Tu Nõlipo Oku Eca Uvangi Wolondaka Viwa
“[Yesu] wa tu usika hati, Kundili omanu. Imbi uvangi.”—OVIL. 10:42.
1. Nye Petulu a vetiya oku linga osimbu ka kundilile Korneliu?
USONGUI umue wasualali kofeka yo Italia, wa laleka epata liaye kumue lakamba vaye oco a lombolole ndomo omanu va sukila oku vumba Suku. Umue pokati komanu vaco, Korneliu. Upostolo Petulu wa sapuila ovapostolo vakuavo hati, tu sukila oku ‘kundila omanu loku imba uvangi’ watiamẽla ku Yesu. Uvangi Petulu a eca, wa kuata onima yiwa. Vakualofeka va tambula espiritu lia Suku, va papatisiwa, kuenje, va kuata elavoko lioku viala la Yesu kilu. Omo liaco, Petulu wa tambula onima yiwa yupange woku kunda!—Ovil. 10:22, 34-48.
2. Tua kũlĩha ndati okuti 12 kovapostolo havoko lika va kuata ocikele coku kunda?
2 Osimbu kua kambele anyamo avali oco va pitile kunyamo wa 36, unyali umue Wakristão, wa pita lulandu wa pongolola omuenyo waye. Eci Saulu u Tarso a kala oku enda ko Damasko, wa ñualehela la Yesu wo sapuila hati: “Iñila vimbo, omo va ku sapuilla eci o linga.” Yesu wa likuminya ku Ananiya hati, Saulu oka kundila “ku vakualofeka, lo kolosoma viavo, kuenda ku va Isareli.” (Tanga Ovilinga 9:3-6, 13-20.) Eci Ananiya a lisanga la Saulu wa popia hati: “Suku yolosekulu vietu wa ku nola. . . . Momo ove o linga ombangi yaye . . . komanu vosi.” (Ovil. 22:12-16) Saulu una weya oku tukuiwa hati, Paulu wa tendele ndati ocikele coku kundila omanu?
Wa Eca Uvangi Komanu Vosi!
3. (a) Ulandu upi tu konomuisa cilo? (b) Nye akulu vekongelo ko Efeso va linga, eci vatambula esapulo lia Paulu, kuenda ongangu yipi va tu sila?
3 Tu komoha calua poku lilongisa catiamẽla kulandu wa Paulu, pole, cilo tu konomuisi ohundo a linga kunyamo wa 56, yi sangiwa kelivulu Liovilinga kocipama 20. Ohundo yaco wa yi linga kesulilo liungende waye watatu wumisionaliu. Eye wa tunda kocitumalo covimbaluko ko Miletu, ko Kalunga ko Egeu, kuenda wa tuma akulu vekongelo oco va kuatise ekongelo lio ko Efeso. Oco vamanji va pitile volupale luaco, va sukilile oku enda cisoka 50 kolokilometulu. Vamanji va sanjukile calua eci va tambula esapulo lia Paulu. (Sokisa lelivulu Liolosapo 10:28.) Ovo va linga esokiyo lioku enda ko Miletu. Anga hẽ, vamue va sukilile oku siapo ovonpange avo oco va linge ungende waco? Koloneke vilo, Akristão valua va siata oku linga eliangiliyo oco ka vaka pumbe ohongele yofeka.
4. Nye Paulu a linga vokuenda kuotembo a kala ko Efeso?
4 Nye osima okuti oco Paulu a linga ko Miletu noke yoloneke vitatu viungende wakulu vekongelo? Nda wa kale kotembo yaco, nda wa linga nye? (Sokisa lelivulu Liovilinga 17:16, 17.) Olondaka Paulu a sapuila akulu vekongelo, vi tu kuatisa oku sanga etambululo. Eye wa tukula onjila a enda oku kuama kupange woku kunda, oku kongelamo oloneke a kala ko Efeso. (Tanga Ovilinga 20:18-21.) Omo lioku kũlĩha okuti lomue u tateka, wa popia hati: “Ene muẽle wa kũlĩhi ndeci nda kala lene tunde eteke liatete nda liatela kongongo [yo] Asia. . . . Nda va kundila.” Eye wa nõlelepo oku tẽlisa ocikele a tambuile ku Yesu. Wa tẽlisa ndati ocikele caco eci a kala ko Efeso? Wa ci linga poku kundila va Yudea, kuenda omanu vakuavo. Luka wa lombolola okuti, eci Paulu a kala ko Efeso kunyamo wa 52 toke 55, wa enda oku ‘lingila vosunangonga olohundo via vetiya omanu.’ Eci Paulu a limbuka okuti va Yudea ‘ka va kasi oku lekisa onjongole,’ wa fetika oku kundila omanu vakuavo. Eye wa kundila va Yudea la va Helasi va kala volupale.—Ovil. 19:1, 8, 9.
5, 6. Momo lie tu tavela okuti, eci Paulu a kundila konjo lanjo wa kundilavo vana ka va kũlĩhĩle ondaka ya Suku?
5 Omanu vana Paulu a kundila ko Miletu, noke va linga akulu vekongelo. Paulu wa va ivaluisa onjila a kuamele kupange woku kunda, poku va sapuila hati: “Sia yuvuile oku lombolola kokuene olondaka viosi viu kuatisi, loku vu longasaila vovila lo volonjo.” Koloneke vilo, omanu vamue va siata oku popia hati, olondaka via Paulu vi lomboloka okuti, wa enda oku pasuisa lika vana vatiamẽle ketavo liaye. Pole, hacoko a linga. Olondaka viokuti wa ‘longisila vovila lo volonjo,’ vi lomboloka okuti wa kundila omanu vana ka va kũlĩhĩle ondaka ya Suku. Noke, Paulu wa popia hati, wa kundila “va Yudea la va Helasi [loku] va vetiya okuti va likekembela akandu avo kovaso a Suku loku kolela Ñala yetu Yesu.” Omo liaco, Paulu wa kundila omanu vosi oco va likekembele akandu avo okuti, va lekisa ekolelo ku Yesu.—Ovil. 20:20, 21.
6 Onoño yimue poku konomuisa Ovisonehua vio Helasi, wa popia eci catimẽla kelivulu Liovilinga 20:20 hati: “Paulu wa kala anyamo atatu ko Efeso. Eye wa kundila omanu vosi, (ocinimbu 26). Ovisonehua vi lekisa okuti, oku kundila konjo lanjo, ci lomboloka oku sapela lomanu kovitumãlo viosi va sangiwa.” Ndomo onoño ya lombolola, Paulu wa kundila konjo lanjo, kuenda wa yonguile okuti akulu vekongelo lioko Efeso va kuama ongangu yaye ndomo eye a kundila omanu kuenda oku kũlĩha onima yiyililako. Luka wa popia hati: “Vosi va tunga [ko] Asia, va Yudea la va Helasi, va yeva ondaka ya Ñala.” (Ovil. 19:10) Nye tu sukila oku linga catiamẽla koku kunda olondaka viwa, ndeci ca pita lomanu “vosi” ko Asia?
7. Esapulo liusomo Paulu a kundila omanu lia kuata onima yipi?
7 Paulu omo lioku kundila omanu kovitumãlo viosi kuenda konjo lanjo, valua pokati komanu vaco va tava kesapulo liaye. Anga hẽ, o tava okuti omanu vana va yeva esapulo liusoma ko Efeso, ka va vetiyiwile oku ilukila kovitumãlo vikuavo oco va sande olomilu, oku kala ocipepi lepata, kuenda oku tunda valupale mua kala ombuanja? Valua pokati kavo va ci linga. Omo okuti koloneke vilo, omanu valua va siata oku ilukila kovitumãlo vikuavo oco va kunde olondaka viwa, ove o pondolavo oku ci linga. Omanu valua va tiukilile kovaimbo amue oko Efeso omo liolomilu. Eci va kala ko Efeso, Paulu wa va kundila olondaka viwa. Nye ca pita lavo eci va tiukila kolonjo viavo? Vana va tava kesapulo liaco, va sukililevo oku kundila vakuavo. Ndaño vamue ka va tavele, va sapuilako vakuavo ovina va yeva ko Efeso. Kuenje, vakuepata, vana va lisungue lavo, kuenda vana va enda oku landa ovina viavo, va yeva esapulo vava kundila, kuenda valua pokati kavo va tava kesapulo liaco. (Sokisa lelivulu lia Marko 5:14.) Nye ci pondola oku pita lomanu tu kundila olondaka viwa?
8. Omanu va kala ko Asia, va yeva ndati esapulo liusoma?
8 Paulu osimbu ka endele ko Efeso wa popia hati: ‘Epito linene liupange lio yulukila.’ (1 Va Kor. 16:8, 9) Epito liaco lilomboloka nye, kuenda lio yulukila ndati? Paulu wamamako oku kundila olondaka viwa ko Efeso. Tu konomuisi alupale atatu a sangiwa ko Efeso ndeci: Lua va Kolosai, lua va Laodikea kuenda lua va Hierapoli. Ndaño Paulu ka nyulile alupale aco, pole, olondaka viwa via kundiwilavo komanu vaco. Momo Epafra oko a kala. (Va Kol. 2:1; 4:12, 13) Anga hẽ, Paulu eye wa kundila Epafra ko Efeso okuti noke wa linga Ukristão? Embimbiliya ka lilombolola ulandu waco. Pole, Epafra eci a kundila volupale luaye, wa kala onumiwa ya Paulu. (Va Kol. 1:7) . Osimbu Paulu a kala ko Efeso, wa kundila esapulo liusoma valupale ndeci: Ko Filadélfia, ko Sardesi, kuenda ko Tuatera.
9. (a) Nye Paulu a yonguile oku linga? (b) Cipi ocinimbu Cembimbiliya cunyamo wo 2009?
9 Akulu vekongelo lio ko Efeso, va tava kolondaka via Paulu wa popia hati: “Si tendi omuenyo wange ndocina cimue ci silivila pamue ci mepa. Cimosi lika ndi livela ceci, Oku tẽlisa ocikundi cange loku mala upange nda tambula ku Ñala Yesu, loku imbila uvangi ondaka yiwa yocali ca Suku.” Ocinimbu eci, ci tu vetiya oku kapako ocipama Cembimbiliya cunyamo wo 2009 ci popia hati: “Imbila uvangi ondaka yiwa.”—Ovil. 20:24.
Oku Eca Uvangi Koloneke Vilo
10. Tu kũlĩha ndati okuti, tu kuete ocikele coku kundila omanu?
10 Ovapostolo havoko lika va kuatele ocikele coku ‘kundila omanu esapulo liusoma.’ Pole, kua kalavo vamue va lingile upange waco. Eci Yesu a pinduiwa, wa vetiya olondonge viaye vi soka 500 via kala ko Galilea loku popia hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda [espiritu sandu]. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” Ocikele caco, ca eciwa Kakristão vosi koloneke vilo, ndomo Yesu a ci popia hati: “Ñasi lene kumue oloneke viosi toke kesulilo lioluali.”—Mat. 28:19, 20.
11. Olombangi Via Yehova vi limbukiwila kupange upi?
11 Akristão vocili, va kasi oku amamako oku pokola konumbi yoku “imbila uvangi ondaka yiwa.” Ovo va kasi oku ci linga poku pokola kelungulo Paulu a eca kakulu vekongelo lioko Efeso liatiamẽla koku kundila konjo lanjo. Ulume umue o tukuiwa hati, David G. Stewart, Jr. velivulu a sandeka kunyamo wo 2007, wa popia eci catiamẽla kupange wumisionaliu hati: “Olombangi Via Yehova via siata oku vetiya vamanjavo oku amamako loku kunda olondaka viwa. Pole, asongui vatavo akuavo, ndaño [vokuenda kuomisa] va vetiya omanu vavo oku enda kupange woku kunda, ka va siatele oku tẽlisa ocikele caco. Tunde kosimbu, Olombangi Via Yehova via velisapo upange woku kundila omanu.” Onima yipi va siata oku tambula? Ulume waco wamisako loku popia hati: “Kunyamo wo 1999, ekonomuiso nda linga valupale avali vo kutundilo wo ko Europa lia lekisa okuti, etavo li tukuiwa hati, Santos dos Últimos Dias, lia longisa lika etendelo litito liomanu catiamẽla ketavo liavo. Pole, omanu valua va lekisa okuti, va siata oku nyuliwa Lolombangi Via Yehova.”
12. (a) Momo lie tu sukilila oku kundila vocikanjo cetu “olonjanja vialua”? (b) O pondola oku lombolola ulandu womunu umue wa linga apongoloko kuenje wa tava kesapulo liusoma?
12 Omanu va kasi vocikanjo cove va siatavo oku limbuka Olombangi Via Yehova omo liupange wavo. Ove wa siatavo oku linga upange waco poku kundila omanu vosi. Omanu vamue ka va tava kesapulo o va kundila ndaño wa siata oku sapela lavo “olonjanja vialua.” Vakuavo va siata lika oku yevelela eci o tanga ocinimbu cimue Cembimbiliya. Pole, vamue va siata oku tava kesapulo o va kundila. Atosi a tukuiwa ndeti, a siata oku tu kuatisa oku “imbila uvangi ondaka yiwa.” Kuli ovolandu a lekisa okuti, ndaño vamue tua va nyula “olonjanja vialua” ka va lekisa onjongole, pole, noke va linga apongoloko. Vamue ovitangi va liyaka lavio, ovio via siata oku va vetiya oku tava kesapulo liusoma. Cilo va linga vamanjetu. Omo liaco, nda wa limbuka okuti lomue o kasi oku lekisa onjongole kesapulo o va kundila, kuka sumue. Ka tuka simi okuti, omanu vosi tu kundila vaka tava kesapulo liusoma. Pole, Suku o yongola okuti tu amamako loku kunda olondaka viwa.
Ka Tua Kũlĩhĩle Onima Yiyililako
13. Esapulo tu kundila omanu li pondola ndati oku eca onima ka tua kũlĩhĩle?
13 Olondaka viwa Paulu a kunda, ka via kuatisile lika vana a longisa okuti noke va linga Akristão. Cimuamue haico ca siata oku pita letu okuti esapulo liusoma ka li kuatisa lika vana tu kundila. Tua siata oku kundila konjo lanjo olonjanja viosi, kuenda tu kundilavo vana va kasi posongo yetu, vakuetu kupange, kosikola, kuenda epata lietu. Anga hẽ tua kũlĩha onima yiyililako? Vamue va siata oku tava lonjanga. Ndaño vakuavo va pita otembo yalua tunde eci tua va kundila, pole, noke va fetika oku lekisa onjongole kesapulo liaco. Ndaño pamue ka va tava, pole, va sapela lomanu vakuavo catiamẽla kovina tua va kundila, etavo lietu, kuenda ovituwa vietu. Omo liaco, ci tava okuti va sandeka esapulo liusoma komanu vana va lekisa onjongole.
14, 15. Uvangi wa eciwa la manji umue wa kuata onima yipi?
14 Tu konomuisi ulandu wa manji Ryan lukãi waye Mandi va kasi volupale luo Florida ko Estados Unidos. Manji Ryan wa kundila ulume umue va talavayela kumosi. Omo okuti ulume waco ukuetavo lio Hindu, wa komoha omo liocituwa ca manji Ryan omo liocituwa coku vangula lesumbilo, kuenda oku wala uwalo wa sunguluka. Manji Ryan wa lombololavo catiamẽla kepinduko kuenda kekalo liava va fa. Eteke limue kosãi ya Susu, ulume waco wa pula ukãi waye Jodi, nda wa kũlĩha cimue catiamẽla Kolombangi Via Yehova. Omo okuti, ukãi waco watimẽlele ketavo lio Katolika, wa tambulula hati: Nda kũlĩha lika upange wavo woku “kundila konjo lanjo.” Ukãi waco noke wa soneha onduko “Olombangi Via Yehova,” vonumbi yetu yo Internet yi tukuiwa hati, www.watchtower.org. Onumbi yaco ya kuatisa Jodi oku sanga Embimbiliya kuenda alivulu akuavo.
15 Omo okuti, Jodi la Mandi va kala ovifulumela, noke veya oku li sanga kupange. Manji Mandi wa tambulula apulilo osi Jodi a linga. Jodi wa popia hati, vokuenda kuotembo, tua sapela ovina viatiamẽla koku lulikiwa ku “Adama toke ko Harmagedo.” Noke, Jodi wa tava oku lilongisa Embimbiliya. Kuenje wa fetika oku endaenda kolohongele Vonjango Yusoma. Kosãi ya Mbalavipembe, Jodi wa linga ukundi kuenda wa papatisiwa kosãi ya Kayovo. Omo liaco, wa soneha hati: “Cilo ndi kuete omuenyo umue wesanju omo lioku lilongisa [Embimbiliya].”
16. Ulandu wa manji umue kofeka yo Florida u lekisa nye catiamẽla kalikolisilo etu oku kundila omanu?
16 Manji Ryan ka kũlĩhĩle okuti, uvangi a eca kulume umue uka kuatisa omunu ukuavo oku linga Ombangi ya Yehova. Eye wa limbuka onima yi tunda koku ‘kundila omanu olondaka viwa.’ Ivaluka okuti, oku kundila omanu konjo lanjo, kupange, kosikola, kuenda oku eca uvangi ka wa sokiyiwile, oyo onjila yoku kuatisa omanu oku yeva olondaka viwa. Eci Paulu a kala kupange woku kunda ‘kocifuka co Asia,’ ka kũlĩhĩle onima yi tunda kupange waye. Cimuamue haico, ci kasi oku pita letu okuti, ka tua kũlĩhĩle onima yi tunda kuvangi tu eca komanu. (Tanga Ovilinga 23:11; 28:23.) Oku linga upange waco ci kuete esilivilo!
17. Nye tua nõlapo oku linga vokuenda kunyamo ulo wo 2009?
17 Vokuenda kunyamo ulo wo 2009, tu amamiko locikele cetu coku kundila konjo lanjo kuenda kolonepa vikuavo. Nda tua ci linga, tu kuata ovisimĩlo ndevi via Paulu wa popia hati: “Si tendi omuenyo wange ndocina cimue ci silivila pamue ci mepa. Cimosi lika ndi livela ceci, Oku tẽlisa ocikundi cange loku mala upange nda tambula ku Ñala Yesu, loku imbila uvangi ondaka yiwa yocali ca Suku.”
O Tambulula Ndati?
• Upostolo Petulu la Paulu kuenda vakuavo, va eca ndati uvangi?
• Momo lie oku likolisilako oku kunda ku nenela onima yiwa?
• Cipi ocinimbu Cembimbiliya cunyamo wo 2009, kuenda momo lie o tavela okuti ci kuete esilivilo?
[Etosi Liavelap kemẽla 19]
Ocinimbu Cembimbiliya cunyamo wo 2009, ci popia hati: “Imbila uvangi ondaka yiwa.”—Ovil. 20:24.
[Elitalatu kemẽla 17]
Akulu vekongelo lio ko Efeso, va kũlĩhĩle okuti, Paulu wa kundila konjo lanjo
[Elitalatu kemẽla 18]
Onima yipi yi tunda kupange wetu woku kunda?