Yehova Eye “Upopeli” Wetu
“Yehova o va kuatisa loku va silamela.”—OSA. 37:40.
1, 2. Ondaka yipi yatiamẽla ku Yehova yi tu ĩha elembeleko lekoliso?
ULEMBO ka u kala pamosi. Osimbu osi yamamako oku ñuala, ulembo u pongoloka. Pole, Ululiki wongongo kuenda wekumbi ka pongoloka. (Mal. 3:6) Embimbiliya li popia hati: “Kokuaye ka kuli oku pongoloka ndaño okuñualapo ku nena undembo.” (Tia. 1:17) Ondaka eyi yatiamẽla ku Yehova yi tu ĩha elembeleko kuenda yi tu pamisa eci tu liyaka lovitangi. Momo lie?
2 Ndomo tua ci konomuisa vocipama capita, Yehova tunde Kosimbu eye “upopeli” wetu. (Osa. 70:5) Eye ka pongoloka kuenda cosi a popia ci tẽlisiwa. Omo liaco, afendeli vaye koloneke vilo va kuete esunga lioku kolela okuti eye, ‘o va kuatisa kuenda o va popela.’ (Osa. 37:40) Koloneke vilo, Yehova wa siata oku popela ndati omanu vaye? O pondola oku kuatisa ndati omunu lomunu pokati ketu?
Oku Yovuiwa Kovanyali
3. Momo lie tu sukilila oku kuata ekolelo liokuti ovanyali ka va pondola oku tateka omanu va Yehova kupange woku kunda?
3 Elambalalo li tunda ku satana lalimue eteke li tateka Olombangi Via Yehova oku eca efendelo Yehova a sesamẽla. Ondaka ya Suku yi tu sapuila hati: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue; kuenje o yula alimi osi a ku katukila vekanga.” (Isa. 54:17) Ocili okuti, ovanyali va siata oku seteka oku ci linga, pole ka va tẽla oku tateka omanu va Suku oku tẽlisa ocikele cavo coku kunda. Tu konomuisi ovolandu avali.
4, 5. Elambalalo lipi omanu va Yehova va liyaka lalio kunyamo wo 1918, kuenda onima yipi yeyililako?
4 Kunyamo wo 1918 afendeli va Yehova va liyaka lelambalalo lia lingiwa lovitunda viatavo, oco va tateke upange wavo woku kunda. Omo liaco, keteke 7 kosãi ya Kupemba, ombiali yo kofeka yo Estados Unidos ya eca ocihandeleko coku kuata manji J. F. Rutherford una wa kala mitavaso yupange woku kunda voluali luosi kotembo yaco, kuenda vamanji vakuavo va kala kombala Yolombangi Via Yehova. Osimbu ka papitile olosãi vivali, manji Rutherford kuenda vamanji vakuavo va lundiliwa hati, va kasi oku vetiya usuanji vofeka, kuenje va kapiwa vokayike. Anga hẽ, ombiali ya tẽla oku malako upange woku kunda omo lioku kapa vokayike olomitavaso viaco viupange woku kunda? Sio, ka ya ci tẽlele!
5 Ivaluka ohuminyo ya Yehova ya popia hati: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue.” Keteke 26 yosãi Yelombo kunyamo wo 1919 eci papita olosãi ecea, Manji Rutherford kuenda vamanji vakuavo, va sombisiwa. Olombiali via va ĩha elianjo liokatembo kamue katito okuti li fetiwa lolombongo toke kesombiso likuavo. Noke kunyamo wo 1920, keteke 5 kosãi ya Kupemba, eci olombiali via konomuisa vali ciwa alundi aco, va nõlapo onjila yokuti ka va sukila vali oku kapako alundi aco. Omo liaco, vamanji vamamako lupange wavo woku kunda omo lielianjo va kuata. Onima yipi va kuata? Kua fetika oku kala evokiyo lialua! Esivayo lievokiyo liaco, lia eciwa ku Yehova “upopeli” wetu.—1 Va Kor. 3:7.
6, 7. (a) Olombangi Via Yehova via liyaka lelambalalo lipi kofeka yo Alemanya kotembo Yuviali wungangala, kuenda nye ceyililako? (b) Ulandu Wolombangi Via Yehova koloneke vilo, weca uvangi we?
6 Tu konomuisi ulandu wavali. Kunyamo wo 1934 Hitler wa sokiya oku mãlako Olombangi Via Yehova ko Alemanya. Eye wa seteka oku tẽlisa esokiyo liaco. Momo, noke yoku linga ohuminyo yaco, omanu valua va Yehova va kuatiwa, kuenje va kapiwa vokayike. Valua va liyaka lelambalalo, vakuavo va pondiwila kocitumãlo coku talisiwa ohali. Anga hẽ, Hitler wa tẽlisa ohuminyo yaye yoku malako Olombangi Via Yehova? Wa tẽla hẽ oku tateka upange woku kunda olondaka viwa ko Alemanya? Sio ka ci tẽlele! Vokuenda kuotembo yaco yelambalalo, vamanji vamamako oku kunda olondaka viwa vuyombeki. Eci uviali waco Wungangala wa nyõleha, vamanji va fetika oku kunda lelianjo. Cilo, kofeka yaco kuli eci ci soka 165.000 kakundi Vusoma. Omo liaco, “upopeli” wetu wa tẽlisa ohuminyo yaye yokuti: “Lacimue ocimãlẽho va ci telela oku yaka love ci ku linga cimue.”
7 Ulandu Wolombangi Via Yehova koloneke vilo, weca uvangi wokuti Yehova lalimue eteke aka ecelela okuti omanu vaye va kunduiwa. (Osa. 116:15) Nye ci popiwa catiamẽla kokuetu? Yehova o tu popela ndati?
Tu Teyuiwa Ndati Ketimba?
8, 9. (a) Nye ci lekisa okuti, ka tu teyuiwa kolofa? (b) Nye tu sukila oku ivaluka?
8 Tua kũlĩha okuti, Yehova ka likuminyile oku teyuila omuenyo wetu olonjanja viosi. Omo liaco, tua nõlapo oku kuama ongangu yamalẽhe vatatu va Heveru vana va likala oku fendela ociñumañuma culu Soma Nevukandesa a tungile. Amalẽhe vaco ndaño va sumbilile Suku, ka va kuatele ovisimĩlo viokuti, Yehova o linga ocikomo coku va teyuila ketimba. (Tanga Daniele 3:17, 18.) Pole, Yehova wa va popela vofolono yondalu. (Dan. 3:21-27) Kosimbu, Yehova ka lingaile olonjanja vialua ovikomo vioku popela omanu vaye kolofa. Momo valua pokati kavo va pondiwa lovanyali.—Va Hev. 11:35-37.
9 Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Omo okuti Yehova eye “upopeli” wetu, o pondola oku yovola omunu lomunu kovitangi. Anga hẽ, tu kuete atatahãi nda Yehova wa popela muẽle afendeli vaye kosimbu? Sio ka tu kuete. Omunu wosi wa puluka kocitangi cimue, wa kũlĩha okuti, Yehova eye wo kuatisa. Omo liaco, ka citava okuti omunu ukuavo o tatãla uvangi waco. Handi vali, tu sukila oku ivaluka okuti, kotembo Yuviali wungangala, Akristão valua va fa omo lielambalalo. Vakuavo va fa omo liovilunga viya ocipikipiki. (Uku. 9:11) Tu sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, Yehova “upopeli” ka tẽlele oku yovola omanu vaye kolofa?’ Sio, hacoko.
10, 11. Momo lie omunu ka tẽlela oku liteyuila kolofa, pole, nye Yehova a linga?
10 Ivaluka okuti, omunu ka pondola oku liteyuila kolofa. Momo, lomue “o tẽla oku popela omuenyo waye kunene wonjembo.” (Osa. 89:48) Nye ci popiwa catiamẽla ku Yehova? Manji umue ukãi okuti wa puluka kolofa kotembo Yuviali wungangala, ivaluka eci inaye o sapuilile poku u lembeleka omo lioku fisa vangandiavo kocitumãlo caco coku kangisila omanu. Inaye wo sapuilile hati: “Nda omunu o fa kuenje ka kuata vali elavoko, ci lomboloka okuti, unene wolofa wa velapo unene wa Suku. Ove hẽ, ku tava kondaka eyi?” Ocili okuti, Suku eye Ono yomuenyo. Omo liaco, unene Waye wa velapo wolofa! (Osa. 36:9) Vana va enda Vonjembo, va ivalukiwa la Yehova, kuenje eye oka va popela.—Luka 20:37, 38; Esit. 20:11-14.
11 Osimbu otembo yaco ka yeyile, Yehova oka amamako oku kuatisa afendeli vaye vakuekolelo. Omo liaco, tu konomuisi olonjila vitatu vi lekisa ndomo Yehova a pondola oku kala “upopeli” wetu.
Oku Teyuiwa Kespiritu
12, 13. Momo lie eteyuilo konepa yespiritu li kuetele esilivilo lia velapo, kuenda Yehova o tu ĩha ndati eteyuilo liaco?
12 Yehova o tu teyuila konepa yespiritu okuti olio lia velapo. Etu Tuakristão tua kũlĩha okuti tu kuete ocina cimue ca valapo okuti omuenyo wetu u sule. Ukamba wetu la Yehova owo ocipiñalo cetu cavelapo. (Osa. 25:14; 63:3) Nda ka tua kuatele ukamba waco, omuenyo wetu ka u kuata esilivilo kuenda ka tu kuata elavoko lioku kala otembo ka yi pui.
13 Tu eca olopandu ku Yehova omo lioku tu ĩha ovina viosi vi tu kuatisa oku amamako oku kuata ukamba laye. Tu kuete Ondaka yaye, espiritu sandu, kuenda ocisoko ca vamanji va sangiwa voluali luosi okuti, va pondola oku tu kuatisa. Tu kuatisiwa ndati lovina viaco? Poku tanga Ondaka yaye eteke leteke tu pamisa ekolelo lietu kuenda elavoko lietu. (Va Rom. 15:4) Poku pinga espiritu liaye vohutililo, tu tambula ekuatiso lioku tamãlala kayonjo oku linga ovina vĩvi. (Luka 11:13) Nda tua kapako olonumbi ukuenje wa lunguka a siata oku ecela valivulu, kolohongele vekongelo, kolohongele vimbo, kuenda viofeka, tu tekuiwa ‘lokulia kuespiritu ku kasi oku eciwa kotembo ya tukuiwa.’ (Mat. 24:45) Aliangiliyo aco a tu teyuila konepa yespiritu kuenda a tu kuatisa oku amamako oku kuata ukamba la Suku.—Tia. 4:8.
14. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo Yehova a siata oku tu teyuila konepa yespiritu.
14 Oco o kũlĩhe ndomo Yehova a siata oku tu teyuila konepa yespiritu, ivaluka ulandu wolonjali via tukuiwa vocipama capita. Eci papita oloneke vimue tunde eci vava sapuila hati, omõlavo Theresa wa nyelela, vava sapuila vali ondaka yikuavo ya va sumuisa hati: Theresa wa pondiwa.a Isiaco wa popia hati: “Osimbu ka va ndi sapuilile ondaka yaco, nda enda oku likutilila ku Yehova oco o teyuile. Eci va ndi sapuila hati wa pondiwa, nda lipula esunga lieci Suku ka tambuluile olohutililo viange. Nda kũlĩha okuti Yehova ka lingi ocikomo coku teyuila omanu vaye. Omo liaco, nda likutilila oco ndi kuate elomboloko liaco. Noke nda sanga elembeleko poku kũlĩha okuti, Yehova o teyuila omanu vaye konepa yespiritu. Kuenda wa siata oku va ĩha ovina viosi vi pamisa ukamba wavo laye. Eteyuilo liaco olio li kuete esilivilo lia velapo, momo li tiamisiwila kelavoko lietu liomuenyo ko pui. Yehova wa teyuila Theresa konepa yespiritu, momo wamamako oku u vumba lekolelo toke kolofa viaye. Nda siata oku kuata elembeleko poku kũlĩha okuti, omuenyo waye wo kovaso u kasi peka lia Yehova.”
Ekuatiso Poku Vela
15. Yehova wa siata oku tu kuatisa ndati eci tu kuatiwa loku vela?
15 Yehova o pondola oku tu kuatisa eci tu liyaka “loku vela” ndeci a kuatisa Daviti. (Osa. 41:3) Ndaño ka lingi ocikomo coku tu sakula, pole, o tu kuatisa. Ndamupi? Olonumbi vi sangiwa Vondaka yaye vi tu kuatisa oku nõla onjila ya sunguluka yatiamẽla koku sakuiwa kuenda kovina vikuavo. (Olosap. 2:6) Vutala Wondavululi kuenda vo Despertai! muli ovolandu amue kuenda olonumbi vi lombolola catiamẽla kocitangi cuvei tu liyaka lawo. Yehova lekuatiso liespiritu liaye, wa siata oku tu ĩha “unene wa piãla” u tu kuatisa oku pandikisa kovitangi. (2 Va Kor. 4:7) Omo liekuatiso liaco, ka tu ecelela okuti oku vela ku nyõla ukamba wetu la Yehova.
16. Manji umue ulume wa siata oku kuatisiwa ndati kocitangi caye coku vela?
16 Ivaluka ulandu wumalẽhe una ukuenje wa tukuiwa kefetikilo liocipama ca pita. Kunyamo wo 1998 eci a endele kosipitali vo sapuila hati, o kuete uvei wociteyateya una u nyõla etimba liosi u tukuiwa hati, esclerose lateral amiotrófica.b Manji yaco wa liyaka ndati locitangi caco? Eye wa popia hati: “Olonjanja vimue ndi yeva evalo lialua kuenda esumuo kuenje ndi livela oku fa oco ndi yovoke kohali yaco. Pole, eci ndi kuata ovisimĩlo vĩvi, ndi likutilila ku Yehova oco a nyihe ovina vitatu ndeci: utima wa tula, oku likandangiya, kuenda epandi. Nda limbuka okuti, Yehova wa tambulula olohutililo viange. Oku tula utima kua siata oku ndi kuatisa oku kuata ovisimĩlo vi ndi lelembeleka poku sokolola ndomo ndika kala voluali luokaliye eci ndika kuata vali ongusu yoku enda, oku yeva epepo liokulia, kuenda oku sapela lepata liange. Oku likandangiya kua siatavo oku ndi kuatisa oku yula ovitangi vikuavo vi tunda kuvei wange. Epandi lia siata oku ndi kuatisa oku amamako lekolelo kuenda oku pamisa ukamba wange la Yehova. Ulandu wange wa lisoka lowu wa Daviti ukualosamo, momo nda limbuka okuti Yehova wa siata oku ndi kolisa pula wange woku vela.”—Isa. 35:5, 6.
O tu Tekula
17. Nye Yehova a likuminya oku tu lingila, kuenda ohuminyo yaco yi lomboloka nye?
17 Yehova wa likuminya oku tu tekula. (Tanga Mateo 6:33, 34 kuenda Va Heveru 13:5, 6.) Pole, eci ka ci lomboloka okuti tu talamẽla oco a tu lingile ocikomo coku tu tekula ale tu liwekapo oku talavaya. (2 Va Tes. 3:10) Ohuminyo yaco yi lomboloka okuti: Nda tua sandiliya tete Usoma wa Suku loku kuata ombili yoku talavaya kupange woku sanda eteku, Yehova o tu kuatisa oku sanga ovina viosi tu sukila. (1 Va Tes. 4:11, 12; 1 Tim. 5:8) Eye o tu kuatisa lonjila yimue okuti ka tu yi lavoka. Momo pamue o vetiya manji umue o tu ĩha ombanjaile yimue ale o tu kuatisa oku sanga upange umue woku sanda eteku.
18. Lombolola ulandu umue u lekisa ndomo tu pondola oku kuatisiwa kotembo yohali.
18 Ivaluka onjali ya tukuiwa kefetikilo liocipama ca pita. Eci eye lomõlaye ukãi va ilukila kocitumãlo cikuavo, wa liyaka locitangi coku sanga upange woku sanda eteku. Eye wa lombolola hati: “Kelivala lio komẽle ndenda kupange woku kunda. Kekumbi ndi sandiliya upange woku sanda eteku. Eteke limue eci nda endele vovenda oku landa olete, nda sanga ombelela yalua yamẽla. Pole, sia kuatele olombongo vioku yi landa. Eteke liaco nda sumuile calua. Pole, eci nda tiuka konjo, nda sanga onjeke yimue yeyuka to ombelela yamẽla. Ombelela yaco ya tu kuatisa vokuenda kuosãi. Eteke liaco, nda lila, noke nda eca olopandu ku Yehova.” Manji wa tukuiwa ndeti, wa limbuka okuti manji umue ulume vekongelo okuti o kuete epia, eye wa nena onjeke yaco. Noke wo sonehela ukanda hati: “Ndaño nda eca olopandu kokuove etaili, pole, ndi pandula Yehova omo lioku vetiya utima wove wohenda oco ndivaluke ocisola caye.”—Olosap. 19:17.
19. Kohali ya piãla omanu va Yehova vaka sukila oku kuata ekolelo lie, kuenda nye tu sukila oku linga cilo?
19 Ovina Yehova a linga Kosimbu levi a siata oku linga koloneke vilo, vi tu ĩha esunga lioku kolela okuti eye Oñuatisi yetu. Eci ohali yapiãla yikeya voluali lulo lua Satana, tuka sukila ekuatiso lia Yehova. Omanu va Yehova va sukila oku kolela kokuaye. Ovo vaka petula ovitue viavo lesanju, momo va kũlĩha okuti eyovo liavo li kasi ocipepi. (Luka 21:28) Osimbu otembo yaco ka yeyile, tu amamiko oku kolela Yehova ndaño lovitangi tu liyaka lavio. Tu sukila oku ivaluka okuti, Suku una ka pongoloka, eye “upopeli” wetu.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a Tanga vo Despertai! 22 Yevambi Linene yo 2001 kemẽla 19-23, kosapi yondaka ya linga hati: “Enfrentamos Uma Horrível Tragédia.”
b Tanga vo Despertai! ya Susu yo 2006 kemẽla 25-29 losapi hati: “Sustentado pela fé ao conviver com uma doença grave.”
Ove hẽ Ocivaluka?
• Yehova o popela ndati vana va kasi kohele yoku fa?
• Momo lie eteyuilo konepa yespiritu li kuetele esilivilo lia velapo?
• Ohuminyo ya Yehova yoku tu ĩha ovina tu sukila, yi lomboloka nye?
[Elitalatu kemẽla 8]
Kunyamo wo 1918, manji Rutherford kuenda vamanji vakuavo, va kapiwile vokayike, noke olombiali via nõlapo oku sepula alundi aco
[Elitalatu kemẽla 10]
Yehova o tu kuatisa eci tu liyaka “loku vela”