OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w10 1/7 kam. 26-28
  • Ndomo tu Kala Lolondatembo

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ndomo tu Kala Lolondatembo
  • Utala Wondavululi—2010
  • Ocipama ci Likuata
  • Ceci ku Kala Ovisimĩlo Via Litepa
    Ekuatiso Kepata
  • Sanjukila Olohuela Viove
    Utala Wondavululi—2008
  • Ndomo o Yula Ovitangi Vianyamo Atete Olohuela
    Utala Wondavululi—2010
  • “Olohuela vi Sumbiwe”
    “Kali Vocisola Ca Suku”
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2010
w10 1/7 kam. 26-28

Ceci Ci Kuatisa Apata Oku Kala Lesanju

Ndomo tu Kala Lolondatembo

Jennya wa popia hati: Ina ya Ryan, lalimue eteke a kuatele ohele yoku ndi popia lãvi. Ryan wa enda oku popiwavo lãvi lolonjali viange. Pole, lalimue eteke nda muile okuti olonjali viange via popia lãvi omunu umue! Poku nyula olonjali vietu tua enda oku sumua calua.

Ryan wa popia hati: Ina yange lalimue eteke a tendele omunu umue okuti wa sunguluka oku kala lomõlaye. Omo liaco, tunde eci nda kuela wa enda oku litatamisa calua lukãi wange Jenny. Olonjali via Jenny via endavo oku ndi popia hati, si sesamẽla oku kala lomõlavo. Noke poku teyuila olonjali vietu, ame la Jenny tua endavo oku lipopia lãvi.

OVITANGI vioku litatamisa lolondatembo via siata oku kongeliwa volomapalo viomanu, pole, vomuenyo wocili ovitangi viaco ka vi koki ovinjola. Ukãi umue kofeka yo India o tukuiwa hati, Reena, wa popia hati: “Vokuenda kuanyamo alua, ndatembo yange ukãi, wa enda oku tatamisa calua olohuela vietu. Olonjanja vimue onyeño yange ndi yi tulila ulume wange, momo si pondola oku ci linga ku inaye. Ulume wange olonjanja vimue wa enda oku kala ndu okuti o seteka oku ndi sanjuisa pole, ka yongolavo oku sumuisa olonjali viaye.”

Momo lie olondatembo vimue via siatela oku tatamisila omuenyo womãla vavo olohueli? Jenny wa tukuiwa kefetikilo, wa lombolola esunga limue. Eye wa popia hati: “Olondatembo pamue vi sima hati, omunu una okuti umalẽhe haeye ka kũlĩhĩle ciwa ekalo liomuenyo, ka kuete olondunge vioku tata ciwa omõlavo ulume ale ukãi.” Dilip, ulume wa Reena, wa tukulavo esunga likuavo hati: “Olonjali omo okuti via tekula ciwa omõlavo lelikolisilo lialua, pamue vi sima okuti ka via kapiwileko. Handi vali, via siata oku kuata ohele yokuti omõlavo, ka kuete olondunge vioku endisa ciwa olohuela.”

Ocili okuti, olonjanja vimue olondatembo via siata oku kovongiwa oku eca ekuatiso. Kũlĩhĩsa ulandu wa Michael la Leanne olohueli kofeka yo Australia. Michael wa popia hati: “Leanne wa kulila vepata limue okuti va sapela ciwa. Omo liaco, noke yolohuela vietu, wa enda oku pulisa isiaye catiamẽla kovina viosi tu yongola oku linga. Isiaye wa kuatele olondunge viocili, pole, ame sia solaile okuti ukãi wange o pinga onumbi ku isiaye!”

Oku litatamisa lolondatembo, ci nena ovitangi volohuela. Ove hẽ, wa siatavo oku liyaka lovitangi viaco? Ukamba upi u sangiwa pokati kove lolondatembo viove kuenda ohueli yove lolondatembo viaye? Kũlĩhĩsa ovitangi vimue vivali o pondola oku liyaka lavio kuenda eci o sukila oku linga.

OCITANGI 1: Ulume wove ale ukãi wove, o kuete ukamba walua lolonjali viove ale lolonjali viaye. Luis, ulume umue kofeka yo Espanya, wa popia hati: “Ukãi wange wa enda oku sima hati, nda tua kala ocipãla lolonjali viaye ka lekisa epokolo kokuavo. Handi vali, eci omõletu a citiwa olonjali viange via enda oku tu nyula eteke leteke kuenje ukãi wange ka solaile ocituwa caco. Omo liaco, tua enda oku litatamisa calua lolonyeño.”

Onjila yoku ci tetulula: Embimbiliya poku lombolola eliangiliyo liolohuela, lia popia hati: “Ulume o sia isiaye la inaye hã ha litokeka lukãi waye, kuenje va linga etimba limuamue.” (Efetikilo 2:24) Oku “linga etimba limuamue,” ka ci lomboloka lika oku kala pamosi. Ci lomboloka okuti ulume lukãi waye va tunga epata liokaliye, lina li sukila oku kapiwako calua okuti epata liavo liatete ci sule. (1 Va Korindo 11:3) Pole, va sukila oku pokola kolonjali viavo kuenda oku va kapako. (Va Efeso 6:2) Nye o sukila oku linga nda eci ulume ale ukãi wove a lekisa esumbilo liaco kolonjali viaye ove o liyeva ndu okuti kua kapiwileko?

Ceci o sukila oku linga: Tenda ocitangi caco lutima wa sunguluka. Anga hẽ ulume ale ukãi wove wa kakatela muẽle enene kolonjali viaye, ale momo okuti ove ku kuete ukamba walua lolonjali viove? Nda eci oco ocitangi cove, anga hẽ ocituwa co vepata liove oco ca ku vetiya oku kuata ovisimĩlo viaco? Ale vovisimĩlo viove mua kongela esepa?—Olosapo 14:30; 1 Va Korindo 13:4; Va Galatia 5:26.

Oco o tambulule apulilo ava, o sukila oku li kũlĩhĩsa lutate. Oku cilinga ci kuete esilivilo liocili. Nda ukamba wene lolondatembo u kasi oku nena etatamiso pokati kene, ocitangi ka ci kasi kolondatembo. Pole, ci kasi volohuela viene.

Olonjanja vimue volohuela mua siata oku iya ovitangi omo okuti olohueli ka vi kuete ovisimĩlo vimuamue viatiamẽla kocitangi caco. Anga hẽ, citava okuti o kũlĩhĩsa ovisimĩlo via hueli yove? (Va Filipoi 2:4; 4:5) Eci oco Adrián ulume umue ohueli kofeka yo Mexico a linga. Eye wa popia hati: “Omo okuti ukãi wange wa kulila vepata limue va kuete ovituwa vĩvi, nda enda oku yuvula oku kuata ukamba walua lolondatembo viange. Vokuenda kuanyamo alua sia kuatele ukamba lavo. Omo liaco, tua kuata ovitangi vialua volohuela, momo ukãi wange wa yonguile oku amamako oku kuata ukamba lepata liaye, capiãla enene la inaye.”

Vokuenda kuotembo, Adrián wa nõlapo oku kuata ovisimĩlo via sunguluka. Eye wa popia hati: “Ndaño nda kũlĩhĩle okuti ukãi wange poku kuata ukamba walua lolonjali o nyõla ovituwa viaye, nda limbuka okuti oku yuvula oku kuata ukamba lavo, ci nena ño ovitangi. Omo liaco, nda nõlapo oku tumbulula ukamba wange lolondatembo.”b

SETEKA NDOCO: Ove la hueli yove sonehi ocitangi cimue catete wa sakalali laco catiamẽla kolondatembo viene. Nda citava, poku soneha fetika ndoco, “ame ndi sima okuti ...” Noke omunu lomunu a lekiseko ukuavo opapelo yaye. Lutima wa sunguluka, likuatisi pokati oku sanda onjila yoku tetulula ovitangi viene.

OCITANGI 2: Olondatembo viove olonjanja viosi vi litenga ño vomuenyo wene, loku eca olonumbi ka wa pingili. Nelya, ukãi umue ohueli kofeka yo Kazaquistão wa popia hati: “Kanyamo etu atete epanduvali olohuela, tua kala konjo yolonjali viulume wange. Nda liyaka lovitangi vioku ndi popia lãvi catiamẽla koku tata omãla, koku teleka okulia, kuenda koku yelisa vonjo. Noke nda nõlapo oku vangula lulume wange kuenda la ndatembo yange ukãi catiamẽla kondaka yaco, pole, ca nena vali ovitangi vikuavo!”

Onjila yoku ci tetulula: Eci ove o kuela, ku kala vali vemẽhi liocihandeleko colonjali viove. Momo Embimbiliya li popia hati, “utue wulume Kristu; utue wukãi ulume waye.” (1 Va Korindo 11:3) Pole, ndomo ca lomboluiwa kefetikilo liocipama cilo, ci kale ulume kuenda ukãi, vosi yavo va sukila oku sumbila olonjali viavo. Elivulu Liolosapo 23:22 li tu sapuila hati: “Pokola ku so wa ku cita; ku ka lavise nyoho eci a kuka.” Oco hẽ, nye o sukila oku linga nda olonjali viove ale olondatembo viove ka via kapeleko ocihandeleko cokuti ulume eye utue wepata kuenje va seteka oku tumbika ovihandeleko viavo?

Ceci o sukila oku linga: Lesunguluko, seteka oku kuata elomboloko lionjongole yavo. Ryan, una wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo, wa popia hati: “Olonjanja vimue, olonjali vi yongola oku kũlĩha okuti handi vi kuete esilivilo vomuenyo womãla vavo. Omo okuti pamue ka va lekisa ocituwa caco locipango, ocitangi caco ci tetuluiwa lika poku kapako onumbi Yembimbiliya yi popia hati: “Kuati utima woku kuamelela loku lisola pokati. Kuenda, nda vu likuetele olondaka, lieceli pokati.” (Va Kolosai 3:13) Nye o sukila oku linga nda ocituwa colondatembo viove ci kasi oku nena ovitangi volohuela viene?

Olohueli vimue via siata oku tumbika ongave ya sunguluka pokati kavo lolonjali. Pole, eci ka ci lomboloka okuti o sukila oku va sapuila lonyeño ongave wa va tumbikili.c Kovilinga viove lekisa okuti, wa pitisa kovaso ohueli yove. Masayuki, ulume umue ohueli kofeka yo Japãu wa popia hati: “Ndaño okuti olonjali via eca onumbi yavo yatiamẽla kondaka yimue, kuka tave lonjanga kocisimĩlo cavo. Ivaluka okuti ove o kasi oku tunga epata liokaliye. Tete kũlĩhĩsa ndomo ukuanjo yove a tenda onumbi yaco.”

SETEKA NDOCO: Sapela la hueli yove catiamẽla kovituwa violonjali viene vi kasi oku nena etatamiso pokati kene. Sonehi ovihandeleko vimue u yongola oku tumbikila olonjali viene kuenda ndomo vu ci linga loku lekisa esumbilo kokuavo.

Olonjanja vimue ovitangi lolondatembo, vi potoluiwa lika poku kũlĩhĩsa lutate onjongole yavo kuenda poku yuvula okuti ovitangi viaco ka vi tatamisa olohuela viene. Catiamẽla kondaka eyi, Jenny wa popia hati: “Olonjanja vimue poku vangula catiamẽla kolondatembo vietu, tua enda oku lihoya calua lulume wange. Onyeño yetu ya enda oku livokiya vali calua eci omunu lomunu a tukula ovituwa vĩvi vionjali yukuavo. Noke tua limbuka okuti, eci tu liyaka lovitangi, ka citava okuti tu tukula ovituwa vĩvi violonjali vietu, pole, tu sukila oku tetulula ovitangi viaco. Cilo tu kuete ukamba uwa volohuela.”

[Atosi pombuelo yemela]

a Olonduko vimue via pongoluiwa.

b Nda olonjali via iñila vomuenyo ũvi, capiãla enene vakandu amue okuti ka va yongola oku likekembela, ciwa oku yuvula ukamba waco lepata.—1 Va Korindo 5:11.

c Nda citava, sapela lolonjali viove ale lolondatembo viove catiamẽla kocitangi caco. Nda wa nõlapo oku cilinga, vangula lesumbilo kuenda umbombe.—Olosapo 15:1; Va Efeso 4:2; Va Kolosai 3:12.

LIPULA NDOCO ...

▪ Olondatembo viange vi kuete ovituwa vipi viwa?

▪ Ndi lekisa ndati esumbilo kolonjali viange loku yuvula oku sepula ohueli yange?

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link