, umue pokati kolomisionariu wa likuminya oku pongoluila alivulu kelimi liaco lio Tuvalu. Omo okuti ka kuakaile ondisionaliu kelimi lio Tuvalu, eye wa fetika oku sokiya elomboloko liolondaka velimi liaco. Vokuenda kuotembo, elivulu losapi ya linga hati, Poderá Viver Para Sempre no Paraíso na Terrab, lieya oku sandekiwa velimi lio Tuvalu. Eci olomisionariu vimue via pitila vocifuka cimue ci tukuiwa hati Kurasau, ka va sangelemo elivulu lalimue li lombolola eci ci kasi Vembimbiliya kuenda ka va sangelevo ondisionariu kelimi lio Papiamento. Omanu va kala latatahãi momo ka va kũlĩhĩle ndomo elimi liaco li sonehĩwa. Ndaño lovitangi viaco, pole noke yanyamo avali tunde eci olomisionariu viatete vieya vofeka yaco, ovo veya oku sandeka otratado yatete kelimi liaco yina yi lombolola eci ci kasi Vembimbiliya. Cilo, elimi lio Papiamento li kasivo kulala weci ci soka 133 kalimi ana Utala Wondavululi u kasi oku sandekiwila kumosi lowu welimi Liongelesi.
16 Vamanji vamue olomisionariu eci va pitila vofeka yo Namibia, ka va sangelemo la umue Ombangi ya Yehova oco a kuatise kupange woku pongolola alimi. Ka kua kaile olondaka ‘via sunguluka’ vielimi limue li vanguiwa vofeka yaco li tukuiwa hati, Nama. Omo liaco, manji umue o misionariu wa popia hati: “Nda pinga ekuatiso kalongisi vamue va kala oku lilongisa Embimbiliya oco va ndi kuatise kupange woku pongolola. Omo okuti ovo ka va kuatele ukũlĩhĩso walua wocili Cembimbiliya, ndaenda oku tumãla pamosi lavo oco tu konomuise lutate nda ovinimbu viosi tua vi pongolola ciwa.” Noke, o tratado losapi ya linga hati, Omuenyo mumue Voluali Luokaliye Luombembua va tẽla oku yi pongoluila kalimi akuãla a vanguiwa ko Namibia. Cilo, Utala Wondavululi u kasi oku pongoluiwila kelimi lio Kuanyama kuenda kelimi lio Ndonga.
17, 18. Upange upi watĩla u kasi oku lingiwa ko Mexiku kuenda kolofeka vikuavo?
17 Kofeka yo Mexiku onepa yalua yomanu va vangula elimi lio Espanyole. Pole, eci vana va vangula elimi lio Espanyole ka veyile handi vofeka yaco, mua kala alimi alua kuenje toke cilo muli handi omanu vamue va vangula alimi aco. Cilo, alivulu Olombangi via Yehova a kasi oku sandekiwa kueci ci soka alimi epanduvali oku kongelamo Elimi liovindekaise lio Mexiku. Upange Wetu Wusoma kelimi lio Maya, owo wa fetika oku sandekiwa tete kelimi lio India yo ko Amerika. Ovita viomanu vana va vangula ndeci elimi lio Maya, lio Aztecs kuenda vakuavo, va kongeliwa kueci ci soka 572.530 kakundi Vusoma va sangiwa kofeka yo Mexiku.
18 Vokuenda kuotembo ya pita ndopo onepa yalua yomanu, va ilukila kolofeka vikuavo omo liekambo lieci va sukila komuenyo wavo. Omo liaco, kuli olofeka vialua okuti, cilo vovikanjo viaco mu sangiwa omanu va vangula alimi o kolofeka vikuavo. Olombangi via Yehova via siata oku tava ocikele coku longisa omanu vaco. Kofeka yo Italia ndaño okuti omanu vaco va vangula elimi lio Italia, pole kulivo eci ci soka 22 kalimi akuavo. Oco vamanji va kuatisiwe koku kundila omanu vana va vangula alimi akuavo, kotembo ya pita ndopo, kua lingiwa asokiyo olosikola oco ku longisiwe eci ci soka 16 kalimi oku kongelamo Elimi Liovindekaise lio ko Italia. Kuli olofeka vialua okuti, Olombangi via Yehova vi kasivo oku likolisilako lupange woku longisa ocili komanu vana va tunda kolofeka vikuavo. Lekuatiso lia Yehova, owiñi wakahandangala una u kasi oku tunda kalimi alua kuenda kapata osi, u kasi oku livokiya calua.
“Kolofeka Viosi”
19, 20. Olondaka vipi viupostolo Paulu vi kasi oku tẽlisiwa lonjila yimue yi komohĩsa koloneke vilo? Ci lombolola.
19 Kocita catete, upostolo Paulu wa soneha ndoco: “Ka va yevele hẽ? Va yeva muẽle, momo, Esapulo liao lia pitila kolofeka viosi, olondaka viao kesulilo lioluali luosi.” (Va Roma 10:18) Olondaka evi via kala oku tẽlisiwa ale kocita catete, kuenje koloneke vilo uvangi waco wa linga wocili! Cilo olohuluwa viomanu valua okuti kosimbu ci sule, va kasi oku popia hati: “Mandula Yehova oloneke viosi. Ñala ño-o hũ lesivayo liaye vomẽla [wange].”—Osamo 34:1.
20 Upange woku kunda ka u kasi oku tepuluka. Etendelo liakundi Vusoma li kasi oku livokiya calua. Olowola vialua vi kasi oku pesiwila kupange woku kunda. Kua lingiwa olohuluwa viapasu kuenda ovita violohũlũkãi vialilongiso Embimbiliya. Kuli handi omanu valua va kasi oku lekisa onjongole. Unyamo wa pita, kocipito Conjivaluko yolofa via Yesu kua kala eci ci soka 16.097.622 komanu. Ocili okuti, kuli handi upange walua woku linga. Omo liaco, tu amamiko loku kuama ongangu ya vamanji vana va pandikisa calua kelambalalo. Handi vali, tu lekisivo ombili ndeyi ya lekisiwa la vamanji vana va siata oku lieca olumue kupange wa Yehova tunde kunyamo wo 1919. Vosi yetu tu amamiko loku imba ocisungo ci popia hati: “Cosi ci fuima ci sivaye Yehova, [ene amanju] sivayi Yehova.”—Osamo 150:6.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tala orelatoriu yunyamo wupange yi sangiwa vorevista yilo okupisa kemẽla 26 toke 29.
b Lia sandekiwa Lolombangi via Yehova.
O Pondola Oku Lombolola?
• Ocikele cipi cupange vamanji va fetika oku kuata okupisa kunyamo wo 1919? Kuenda momo lie ka ca lelukilile oku linga upange waco?
• Omanu vapi vongoluiwa oco va kuatise kupange woku kunda?
• Ovolandu api olomisionariu vi kuete kuenda vakuavo va kasi oku kundila kolofeka vimue vikuavo?
• Uvangi upi ove o pondola oku lombolola u lekisa okuti Yehova o kasi oku sumũlũisa upange womanu vaye koloneke vilo?