Omanu Vatavo va Kasi Oku Tepulukamo
UMUE ungombo wetavo lio Anglikana otukuiwa hati Stephen Tirwomwe, wa popia hati: “Omanu ko Grã-Bretanya, handi va kolela Suku, pole ka va yongola oku linga ohuminyo layimue la Kristu.” Vanyamo a pita, eye wa pulukile kolukundu lua pita vetavo liavo ko Uganda.
Kofeka yo Grã-Bretanya, ocisoko cimue ca sokiyiwa ndopo colonumiwa vietavo lio Anglikana lio ko Amerika, ci kasi oku liyakavo locitangi cimuamue, kueci catiamẽla ketavo. Ukanda umue wa sandekiwa vo Internet wocisoko caco, wa lombolola hati, ‘ofeka yo Estados Unidos cilo yi kuete omanu valua okuti ka vatiamẽlele ketavo lalimue. Oku ci sokisa lolofeka vikuavo vi vangula elimi Liongelesi voluali, O Estados Unidos oyo yikuete vali etendelo lialua liomanu okuti ka va yongola oku likongela vetavo. O Estados Unidos ya linga ocikanjo cimue ci sukila olomissionariu.’ Omo ka va litundile ciwa koku pongolola ovina vetavo liavo, ocisoko caco eci ca liwekapo oku kuama oviholo vietavo liavo. Kuenje ca likongela kasongui vakuavo vetavo va tunda ko Asia loko Afrika oco va fetike ‘upange umissionariu vofeka yo Estados Unidos.’
Olomissionariu vio vo Afrika, vioko Asia, loko Amerika Latina vi yongola oku kundila omanu vo kolofeka vio ko Europa kuenda ko Amerika do Norte vana vi litukula ale okuti Akristão. Momo lie?
Velie va Kasi Oku Yovuiwa?
Votembo yi pitãhala ovita vikuãla kanyamo, olomissionariu vioko Europa viamamako oku sanduila atavo avo kovikanjo vina via vialiwile lolofeka vioko Europa, ndeci o Afrika, o Asia, o Pasifiko, kuenda o Amerika do Sul. Ocimãho cavo ca kala coku tuala etavo liavo komanu vana havakuetavoko. Vokuenda kuotembo, omanu vamue vo ko Amerika, va likongela kuenje va pita kovaso yolomissionariu vio ko Europa koku tumbika olomisão loku tuma olomissionariu viavo koluali luosi. Kaliye ekalo lia pongoloka.
Umue usongui wocisoko ca litumbika koku konomuisa eci catiamẽla ketavo Liakristão, wa popia hati, ‘ocikanjo ca kũlĩhĩwile okuti ombala Yakristão, kaliye ca pongoloka.’ Kunyamo wo 1900, onepa yalua yomanu va enda loku litukula hati Akristão, va kala ko Europa kuenda ko Amerika do Norte. Pole koloneke vilo, onepa yalua yomanu va litukula hati Akristão va kasi vo Afrika, ko Asia, kuenda ko Amerika Latina. Ukanda umue wasapulo wa lombolola hati: ‘Atavo o Katolika ko Europa, a kolela vali ovitunda vina vi tunda kofeka yo Filipina kuenda ko India.’ Handi vali, ‘volokapela vietavo lio Katolika ko Amerika, mu talavaya ovitunda vialua vi tunda kolofeka vikuavo.’ Onepa yalua ya vakuetavo lio Evanjelika va sangiwa ko Holanda, va tunda vo Afrika, ca piãla enene kofeka yo Gana. Ovo va linga ‘olomissionariu vietavo vocifuka cimue ci kasi ale osimbu.’ Kuenda, vakuetavo lio Evanjelika va tunda ko Brasil, cilo va kasi oku kundila kolonepa viñi viñi viofeka yo Grã-Bretanya. Umue usonehi wa popia hati: ‘Ungende wolomissionariu Akristão kaliye wa pongolokela kumue kuiñi.’
Kuli Elavoko Liekatanga
Olomissionariu vi sukiliwa calua kovifuka vio Europa kuenda vio Amerika do Norte. Okalivulu kamue ka popia hati: ‘Kofeka yo Eskosia onepa yimue yitito yomanu pokati Kakristão, ovo lika va siata oku enda konembele olonjanja viosi.’ Ko França lo ko Alemanya ava va siata oku enda olonjanja viosi konembele vatitovo. Ukanda umue ukuavo wasapulo wa popia hati, eci kua lingiwa limue ekonomuiso, ‘onepa yimue yitito yomanu ko Amerika kuenda ko Kanada, ovo lika va popia hati va siata oku enda konembele olonjanja viosi.’ Ca litepa calua loko Filipina, kua sapuiwa okuti onepa yalua yomanu, va siata oku enda konembele olonjanja viosi. Cimuamue haico ci popiwa catiamẽla kolofeka vikuavo vina ka viameleko calua kuloño.
Cimue handi ci komõhisa ceci okuti, omanu va kasi kolofeka vio kombuelo, va siata oku enda konembele kuenda va kakatela calua koviholo vietavo liavo. Pole, ava va kasi kolofeka vio konano ka va kakatelele kovikoholo viaco. Eci vamue va Katolika ko Estados Unidos loko Europa va pulisiwa, ovo vatambulula cimuamue hati, ka va kolelele vali olosungu vietavo, kuenda va yongola okuti kueciwavo ovikele vimuamue kakãi. Pole, va Katolika va kasi kolofeka vio kombuelo yoluali, handi va kakatela koviholo vietavo liavo. Nda oku litepa kuaco kuamamako cika koka ekatanga kovaso yoloneke. Umue ukuakukonomuisa asapulo otukuiwa hati, Philip Jenkins wa popia hati: ‘Ci tava okuti vokuenda kuanyamo 10 ale 20, lomue pokati katavo ana a litukula hati Akristão oka tenda atavo akuavo ana a lisetãhala latavo avo, ndetavo limue okuti Liakristão muẽle ocili.’
Oku ci tiamisila konepa yaco eyi, umue otukuiwa hati Walls, wa linga epulilo limue li sukila oku kapiwako lonjanga. Eye wa pula hati: ‘Ndamupi Akristão voko Afrika, voko Asia, voko Amerika Latina, voko Amerika do Norte kuenda voko Europa va pondola oku likongela vetavo limosi, okuti vosi yavo va kuama ekolelo limuamue.’ Oco hẽ, o sima nye catiamẽlako? Ci tava hẽ okuti atavo a kamamako voluali lulo luolonepele? Ci pi hẽ ociseveto celitokeko pokati Kakristão vocili? Ocipama cikuãimo cika eca atambululo opiwa Vembimbiliya atiamẽla kapulilo a lingiwa ndeti. Vocipama caco, muli uvangi u lekisa okuti kuli ocisoko cimue Cakristão ci likuete omunga haico ci kasi oku amamako kolonepa viosi violuali.
[Elitalatu kemẽla 4]
Onembele eyi, cilo ya pongoloka onjo yoku pilukila
[Ono Yelitalatu]
AP Photo/Nancy Palmieri