Va Longisiwa Oco Va Kunde Ondaka Ya Suku
“Vu linga olombangi viange vo Yerusalãi, lo vo Yudea yosi, lo vo Samária, toke kasulilo okilu lieve.”—OVILINGA 1:8.
1, 2. Petulu wa kuatele ocikele cipi? Ocikele caco wa ci tambuile ku lie?
“YESU u Nasara . . . wa tu usika hati, Kundili omanu. Imbi uvangi okuti ame, ame u Suku a tukuila oku linga onganji yava va kasi lomuenyo lava va fa.” (Ovilinga 10:38, 42) Olondaka evi, upostolo Petulu wa vi sapuila Korneliu lepata liaye. Eye wa va sapuila ocikele a tambuile coku kundila omanu olondaka viwa.
2 Otembo yipi Yesu a eca ocikundi caco? Petulu wa ivalukile olondaka Yesu a popele eci a pinduka osimbu handi ka endele kilu. Kepuluvi liaco Yesu wa sapuilile olondonge viaye hati: “Vu linga olombangi viange vo Yerusalãi, lo vo Yudea yosi, lo vo Samária, toke kasulilo okilu lieve.” (Ovilinga 1:8) Pole, eye wa kũlĩhĩle ale okuti, omo lioku kala ondonge ya Yesu, wa sukilile oku sapuila omanu catiamẽla ku Yesu.
Va Longisiwa Vanyamo Atatu
3. Ocikomo cipi Yesu a lingile? Kuenda elaleko lipi a ecele ku Petulu la Andereu?
3 Eci Yesu a papatisiwa kunyamo wa 29, wa pita olosãi vialua oku kundila Kokalunga ka Galilea. Kokalunga kaco, oko Petulu la manjaye Andereu va enda loku kuata olosi. Eteke limue ovo va pitile uteke wosi loku pipa pole ka va kuatele lacimue. Noke Yesu wa va sapuila hati: ‘[Owanda] u seyisili apa pa longa. Lowisi awanda ene oku kuata olosi.’ Eci va pokola kondaka ya Yesu, ‘va kuata olosi vialua. Kuenje awanda avo a soka oku tepa.’ Petulu poku mõla ocikomo caco, wa fetika oku kuata usumba. Pole, Yesu wo sapuila hati: “Ku ka yokoke. Tunde opo o linga enyanga liomanu.”—Luka 5:4-10.
4. (a) Ndamupi Yesu a longisa olondonge viaye kupange woku kunda? (b) Anga hẽ upange wolondonge wa lisokele lowu waye?
4 Noke Petulu la Andereu, la Tiago kuenda Yoano omãla va Sebedeo, va sia awanda avo kuenje va kuama Yesu. Vokuenda kuanyamo atatu, ovo va enda loku kuama Yesu kupange waye woku kunda. Kuenje va longisiwa oco va lingevo akundi vondaka yiwa. (Mateo 10:7; Marko 1:16, 18, 20, 38; Luka 4:43; 10:9) Kunyamo wa 33 keteke 14 kosãi ya Nisana, Yesu wa va sapuila hati: ‘Wosi o ñolela, oka lingavo ovilinga ndi lingainga, kuenda oka linga ovilinga via velapo okuti evi vi sule.’ (Yoano 14:12) Olondonge via Yesu, via sukilile oku kunda olondaka viwa ndeci eye a linga. Pole, ndomo eye a va sapuila, ovo va kuata ocikele coku kundila ondaka yusoma “kolofeka viosi” toke “kesulilo lioluali.”—Mateo 28:19, 20.
5. Ndamupi tu kuatisiwa lelongiso Yesu a eca kolondonge viaye?
5 Etu tu kasi ‘koloneke via sulako.’ (Mateo 24:3) Kuenda ka tua lisokele lolondonge via Yesu vina viatete. Momo ka tu pondola oku enda la Yesu kupange woku kunda loku konomuisa ndomo eye a kundila omanu. Pole, tu kuatisiwa lelongiso a eca kolondonge viaye. Nda tua tanga Embimbiliya, tu kũlĩha ndomo eye a kundila omanu. Tu kũlĩhavo ovina a longisa olondonge viaye. (Luka 10:1-11) Vocipama cilo, tu lilongisa onepa yimue ya velapo Yesu a longisa kolondonge viaye. Onepa yaco yatiamẽla kocituwa ca sunguluka coku linga upange woku kunda.
Oku Lekisa Ocikembe Komanu
6, 7. Ovituwa vipi via kuatisa Yesu kupange waye woku kunda? Ndamupi tu pondolavo oku lekisa ovituwa viaco?
6 Momo lie Yesu a lingila upange woku kunda? Esunga limue lieli okuti, eye wa kapeleko omanu. Kuenda wa kuatelevo ocikembe lavo. Osimbu Yesu keyile handi palo posi, ukualosamo wa popele okuti, Yesu oka “kuatela ohenda ohukui losuke.” (Osamo 72:13) Yesu weya oku tẽlisa muẽle ocitumasuku caco. Embimbiliya li popia hati: “Eci [Yesu] a mola owiñi womanu, wa va kuatela ohenda momo va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo.” (Mateo 9:36) Omanu vana vakuakandu, veya oku kuatisiwavo lohenda yaye. Kuenje va vetiyiwa oku kuata ukamba laye.—Mateo 9:9-13; Luka 7:36-38; 19:1-10.
7 Koloneke vilo, tu litundavo ciwa kupange woku kunda nda tua lekisa ohenda komanu. Osimbu kua endele kupange woku kunda, sokolola ndomo omanu va sukila oku yeva lonjanga esapulo liaco. Sokololavo ovitangi va kasi oku liyaka lavio. Kuenda oku ivaluka okuti, Usoma wa Suku owo lika uka malako ovitangi viaco. Lekisa esunguluko komanu vosi. Momo kua kũlĩhile u oka tava kesapulo lina okasi loku kunda. Ci tava okuti, omunu ukuavo ove oka kundila, wa likutilila ku Suku oco o tumise omunu umue u kuatisa.
Oku Vetiyiwa Locisola
8. Loku kuama ongangu ya Yesu, nye ci vetiya olondonge via Yesu oku kunda?
8 Olondaka viwa Yesu a kunda, via tẽlisa ocipango ca Yehova. Kuenda via kemãlisavo onduko ya Suku lomoko yaye yoku viala oluali luosi. Vocitangi eci, mua kongela omanu vosi. (Mateo 6:9, 10) Yesu omo lioku sola Isiaye, wa pandikisa toke koku fa. Kuenda wa kunda eci catiamẽla Kusoma una uka potolola ovitangi viomanu. (Yoano 14:31) Koloneke vilo, Akristão va kuãivo ongangu yaco. Omo liocisola va kuetele Yehova, va siatavo oku lekisa ombili kupange woku kunda. Upostolo Yoano wa popia hati: “Okusola Suku kua lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye.” Vovihandeleko viaco, mua kongela ocikundi coku kunda olondaka viwa Viusoma loku longisa omanu oco va linge olondonge.—1 Yoano 5:3; Mateo 28:19, 20.
9, 10. Ndamupi ocisola Yesu a lekisa kokuetu, ci tu vetiya kupange woku kunda?
9 Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Nda vu sole ame, pokoli kovihandeleko viange. U o kuete ovihandeleko viange kuenje o vi lava eye o sole.” (Yoano 14:15, 21) Ocisola tu kuetele Yesu, oco ci tu vetiya oku kunda Ondaka ya Suku kuenda oku pokola kovina vikuavo Yesu a handeleka. Yesu vokuenda kuoloneke vina a enda oku limõlehisa kolondonge viaye noke liepinduko liaye, wa sapuilile Petulu hati: “Lisa otumeme tuange . . . Lava olomeme viange. . . . Lisa olomeme viange.” Oco hẽ ocina cipi nda ca tẽla oku vetiya Petulu? Etambululo liaco Yesu wa litukula eci a pula Petulu olonjanja vialua hati: “A Petulu, ame o sole ca lua? . . . Ame o sole? . . . Ame o sole?” Ocisola Petulu a kuatela Yesu, locikembe caye, nda ca tẽla oku u vetiya oku kunda. Kuenda oku sanga ‘olomeme’ via Yesu loku kala ungombo wavio.—Yoano 21:15-17.
10 Koloneke vilo, ka tu kasi la Yesu ndeci Petulu a kala laye. Pole, tua kũlĩha ovina viosi Yesu a tu lingila. Ovitima vietu vi vetiyiwa calua locisola cina covetiya oku ‘fila omanu vosi.’ (Va Heveru 2:9; Yoano 15:13) Tu kuama ongangu yupostolo Paulu wa popia hati: “Ocisola ca Kristu oco ci tu vetiya . . . Eye wa fila vosi okuti, ava va kasi lomuenyo ka va kasilili lawo ovo muẽle, te oku vumba u wa va fila.” (2 Va Korindo 5:14, 15) Tu sukila oku lekisa okuti, tua kapako ocisola Yesu a lekisa kokuetu. Handi vali, nda tua li tumbika kupange woku kunda, tuka lekisavo ocisola cetu kokuaye. (1 Yoano 2:3-5) Lalimue eteke ka tuka kuati owesi lupange woku kunda. Momo nda tua kuata owesi tuka lekisa okuti ka tua kapeleko ocilumba ca Yesu.—Va Heveru 10:29.
Oku Pitisa Kovaso Ovina Via Velapo
11, 12. Yesu weyile voluali oku linga nye? Kuenda ndamupi a tiamisilile utima waye kocipango ca Suku?
11 Eci Yesu a kala oku sombisiwa la Pilato, wa popia hati: “Eci oco nda citiwila, haico ndeyilila voluali, okuti, njimbila Ocili uvangi.” (Yoano 18:37) Lacimue ca tateka Yesu koku kunda Ondaka ya Suku. Eye wa kũlĩhĩle ciwa okuti eci oco ocipango ca Suku kokuaye.
12 Satana weya oku seteka oku yonja Yesu. Eci Yesu a papatisiwa, Satana wa seteka oku wavela ‘ovosoma osi okilu lieve lovolamba awo.’ (Mateo 4:8, 9) Noke va Yudea va yonguilevo oku u lingisa osoma. (Yoano 6:15) Koloneke vilo, omanu pamue va popia hati, Yesu nda wa tavele kombanjaile yaco. Momo nda wa tavele oku u vialeka, nda wa lingila omanu ovina viwa. Pole, Yesu ka tavele kovisimĩlo viaco vioku u lingisa osoma. Momo wa tiamisilile calua utima waye kupange woku kunda.
13, 14. (a) Ocina cipi ka ca tatekele Yesu oku linga ocipango ca Suku? (b) Ndaño okuti Yesu ka kaile ohuasi, ocina cipi eye a linga?
13 Yesu eci a kala palo posi, ka sakalalelevo loku sanda ovokuasi. Omo liaco, ka kaile ohuasi. Kuenda ka kuatele onjo yaye muẽle. Otembo yimue Yesu wa popele hati: “Akẽle a kuete alungi, lolonjila viovusenge vi kasi lovianju viavio, puãi Mõlomanu ka kuete apa a kunamisila utue waye.” (Mateo 8:20) Eci Yesu a fa, wa sile lika ocina cimosi ci kuete esilivilo. Ocina caco, uwalo waye una asuãlali voko Roma va limbaila ocela. (Yoano 19:23, 24) Anga hẽ eci ci lekisa okuti Yesu wa kala ohũkui? Sio.
14 Yesu wa linga ocina ca velapo okuti ka ci sokisiwa leci olohuasi via siata oku linga poku kuatisa olohukuĩ. Upostolo Paulu wa popia hati: “Ocali ca Ñala yetu Yesu Kristu vu ci, cokuti ndaño wa kala ohuasi, haimo mekonda liene, wa linga osuke, okuti kusuke waye vu muilako ukuasi.” (2 Va Korindo 8:9; Va Filipoi 2:5-8) Yesu ndaño okuti ka kaile ohuasi, wa yikuila onjila yomuenyo ko pui omanu vana va liketisa. Halopandu kuovio tu eca kokuaye! Kuenda tua sanjukilavo onima Yesu a tambula omo lioku linga ocipango ca Suku.—Osamo 40:8; Ovilinga 2:32, 33, 36.
15. Ocina cipi cikuete vali esilivilo okuti ukuasi u sule?
15 Koloneke vilo, Akristão vana va likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu, ka va ecelela oku yonjiwa lovokuasi. (1 Timoteo 6:9, 10) Ovo va kũlĩha okuti, ukuasi u kuatisa, pole ka weci elavoko liomuenyo ko pui. Eci Ukristão a fa, ukuasi waye u siala ndeci Yesu a silevo uwalo waye. (Ukundi 2:10, 11, 17-19; 7:12) Ukristão eci a fa, ocina ci kuete lika esilivilo kokuaye ukamba waye la Yehova kuenda la Yesu Kristu.—Mateo 6:19-21; Luka 16:9.
Ka Tatekiwile Lelambalalo
16. Ocituwa cipi Yesu a lekisa poku liyaka lelambalalo?
16 Elambalalo ka lia tatekele Yesu oku pitisa kovaso upange woku kunda. Eye wa kũlĩhile okuti oka pondiwa. Pole, ka kuatele owesi ale ohele yoku tẽlisa ocikundi caye. Catiamẽla ku Yesu, upostolo Paulu wa popia hati: “Mekonda liesanju lio kapiwila kovaso, wa pandikisa oku tala ohali kuti, wa pembula osõi, kuenje cilo wa tumala kondio yocalo ca Suku.” (Va Heveru 12:2) Kũlĩhĩsa okuti, Yesu “wa pembula osõi.” Eye ka kuatele ohele yeci ovanyali vaye va kala loku sima catiamẽla kokuaye. Momo wa tiamisilile utima waye koku linga ocipango ca Suku.
17. Nye tu lilongisila kepandi lia Yesu?
17 Upostolo Paulu poku vetiya Akristão oco va setukule epandi lia Yesu, wa popia hati: ‘Sokololi u wa likolisila oku pandikisa kesuvu vakuakandu vo suvukile lalio. U sokololi okuti, ka vu kuata ekavo ndaño oku leñela vovitima viene.’ (Va Heveru 12:3) Ocili okuti, ka ca lelukile oku liyaka lelambalalo kuenda esepu eteke leteke. Ka ca lelukilevo oku liyaka layonjo oluali lulo. Olonjanja vimue vayonjo aco mua kongela oku sumuisiwa la umue ngandietu. Eye pamue o tu vetiyila koku sanda ovokuasi. Omo liaco, tu sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova kuenda oku pitisa kovaso Usoma waye ndeci Yesu a linga.—Mateo 6:33; Va Roma 15:13; 1 Va Korindo 2:4.
18. Nye tu lilongisa kolondaka Yesu a sapuila Petulu?
18 Yesu onjongole yaye yoku amamako kupange wa Yehova, wa yi lekisa eci a sapuila olondonge viaye catiamẽla koku fa kuaye. Eci Petulu a ci yeva, wa sapuila Yesu hati, likuatela ohenda ove muẽle, “eci ka ci keya kokuove.” Yesu ka tavele oku yevelela ovina vi honguisa onjongole yaye yoku linga ocipango ca Yehova. Omo liaco, wa sapuila Petulu hati: “A Satana, pita konyima yange. Ove wa ndingila ocilondokua momo ovisimilo viove havia Sukuko, pole, viomanu.” (Mateo 16:21-23) Cimuamue haico tu sukila oku linga. Ka tuka eceleli oku yapuisiwa lovisimĩlo viomanu. Pole, tu amamiko oku kolela kolonumbi via Suku.
Usoma wa Suku u Kanena Asumũlũho
19. Ndaño okuti Yesu wa lingainga ovikomo, upi wa kala upange waye wa velapo?
19 Yesu wa linga ovikomo vialua oco a lekise komanu okuti, eye Mesiya. Eye wa pindula ava va fa. Ovilinga viaco, via komõhisa calua omanu. Pole, Yesu keyilile lika oku linga ovikomo. Eye weyilile oku kundila omanu ocili Condaka ya Suku. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, ekuatiso lioketimba a ecaile komanu, ka li tumãla otembo yalua. Omanu vana a pindula, veya oku fa vali. Pole, vana va yeva Kondaka ya Suku yina eye a va kundila, ovo lika veya oku kuata elavoko liomuenyo ko pui.—Luka 18:28-30.
20, 21. Upange upi Akristão va sukila oku pitisa kovaso?
20 Koloneke vilo, kuli omanu valua va siata oku setukula ovilinga viwa via Yesu. Ovo va siata oku tunga olosipitali loku linga ovopange akuavo oku kuatisa olohukũi. Olonjanja vimue poku linga ovopange aco, va siata oku likolisilako calua kuenda oku pesela olombongo vialua. Ocili okuti, ombili yavo yiwa. Pole, ekuatiso liaco va siata oku eca ka li tumãla otembo yalua. Usoma wa Suku owo lika uka nena ekuatiso ka li pui. Omo liaco, Olombangi via Yehova, vitiamisila vali enene utima wavo koku kunda Usoma wa Suku, ndeci Yesu a linga.
21 Olombangi via Yehova via siatavo oku linga ovopange voku kuatisa omanu. Momo upostolo Paulu wa popia hati: “Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10) Eci vakuetu va liyaka lovitangi ale ceci tu mõla umue o sukila ekuatiso, tu likolisiliko oku eca ekuatiso liaco. Pole, tu sukila oku pitisa kovaso upange woku kunda Usoma wa Suku.
Tu Lilongisili Kongangu ya Yesu
22. Momo lie Akristão va sukilila oku kundila omanu?
22 Upostolo Paulu wa popia hati: “Ngongo yange nda si kundi ondaka yiwa.” (1 Va Korindo 9:16) Upostolo Paulu wa kuatele ombili yoku kunda. Momo wa kũlĩhĩle okuti, upange woku kunda weca omuenyo ko pui kokuaye kuenda komanu vana vo yevelela. (1 Timoteo 4:16) Etu tu sukilavo oku tenda upange wetu locisimĩlo cimuamue. Kuenda oku lekisa ocisola cetu ku Yehova. Tu sukila oku lekisa ocisola cetu ku Yesu Kristu, omo liocisola a lekisavo kokuetu. Omo liaco, tu amamiko oku kunda olondaka viwa okuti, ‘ka tu endaenda vali loloñeyi vietimba te locipango ca Suku.’—1 Petulu 4:1, 2.
23, 24. (a) Nye tu lilongisila kocikomo Yesu a linga catiamẽla kolosi? (b) Koloneke vilo, velie va kasi oku kunda Ondaka ya Suku?
23 Ndeci Yesu a linga, etu ka tu ecelela okuti oku sepuiwa ale elambalalo li tu tateka kupange wetu woku kunda. Tu lilongisili kocikomo Yesu a linga catiamẽla kolosi eci a laleka Petulu la Andereu oku u kuama. Olonjanja vimue tua siata oku kundila vocikanjo cina okuti, omanu vaco ka va lekisa onjongole. Pole, nda tua pokola ku Yesu, tuka kuatavo asumũlũho alua. Akristão vamue noke yoku kundila anyamo alua vocikanjo comanu vana ka va lekisa onjongole, va siata oku sanga asumũlũho. Vakuavo va siata oku ilukila kovikanjo vina ku sukila akundi. Kuenje va siata oku sangavo asumũlũho alua. Omo liaco, ka tuka liwekipo oku kunda olondaka viwa. Tua kũlĩha okuti, Yesu handi ka popele hati, olondaka viwa via kundiwila ale koluali luosi.—Mateo 24:14.
24 Cimue ci pitahãla olohuluwa epandu Violombangi via Yehova, va kasi oku kundila olondaka viwa kueci ci soka 230 kolofeka. Utala Wondavululi 1 wosãi ya Kayovo wo 2005, uka lekisa ulandu wupange wa lingiwa koluali luosi vunyamo wo 2004. Ulandu waco uka lekisavo ndomo Yehova a siata oku sumũlũisa upange woku kunda. Ocili okuti, tu kasi koloneke via sulako. Omo liaco, tu amamiko oku pokola kolondaka viupostolo Paulu wa popia hati: “Kunda ondaka. Kolisako.” (2 Timoteo 4:2) Tu amamiko oku kunda toke eci Yehova a linga hati, upange wa tẽlisiwa.
O Tambulula Ndati?
• Ndamupi tu kuatisiwa lelongiso Yesu a ecele kolondonge viaye?
• Ndamupi Yesu a kapeleko omanu vana a kundila?
• Nye ci tu vetiya oku litumbika kupange woku kunda?
• Ndamupi tu tiamisila utima wetu koku linga ocipango ca Suku ndeci Yesu a linga?
[Elitalatu kemẽla 27]
Okupisa kunyamo ulo, Ulandu Wupange Wolombangi via Yehova, ka u keyilila vali Vutala Wondavululi 1 wosãi ya Susu. Pole, u keyilila Vutala Wondavululi 1 wosãi ya Kayovo.
[Elitalatu kemẽla kemẽla 25]
Yesu weyile voluali oco a imbile ocili uvangi
[Elitalatu kemẽla kemẽla 26]
Olombangi via Yehova via tiamisila calua utima wavo kupange woku kunda