“Ene Wakamba Vange”
“Ene wakamba vange nda vu linga ovina ndu handeleki.”—YOA. 15:14.
1, 2. (a) Akamba va Yesu va tunda pi? (b) Momo lie ci kuetele esilivilo oku kala akamba va Yesu?
ALUME va tumala la Yesu vohondo yi kasi kosapalalo, va tunda kapata a litepa. Petulu la manjaye Andereu, va kala vakuakupipa ombisi. Mateo, wa kala ukuakutambula elisimu, pole, va Yudea ka va solele upange waco. Vamue pokati kavo ndeci, Tiago la Yoano, va kũlĩhĩle Yesu tunde vutila. Pole, Nataneli weya oku u kũlĩha lika noke lianyamo amue. (Yoa. 1:43-50) Vosi va kala pocipito co Paskoa, ko Yerusalãi, va kũlĩhĩle okuti, Yesu eye Mesiya, Omõla wa Suku yomuenyo, una a likuminyile. (Yoa. 6:68, 69) Olondonge via limbukile okuti, via soliwile laye, eci a va sapuila hati: “Ndo tukuli akamba, momo ndo sapuili ovina viosi nda yeva ku Tate.”—Yoa. 15:15.
2 Olondaka Yesu a sapuila kovapostolo vaye, vi tiamisiwilavo Kakristão vosi olombuavekua koloneke vilo, oku kongelamo “olomeme vikuavo.” (Yoa. 10:16) Ndaño tua tunda kapata a litepa, tu kuete esumũlũho lioku kala akamba va Yesu. Ukamba wetu laye, u kuete esilivilo lia velapo, momo u tu kuatisa oku linga akamba va Yehova. Oco tu kuate ukamba la Yehova, tete tu sukila oku amẽla ku Kristu. (Tanga Yoano 14:6, 21.) Nye tu sukila oku linga oco tuamameko oku kala akamba va Yesu? Osimbu ka tua konomuisile ulandu waco, tu kũlĩhĩsi ongangu ya Yesu yoku kala ekamba liwa. Tu konomuisivo ndomo tu pondola oku kuama ongangu yolondonge viaye yatiamẽla kukamba wavo la Yesu.
Ongangu ya Yesu Yoku Kala Ekamba Liwa
3. Yesu wa kũlĩhĩwile ndati?
3 Soma Salomone wa soneha hati: “Ohuasi . . . yi kuete akamba va lua.” (Olosap. 14:20) Olondaka evi vi lekisa okuti, omanu vamue, va sole lika oku linga ukamba la vana va siata oku va kuatisa. Pole, omanu vaco, ka va kuatisavo vakuavo. Yesu ka lekisile ocituwa caco. Eye ka yapuisiwile lovisimĩlo violohuasi. Yesu wa lekisa ocisola kukuenje umue ohuasi, kuenda wo laleka oco a kale ondonge yaye. Kuenje wo sapuila oco a landise ovina a kuatele kuenda oku vi eca kolosuke. (Mar. 10:17-22; Luka 18:18, 23) Omanu ka va kũlĩhĩle Yesu omo lioku kuata ukamba lolohuasi, kuenda vana va kemãla. Pole, wa kũlĩhĩwile okuti, ekamba liolohukũi kuenda lia vana va enda oku sepuiwa la vakuavo.—Mat. 11:19.
4. Momo lie tu popela okuti, Yesu wa kuata ukamba lomanu ka va lipuile?
4 Yesu wa kuata ukamba lomanu ka valipuile. Onjanja yimue, Petulu wa lueyele omo liekambo lielomboloko liovina viespiritu. (Mat. 16:21-23) Tiago la Yoano, va lekisile ocipululu, eci va pinga ku Yesu oco va kale kumue laye Vusoma waye. Ovapostolo vakuavo, ka va solele ombangulo yaco, kuenje va fetika oku lihoya oco va limbuke helie wa velapo pokati kavo. Pole, Yesu wa lekisa epandi poku tetulula ocitangi cakamba vaye, kuenda wa yuvula oku va temela.—Mat. 20:20-28.
5, 6. (a) Momo lie Yesu a kuatela ukamba wocili lovapostolo va sialelepo? (b) Momo lie Yesu a tepela ukamba waye la Yuda?
5 Yesu ka kapeleko ocitangi ca kala pokati kakamba vaye, momo wa limbukile okuti, ka va lipuile. Omo liaco, wa kapeleko ovituwa viavo viwa. Vepuluvi limue, Petulu la Tiago, kuenda Yoano, va pekelele, kuenje, ka va kuatisile Yesu eci a kala oku liyaka lovitangi. Yesu ka va temelele. Pole, wa limbuka esunga lieci va pekelela, kuenje wa popia hati: “Utima u kasi lombili puãi etimba lia leñela.”—Mat. 26:41.
6 Vokuenda kuotembo, Yesu wa tepa ukamba waye la Yuda Isikariote. Ndaño wa lekisile okuti wa kala ekamba liwa, pole, Yesu wa limbuka okuti, Yuda wa yapuisiwa. Omo okuti, Yuda wa kuata ukamba loluali, wa linga unyali wa Suku. (Tia. 4:4) Yesu noke lioku tundisa Yuda, wa sapuila kueci ci soka 11 kovapostolo vakuekolelo va sialele laye hati, wakamba Vange.—Yoa. 13:21-35.
7, 8. Yesu wa lekisa ndati ocisola kakamba vaye?
7 Yesu ka kapeleko akulueya vakamba vaye vakuekolelo, kuenda wa va lingila ovina viwa. Kuenje, wa likutilila ku Isiaye, oco a va kuatise poku liyaka lovitangi. (Tanga Yoano 17:11.) Yesu wa kapeleko ekalo liavo. (Mar. 6:30-32) Eye, ka velisilepo lika oku va sapuila ovisimĩlo viaye. Pole, wa enda oku va yevelela, kuenda oku kuata elomboloko liovisimĩlo viavo.—Mat. 16:13-16; 17:24-26.
8 Yesu wa eca omuenyo waye kolofa, oco a popele akamba vaye. Eye wa kũlĩhĩle okuti, o sukila oku eca omuenyo waye oco a tẽlise olonumbi via Isiaye viesunga. (Mat. 26:27, 28; Va Hev. 9:22, 28) Yesu wa lekisa ocisola poku eca omuenyo waye. Eye wa popia hati: “Ocisola ca velapo eci ka kuli, cokuti omunu o pesila akamba vaye omuenyo waye.”—Yoa. 15:13.
Olondonge Via Tendele Ndati Ukamba Wavo la Yesu?
9, 10. Omanu vamue va tendele ndati ohenda Yesu a lekisa kokuavo?
9 Yesu wa lekisa ohenda poku sokiya otembo yoku kundila omanu, oku lekisa ocisola kokuavo, kuenda wa va kuatisa lovina vikuavo. Omo liaco, omanu va fetika oku kuata ukamba laye, kuenda vo kuatisavo. (Luka 8:1-3) Ovina Yesu a lilongisa, viovetiya oku popia hati: “Avavi, kuenje oco vo waveli. Onjongo ya sunguluka, haiyo ya kandelua, ya susuminyiwa, loku supoka, oyo va yi sukumuila vepunda liove. Momo onjongo vu yonga layo haiyo vo yongelivo.”—Luka 6:38.
10 Omanu vamue, va lekisile lika ukamba ku Yesu, oco va tambule ekuatiso kokuaye. Momo, eci Yesu a va sapuila ovina vimue okuti ka via va lombolokele, noke, va tepa ukamba laye. Ndaño ka va kuatele elomboloko liovina Yesu a popia, va sukilile oku kolela kokuaye. Pole, ka va ci lingile, kuenje, va liwekapo oku endaenda laye. Ovapostolo vakuekolelo, ka va lekisile ovituwa viaco. Ndaño olonjanja vimue va enda oku liyaka lovitangi omo liukamba wavo la Kristu, pole, va likolisilako oku u kuatisa. (Tanga Yoano 6:26, 56, 60, 66-68.) Yesu kuteke wa sulako womuenyo waye palo posi, wa lekisa ndomo a solele olondonge viaye poku va sapuila hati: “Ene, ene wa pandakaisi lame eci nda nyikaiwa.”—Luka 22:28.
11, 12. Yesu wa pamisa ndati olondonge viaye, kuenda via tendele ndati ocikele via tambuile?
11 Yesu noke yoku pandiya olondonge viaye omo liekolelo liavo, vamue pokati kavo va liwekapo oku endaenda laye. Usumba lomanu, wa va vetiya oku tepulula ocisola cavo ku Kristu. Pole, Yesu wa va ecela. Noke liokufa kuenda epinduko liaye, wa moleha kolondonge viaye, kuenda wa pamisa ukamba wa kala pokati kavo. Kuenje, wa va ĩha ocikele coku longisa ‘omanu kolofeka viosi,’ oco va linge olondonge. Noke, wa va vetiya oco va ece uvangi ‘kolofeka viosi viokilu lieve.’ (Mat. 28:19; Ovil. 1:8) Olondonge via tendele ndati ocikele caco?
12 Ovio, via likolisilako loku kunda esapulo Liusoma. Lekuatiso liespiritu sandu lia Yehova, noke va kundila olondaka viwa komanu vosi va kala vo Yerusalãi. (Ovil. 5:27-29) Ndaño omuenyo wavo wa kala kohele, pole, va pokola konumbi ya Yesu yoku longisa omanu oco va linge olondonge. Noke lianyamo amue, tunde eci va tambula ocikundi caco, upostolo Paulu wa soneha hati, olondaka viwa, via kundiwila “omanu vosi voluali.” (Va Kol. 1:23) Omo liaco, olondonge via lekisa ndomo via velisapo ukamba wavo la Yesu!
13. Olondonge via Yesu, via ecelela ndati oku kuatisiwa lovina va lilongisa?
13 Vana veya oku linga olondonge via Yesu, va ecelela okuti, ovina va lilongisa, vi va kuatisa komuenyo wavo. Valua pokati kavo, va liwekapo oku linga ovina via vĩha, kuenda va fetika oku lekisa ovituwa viwa. Vamue pokati kavo, osimbu ka va lingile olondonge va kuatele ovituwa vimue ndeci: Alume va lipekela lalume, ukahokolo, uholua, kuenda oku nyana. (1 Va Kor. 6:9-11) Vakuavo, va likolisilako oku siapo ocituwa coku suvuka omanu vakuekova likuavo. (Ovil. 10:25-28) Omo liaco, va likolisilako oku pokola ku Yesu. Ovo, va siapo ovituwa vĩvi viosimbu, kuenje va fetika oku lekisa ovituwa viwa. (Va Efe. 4:20-24) Ovo, veya oku kuata ‘ovisimĩlo ndevi via Kristu,’ elomboloko liovina a linga, kuenda va kuama ongangu yaye komuenyo wavo.—1 Va Kor. 2:16.
Ndomo tu Kuata Ukamba la Kristu Koloneke Vilo
14. Nye Yesu a likuminyile oku linga vokuenda kuoloneke ‘viesulilo lioluali’ lulo?
14 Valua pokati Kakristão vatete, va kũlĩhĩle Yesu, ale vo mõla noke yepinduko liaye. Pole, koloneke vilo ka tu kuete epuluvi lioku u mõla. Tu pondola ndati oku kala akamba va Kristu? Tu ci linga poku pokola kolonumbi via siata oku eciwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka okuti, vamanji ya Yesu olombuavekua, va siala handi palo posi. Yesu wa likuminyile kolondonge viaye hati, vokuenda kuoloneke ‘viesulilo lioluali’ lulo, oka nõla ukuenje umue oco ‘o kundike ovina viosi a kuete.’ (Mat. 24:3, 45-47) Koloneke vilo, onepa yalua ya vana va yongola oku kala akamba va Kristu, ka vatiamẽlele kocisoko colombuavekua. Oku pokola kolonumbi vieciwa lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, ci pamisa ndati ukamba wavo la Kristu?
15. Nye ci lekisa okuti, omunu watiamẽla kolomeme ale kolohombo?
15 Tanga Mateo 25:31-40. Vana vatiamẽla kocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, Yesu wa va tukula hati, vamanjaye. Volusapo lua Yesu luatiamẽla koku tepiwa kuolomeme lolohombo, wa lombolola okuti, ovina tu lingila olombuavekua, o vi tenda ndu okuti, eye tua vi lingila. Yesu wa popia hati, ovituwa omunu a lekisa ‘kolombuavekua viaye,’ ovio vi eca uvangi nda watiamẽla kolomeme, ale kolohombo. Vana va kuete elavoko lioku kala palo posi, va lekisa onjongole yoku kala akamba va Kristu, poku kuatisa ocisoko cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.
16, 17. Tu pondola ndati oku lekisa ukamba ku va manji ya Kristu?
16 Nda o lavoka oku kala palo posi vemehi Liusoma wa Suku, o pondola ndati oku lekisa okuti, o kuete ukamba la vamanji ya Kristu? Tu konomuisi olonjila vitatu vi tu kuatisa oku ci linga. Catete, tu ci linga poku kunda olondaka viwa lutima wetu wosi. Kristu wa tuma vamanjaye oco va kundile olondaka viwa voluali luosi. (Mat. 24:14) Nda olombuavekua via Kristu via siala palo posi, ka via kuatisiwile lolomeme vikuavo, nda ka ca lelukile kokuavo oku tẽlisa ovikele va tambula. Eci olomeme vikuavo vi kunda olondaka viwa, vi lekisa okuti, vi kasi oku kuatisa va manji ya Kristu oku tẽlisa ocikele cavo. Kristu kumue lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, va sanjukila ukamba va kuete lolomeme vikuavo.
17 Cavali, olomeme vikuavo vi lekisa okuti vi kasi oku kuatisa va manji ya Kristu, poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda. Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi linge ukamba ‘lukuasi woluali.’ (Luka 16:9) Olondaka evi vi lekisa okuti, tu pondola oku kuata ukamba la Yesu, kuenda la Yehova. Tu ci linga poku eca olombanjaile vietu oco vi kuatise kupange Wusoma wa Yehova. Nda tua ci linga, tu lekisa okuti, tu kuete ukamba wocili, kuenda ocisola cetu, ci limbukiwila ‘kovilinga.’ (1 Yoa. 3:16-18) Tu eca ekuatiso lietu poku litumbika kupange woku kunda, poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku tunga Olonjango Viusoma, kuenda oku tata ovitumãlo viaco. Tu ci lingavo poku eca olombanjaile vioku kuatisa kupange woku kunda u kasi oku lingiwa voluali luosi. Ndaño tu eca ekuatiso lialua ale litito, Yehova la Yesu va sanjukila olombanjaile viaco.—2 Va Kor. 9:7.
18. Momo lie tu sukilila oku pokola kolonumbi Viembimbiliya vi eciwa lakulu vekongelo?
18 Onjila yatatu yi lekisa okuti tuakamba va Kristu, yi limbukiwila kepokolo lietu kolonumbi vi eciwa lakulu vekongelo. Kristu eye wa nõla akulu vaco lekuatiso liespiritu sandu. (Va Efe. 5:23) Upostolo Paulu wa soneha hati: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.” (Va Hev. 13:17) Olonjanja vimue, ka ca lelukile oku pokola kolonumbi Viembimbiliya tua siata oku tambula kakulu vekongelo. Omo liekambo liokulipua, pamue ka tu tava kalungulo avo. Pole, Kristu, Utue wekongelo, wa sanjukila oku eca ovikele kokuavo. Ovituwa tu lekisa kakulu vekongelo, ovio vi eca uvangi nda tu kuete ukamba la Kristu, ale ka tu kuete. Ndaño tua limbuka akulueya akulu vekongelo, pole, nda tua pokola kolonumbi viavo, tu lekisa okuti, tu sole Kristu.
Pi tu Pondola Oku Sanga Akamba Vawa?
19, 20. Nye tu pondola oku sanga vekongelo, kuenda nye tuka konomuisa vocipama cikuãimo?
19 Omo okuti Yesu eye ungombo uwa, wa siata oku tu tata ciwa poku tu ĩha va ina, kuenda vamanji kespiritu va sangiwa vekongelo. (Tanga Marko 10:29, 30.) Eci wa fetika oku lilongisa Embimbiliya Lolombangi Via Yehova, epata liove lia tenda ndati onjila wa nõla? Citava okuti, va ku vetiya oku kuata ukamba la Suku kuenda la Kristu. Pole, Yesu wa lungula hati, olonjanja vimue, “ovanyali vomunu vakuepata liaye.” (Mat. 10:36) Tu sanjuka calua poku limbuka okuti, tu pondola oku kuata ukamba la vamanji kespiritu, momo, ukamba waco, wa velapo una u kasi pokati kepata.—Olosap. 18:24.
20 Ndomo Paulu a lekisa kesulilo liukanda waye poku sonehela vamanji vekongelo lio ko Roma, wa va tumisa ovilamo vialua viukamba. (Va Rom. 16:8-16) Upostolo Yoano, wa malusula ukanda waye watatu loku popia hati: “[Lamisapo] akamba onduko konduko.” (3 Yoa. 14) Eye wa kuata akamba valua. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yesu kuenda yolondonge viaye, yoku kuata ukamba la vamanji, kuenda oku amamako lukamba waco? Vocipama cikuãimo, tuka konomuisa etambululo liepulilo eli.
O Tambulula Ndati?
• Ongangu yipi Yesu a tu sila yoku kala ekamba liwa?
• Olondonge via tendele ndati ukamba wavo la Yesu?
• Tu limbuka ndati okuti, tuakamba va Kristu?
[Elitalatu kemẽla 14]
Yesu wa kapeleko ovisimĩlo violondonge viaye, kuenda ekalo liavo
[Elitalatu kemẽla 16]
Tu lekisa ndati onjongole yoku kala ekamba lia Kristu?