Ndomo Ocisembi Ci Tu Yovola
“U o kolela Mõla o kuete omuenyo ko pui, puãi u ka kolela Mõla, eye ka moli omuenyo, puãi onyeño ya Suku yi kala ño-o laye.”—YOA. 3:36.
1, 2. Orevista A Torre de Vigia de Sião ya sandekiwa tete locimãho cipi?
“KUNYAMO wo 1879, kosãi ya Mbalavipembe, orevista yilo ya popele hati: “Omunu wosi o konomuisa lutate Embimbiliya, o tẽla oku limbuka esilivilo liolofa via Kristu.” Oyo yamisako hati: “Tu yuvuli ocina cosi ci tu kokela oku sima okuti olofa via Kristu hacilumbako coku tuvika akandu.”—Tanga 1 Yoa. 2:1, 2.
2 Orevista A Torre de Vigia de Sião, okuti ya fetika oku pangiwa kunyamo wo 1879 kosãi Yevambi Linene, ya sandekiwila tete oku teyuila elongiso liocisembi li sangiwa Vembimbiliya. Eci okulia kuespiritu kua fetika oku sandekiwa ‘votembo ya sokiyiwa’ vorevista yilo kesulilo lianyamo 1800, etendelo linene liomanu va litukuile vati Akristão, va fetika oku tatãla ndomo olofa via Yesu vi tu yovola kakandu. (Mat. 24:45) Kotembo yaco, omanu valua va fetika oku tava kelongiso liokuti ovina viosi via tukuluka ño, lina li li patãla lelongiso liokuti omanu va kupikila vekandu. Olonoño vi tava kelongiso liaco, vi longisa okuti omunu ka sukila oku kuatisiwa locisembi momo o kasi oku amamako oku linga apongoloko. Eli olio esunga lieci upostolo Paulu a lunguila Timoteo hati: “Lava eci ca kundikiwa kokuove. Yuvula olondaka vietombo, levi viumamõhe, lolonamalala violondunge viesanda. Vamue poku sakalala lavio va lipumbisa ekolelo.”—1 Tim. 6:20, 21.
3. Apulilo api tu konomuisa cilo?
3 Ocili okuti, ove ku yongola oku “lipumbisa ekolelo.” Omo liaco, o sesamẽla oku lipula ndoco: Momo lie ndi sukilila oku kuatisiwa locisembi? Ocisembi ca kuata ondando yipi ku Yehova la Yesu? Ñuatisiwa ndati lombanjaile yaco oco mopeliwe konyeño ya Suku?
Ndomo tu Popeliwa Konyeño ya Suku
4, 5. Nye ci lekisa okuti onyeño ya Suku ya kupukila oluali lulo?
4 Embimbiliya lovolandu akuavo oluali a lekisa okuti tunde eci Adama a linga ekandu, onyeño ya Suku ‘ya kupikila’ omanu vosi. (Yoa. 3:36) Eli olio esunga lieci okuti, lomue o tẽla oku puluka kolofa. Uviali wa Satana ka u tẽla oku teyuila omanu kovitangi, kuenda ka kuli ombiali yi pondola oku tẽlisa olonjongole viomanu va kasi oku viala. (1 Yoa. 5:19) Handi vali, voluali mueyuka uyaki lungangala kuenda uhukũi.
5 Eci ci lekisa okuti Yehova ka kasi oku sumũlũisa oluali lulo. Paulu wa linga hati, “Onyeño ya Suku yi situluiwa tunde kilu, kuenje yi veta etombo liosi.” (Va Rom. 1:18-20) Omo liaco, wosi ka likekembela akandu aye ka ka puluka kovitangi viyilila kelinga liaye. Koloneke vilo, onyeño ya Suku yi kasi oku yevalisua lesapulo liesombiso lioluali lua Satana, li sangiwa valivulu etu.—Esit. 16:1.
6, 7. Upange upi u kasi oku lingiwa Lakristão olombuavekua, kuenda epuluvi lipi vana va panga onepa koluali lua Satana va kuete?
6 Eci ci lomboloka hẽ okuti vana va kasi vemehi liuviali wa Satana ka va pondola vali oku taviwa la Suku? Hacoko. Momo, handi va kuete epuluvi lioku linalisa la Yehova. Akristão olombuavekua, okuti “olomunga via Kristu” va kasi oku songola upange woku kundila omanu vakualofa viosi loku va laleka hati: “Linali la Suku.”—2 Va Kor. 5:20, 21.
7 Upostolo Paulu wa lekisa okuti Yesu wa “tu polela konyeño yi laika oku iya.” (1 Va Tes. 1:10) Onyeño ya Yehova yi kondumuhila omanu vosi ka va yongola oku likekembela akandu avo. (2 Va Tes. 1:6-9) Oco hẽ, helie o ka puluka? Embimbiliya li popia hati: “U o kolela Mõla o kuete omuenyo ko pui, puãi u ka kolela Mõla, eye ka moli omuenyo, puãi onyeño ya Suku yi kala ño-o laye.” (Yoa. 3:36) Ocili okuti, wosi o kolela Yesu locisembi caye, eye lika o ka puluka konyeño ya Suku eci oluali lulo lu ka kunduiwa.
Ndomo Ocisembi ci Kuatisa Omanu
8. (a) Adama la Heva va kuatele elavoko lipi? (b) Yehova wa lekisa ndati okuti eye Suku yesunga?
8 Adama la Heva va lulikiwa loku lipua. Ovo nda va pokuile ku Suku, cilo oluali nda lua linga Ocumbo celau kuenda nda mu kasi lika omanu va lipua. Pole, olonjali vietu viatete, ka via pokuile kocihandeleko ca Suku. Omo liaco, va tundisiwa Vocumbo celau kuenda va tambula ekangiso liokufa. Eci Adama la Heva va cita omãla vavo, omanu vosi va piñala ekandu, kuenje vokuenda kuotembo ulume watete lukãi waye va fetika oku kuka kuenda va fa. Eci ci lekisa okuti ondaka ya Yehova ya tẽlisiwa, momo eye Suku yesunga. Ndomo Yehova a lunguile Adama okuti nda wa lile kepako nda wa fa—ca tẽlisiwa muẽle.
9, 10. (a) Momo lie ocitumbulukila ca Adama ci fila? (b) Tu pondola oku puluka ndati kolofa?
9 Omo okuti tucitumbulukila ca Adama, tua piñala ekambo lioku lipua, lekandu kuenda okufa. Eci Adama a linga ekandu, vupopi wocindekaise tua kala voviongo viaye. Omo liaco, tua piñala olofa. Nda Yehova ka imuile olofa locisembi, ondaka yaye nda ya linga yuhembi. Paulu o tu sapuila hati: “Tua kũlĩha okuti ovihandeleko viespiritu, puãi ame ndukuetimba, haime ndupika wekandu. Ndukuelamba we! Helie o mopela ketimba liokufa oku?”—Va Rom. 7:14, 24.
10 Yehova Suku eye lika o kuete epondolo lioku ecela akandu etu loku tu yovola kekangiso liokufa. Eci oco eye a linga poku tuma Omõlaye o soliwe oco a citiwe ndomunu wa lipua, loku tu yovola locisembi poku tu fila. Yesu omo “ka lingile ekandu” wa amamako loku lipua, pole, Adama sio. (1 Pet. 2:22) Yesu wa kuata epondolo lioku kala isia yomanu va lipua. Pole, wa ecelela okuti o pondiwa lovanyali va Suku oco a yovole omãla va Adama kekandu okuti wosi u kolela o tambula omuenyo ko pui. Ovisonehua vi lombolola ndoco: “Kuli Suku umosi, kulivo Mitakati umosi pokati ka Suku lomanu, eye omunu, Kristu Yesu. Eye wa liecela oku yovola omanu vosi.”—1 Tim. 2:5, 6.
11. (a) Asumũlũho eyilila kocisembi a sokisiwa la nye? (b) Velie va kongeliwa vesumũlũho liocisembi?
11 Ocisembi ci sokisiwa lomanu va solekele olombongo viavo vombango yu via nyaniwa, kuenje ombango yaco yi kuata ofuka. Vakuambango, va kuatiwa kuenda va kapiwa vokayike anyamo alua. Oco hẽ nye ci popiwa komanu vana va solekele olombongo viavo kombango yaco? Noke yoku linga olohukũi, va lavoka lika okuti ku molẽha omunu umue ohuasi oco a tiule olombongo viavo. Cimuamue haico Yehova Suku kumue Lomõlaye o soliwe calua va linga, poku landa ocitumbulukila ca Adama loku ecela ofuka yekandu losonde ya Yesu. Eli olio esunga lieci Yoano Upapatisi a tukuila Yesu hati: “Kameme ka Suku, u upa akandu oluali, yo.” (Yoa. 1:29) Vowiñi womanu vakuakandu va yovuiwa, mua kongela ava va kasi lomuenyo kuenda ava va fa.
Ondando Yocisembi
12, 13. Nye tu lilongisila kombili Avirahama a lekisa poku lumba Isake?
12 Ocili okuti, ka tu tẽla oku kuata elomboloko lia suapo liondando yocisembi Comõla a Isietu wo kilu haeye o soliwe calua. Pole, Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua a tu kuatisa oku kuata elomboloko liondaka eyi. Sokolola ndomo Avirahama a liyeva poku linga ungende woloneke vitatu oku enda kofeka ya Moriya oco a tẽlise ocihandeleko ca Suku cokuti: “Kuende lomõlove wongunga, Isake, una o sole; kuende laye kofeka ya Moriya, ko lumbe ocilumba coku pia elisi kilu liomunda yimue hu yi tukuila.”—Efet. 22:2-4.
13 Noke Avirahama wa pitila pocitumãlo vo tukuila. Sokolola esumuo Avirahama a yeva eci a kala oku kuta ovolu lovoko a Isake loku u kapa kutala eye muẽle a tungile. Hevalokuolio Avirahama a yeva poku kuata omoko oco a ponde layo omõlaye! Sokololavo ndomo Isake a liyeva eci a kapiwa kutala, loku lavoka olofa poku tomiwa lomoko. Vepuluvi liaco, Yehova wa tuma ungelo oku tutuiya Avirahama. Eci Avirahama la Isake va linga, ci tu kuatisa oku kuata elomboloko lieci Yehova a yeva poku ecelela olomunga via Satana oku ponda Omõlaye. Ombili Isake a lekisa poku pokola ku Avirahama, yi sokisiwa lombili Yesu a lekisa poku tava oku tala ohali loku tu fila.—Va Hev. 11:17-19.
14. Ocitangi cipi Yakoba a liyaka laco okuti ci tu kuatisa oku sokolola ondando yocisembi?
14 Ondando yocisembi yi sokisiwavo lulandu wa Yakoba. Pokati komãla vaye vosi, Yakoba wa solelepo vali Yosefe. Pole, vahuva a Yosefe vo kuatelele esepa kuenda vo suvukile. Yosefe eci isiaye o tuma oku ka tala ndomo va huvaye va kala, wa ci linga lombili. Vepuluvi liaco, ovo va kala oku lisa oviunda via Yakoba vocinãla ci soka 100 kolokilometulu konano yimbo liavo ko Hevirone. Sokolola evalo Yakoba a yeva eci omãla vaye veya luwalo wa Yosefe wa yula losonde! Eye wa lila loku popia hati: “Ombinja yomõlange muẽle. Ocinyama ca tema co lia. Ka ci pumbi okuti Yosefe wa nyanyõha.” (Efet. 37:33, 34) Ocili okuti Yehova ka liyeyi ndeci omanu va lingainga. Pole, oku sokolola esumuo Yakoba a yeva, ci tu kuatisa oku limbuka evalo Suku a yeva eci Omãlaye o soliwe a tatiwa lungangala toke kolofa, palo posi.
Asumũlũho Eyilila Kocisembi
15, 16. (a) Yehova wa lekisa ndati okuti wa tava ocisembi? (b) O kuata ndati asumũlũho eyilila kocisembi?
15 Yehova Suku wa pindula Omõlaye ukuekolelo letimba liespiritu. (1 Pet. 3:18) Vokuenda kueci ci soka 40 koloneke noke yoku pinduiwa, Yesu wa lisanga lolondonge viaye kuenda wa va pongiyila upange woku kunda. Noke, eye wa tiukila kilu, kuna a lekisa ku Suku esilivilo liosonde yaye, ha yi kuatisa oloñame viaye viocili, vana va lekisa ekolelo kocisembi caye. Yehova Suku wa lekisa okuti wa tava ocisembi ca Kristu poku eca ku Yesu ocikele coku waveka lespiritu sandu olondonge viaye via liongoluilile keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., vo Yerusalãi.—Ovil. 2:33.
16 Oloñame via Kristu olombuavekua, via fetika oku vetiya omanu vakuavo oku puluka konyeño ya Suku poku papatisiwa vonduko ya Yesu Kristu oco akandu avo a ecelue. (Tanga Ovilinga 2:38-40.) Tunde keteke liaco toke cilo, olohulua viomanu vio kolofeka viosi vi kasi oku kuatisiwa oku kuata ukamba la Suku poku kolela kocisembi ca Yesu. (Yoa. 6:44) Toke petosi lilo, tu sukila oku konomuisa vali apulilo avali: Helie pokati ketu nda wa kuata elavoko liomuenyo ko pui omo liovilinga viaye viwa? Noke lioku li tambula citava okuti omunu o pumba hẽ elavoko liaco?
17. Ove o tenda ndati asumũlũho eyilila koku kuata ukamba la Suku?
17 Etu ka tua sesamẽlele ocisembi. Koloneke vilo omanu valua va linga akamba va Suku kuenda va kuete elavoko liomuenyo ko pui palo posi, omo lioku kolela ocisembi. Pole, oku kala ekamba lia Yehova cilo, ka ci lomboloka okuti tu ka amamako oku kuata ukamba laye. Oco tu puluke keteke lionyeño ya Suku li kasi ale ocipepi, tu sukila oku sanjukila ‘ocisembi ca fetiwa la Kristu Yesu.’—Va Rom. 3:24; tanga Va Filipoi 2:12.
Lekisa Ekolelo Kocisembi
18. Voku lekisa ekolelo kocisembi mua kongela nye?
18 Elivulu lia Yoano 3:36, kuna kua kunamela ocipama cilo, ci lekisa okuti voku kolela Ñala Yesu Kristu mua kongela oku pokola kokuaye. Oku sanjukila ocisembi ci tu vetiya oku ambata omuenyo umue u litava lalongiso a Yesu, oku kongelamo ovituwa eye a longisa. (Mar. 7:21-23) “Onyeño ya Suku yi wila” vosi vana ka va likekembela akandu avo ndeci, ukahonga, upopi ka wa sungulukile, kuenda ‘ovina via soka ndevi’ okuti mua kongela oku tala omanu va kasi epolõla.—Va Efe. 5:3-6.
19. Volonepa vipi tu pondola oku lekisa ekolelo kocisembi?
19 Olopandu tu lekisa kocisembi vi tu vetiya oku amamako oku “sumbila Suku.” (2 Pet. 3:11) Omo liaco, tu amamiko oku likutilila, loku linga elilongiso lio pokolika, oku endaenda kolohengele, loku linga efendelo liepata kuenda oku lekisa ombili kupange woku kunda Usoma. Kuenje ka tu ka “ivaliko oku lingainga ciwa, loku liavela pokati, momo Suku o sanjukila ovilumba ndevi.”—Va Hev. 13:15, 16.
20. Vana va amamako oku kolela kocisembi va ka tambula asumũlũho api?
20 Eci onyeño ya Yehova yi wila oluali lulo lũvi, tu ka yeva esanju lialua omo lioku kolela kocisembi loku lekisa olopandu kokuayo! Kuenda voluali luokaliye lua Suku, tu ka sanjukila calua ombanjaile yaco ya tu yovola konyeño ya Suku.—Tanga Yoano 3:16; Esituluilo 7:9, 10, 13, 14.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie tu sukilila ocisembi?
• Ocisembi ca kuata ondando yipi?
• Asumũlũho api eyilila kocisembi?
• Tu lekisa ndati ekolelo kocisembi ca Yesu?
[Elitalatu kemẽla 13]
Epito lioku linalisa la Yehova li kasi upulule
[Elitalatu kemẽla 15]
Oku sokolola lutate kulandu wa Avirahama, wa Isake kuenda wa Yakoba ci tu kuatisa oku sanjukila ondando yocisembi