Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
OSEMANA 7-13 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ETUNDILO 23-24
“Ka ci Tava Oku Kuama Owiñi”
(Etundilo 23:1) Ka ci tava oku pitisa olombonde viesanda. Ka ci tava oku likuta londingaivi hu lingi ombangi yuhembi.
utala wondavululi, 08/2018 kem. 5 ocin. 7-8
Ove hẽ wa Kũlĩha Ovina Via Kongela Vombangulo Yimue?
7 O sole hẽ oku tuma asapulo kakamba vove? Eci ove o tala esapulo limue liokaliye ale o yeva ulandu umue, o liyeva hẽ ndukuakusandeka asapulo lonjanga yalua? Osimbu kua tumisile esapulo limue li pula ndoco: ‘Nda kolela hẽ okuti ulandu owu wocili? Nga nda kũlĩha hẽ ovina viosi via kongela vombangulo yimue? Nda kua ci kolelele ku ka sandeke ovohembi. Nda wa limbuka okuti esapulo limue haliociliko, ku ka li tume. Limapo!
8 Kuli esunga likuavo lieci ci kokela ohele oku tuma esapulo limue osimbu kua sokoluile. Kolofeka vimue, upange wetu u kasi oku tatekiwa ale oku lambalaliwa. Ovanyãli vetu kolofeka viaco va sandeka locipango asapulo a tu saluisa ale asapulo a tu kokela oku liyuvula pokati. Sokolola eci ca pita ko União Sovietika. Olosipayu via kũlĩhĩwile okuti KGB, via sandeka ovohembi okuti vamue vamanji va pakula afendeli va Yehova. Ci sumuisa calua, momo vamanji valua va siata oku tava kovohembi aco kuenje va siapo ocisoko ca Yehova. Valua pokati kavo va tiuka, pole, vakuavo ka va yongola oku tiuka. Ovo va ecelela okuti asapulo aco wuhembi a nyõla ekolelo liavo. (1 Tim. 1:19) Tu yuvula ndati oku kupukila vonjanjo yaco? Yuvula oku sandeka asapulo ka a sungulukile ale ana okuti kua kũlĩhĩle eci ca kongelamo. Ku ka tave ño viosi o yeva. Pole, tete kũlĩhĩsa ovina via kongela vombangulo yimue.
(Etundilo 23:2) Ka ci tava oku kuama owiñi oku linga evĩho. Ka ci tava oku kuama ño owiñi loku imba uvangi wuhembi u pengisa ondaka yesunga.
perspicaz-volume 1 kem. 175 ocin. 4
Arone
Ocili okuti olonjanja vitatu Arone a yapuisiwa, hayeko wa fetika oku linga ovina ka via sungulukile, citava okuti wa ecelela oku ya puisiwa lekalo ale lovilinga vĩvi via vakuavo. Kelinga lĩvi liatete eye wa sukilile oku kapako onumbi yokuti: “Ka ci tava oku kuama owiñi oku linga evĩho.” (Etu. 23:2) Ndaño ndoco, onduko yaye, yeya oku tukuiwa Vovisonehua lonjila yimue yi lekisa esumbilo kuenda eci Omõla a Suku a kala palo posi, wa limbuka esilivilo liutunda wa Arone.—Osa. 115:10, 12; 118:3; 133:1, 2; 135:19; Mat. 5:17-19; 8:4.
(Etundilo 23:3) Ondaka yosuke ku ka yamẽle.
perspicaz-volume 1 kem. 479 ocin. 5
Upeke
Oku linga esunga pocakati cocitukiko ca tendiwile ndupeke kuenje Vocihandeleko tu sangamo alungulo alua atiamẽla koku yuvula ovitukiko, ocame, momo ovina viaco vi pondola oku kokela onganji oku yuvula oku lekisa esunga. “Ovitukiko vi kokela olonganji upeke.” (Etu. 23:8) “Ovitukiko vi sitika ovaso a vakualondunge.” (Esin. 16:19) Ndaño okuti onganji ukuesunga haeye ukualondunge, o pondola oku yapuisiwa lovitukiko via vana va linga elinga lĩvi. Ocihandeleko ca Suku ci tenda elinga liaco liupeke poku popia hati: “Ko ka sumbili ocipala cosuke, ku ka kemainye ocipala cekope.” (Ovis. 19:15) Omo liaco, omo liohenda ale omo liomanu, onganji ka ponduile oku imba uvangi kolohuasi omo okuti va kala olohuasi.—Etu. 23:2, 3.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Etundilo 23:9) Ka ci tava oku talisa ukombe ohali, momo utima wukombe wokũlĩhi, omo lenevo wa kaili akombe vofeka ye Egito.
utala wondavululi, 16.10 kem. 4 ocin. 4
“Ko ka Liwekipo Oku Lekisa Ohenda Kakombe”
4 Yehova ka longisile lika va Isareli oku lekisa esumbilo ku vana va tunda kolofeka vikuavo, pole eye wa yonguile okuti ovo va ivaluka eci ci lomboloka oku kala omanu va tunda kolofeka vikuavo. (Tanga Etundilo 23:9.) Ndaño ceci va Isareli va kala a pika Kegito, ka va soliwile la va Egito. (Efet. 43:32; 46:34; Etu. 1:11-14) Eci va Isareli va kala kofeka yikuavo va tala ohali yalua. Yehova wa yonguile okuti ovo va ci ivaluka kuenda va lekisa ohenda komanu vana va tunda kolofeka vikuavo kumue lavo.—Ovis. 19:33, 34.
(Etundilo 23:20, 21) Tala, mitisa kovaso yene ungelo oku vu lava vonjila, loku vu tuala kocitumãlo nda wangiliyili. 21 U yeveleli. Pokoli kondaka yaye. Ko ko ñualelipo omo ka ecela okulueya kuene; momo o kasi londuko yange.
perspicaz-volume 2 kem. 828
Mingeli
1. “Ungelo unene” eye lika o kola, onduko yaye ya tukuiwa Vembimbiliya kuenda ungelo Gabriele. (Yuda 9) Onduko yaco tete yi sangiwa kocipama cekũi celivulu lia Daniele, kuna Mingeli a tukuiwa okuti “ombiali yinene,” weya oku kuatisa ungelo umue o sulemo una wa kala oku liyaka “lombiali ya Persia.” Mingeli wa tukuiwa okuti ‘ombiali yomãla vepata lia Daniele.’ (Dan. 10:13, 20, 21; 12:1) Eci ci lekisa okuti Mingeli ungelo una wa songuila va Isareli vekalasoko. (Etu. 23:20, 21, 23; 32:34; 33:2) Eci ci likuata lolondaka viokuti ‘Ungelo unene, Mingeli, wa liyaka leliapu omo va lipatãlela etimba lia Mose.’—Yuda 9.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Etundilo 23:1-19) Ka ci tava oku pitisa olombonde viesanda. Ka ci tava oku likuta londingaivi hu lingi ombangi yuhembi. 2 Ka ci tava oku kuama owiñi oku linga evĩho. Ka ci tava oku kuama ño owiñi loku imba uvangi wuhembi u pengisa ondaka yesunga. 3 Ondaka yosuke ku ka yamẽle. 4 Nda o ñualẽhela longombe yunyali wove ya yelẽla pamue ocimbulu caye, yi tuala muẽle kokuaye. 5 Nda o mõla ocimbulu cu wa ku suvuka ca kupukila posi locitele ca ci lumdika ka ci tava oku u siaño te u kuatisa oku ci pandulula. 6 Ka ci tava okupengisa esunga lia sesamẽla ondaka yosuke yove. 7 Amẽla ocipãla londaka yuhembi. Ka ci tava oku ipaya u ka kuete ongole pamue ukuesunga omo ame si yowisa ale ondingaĩvi. 8 Ka ci tava oku tambula ovitukiko omo ovitukiko vi kokela olonganji upeke, kuenje vi pengisa olondaka viava va kuete esunga. 9 Ka ci tava oku talisa ukombe ohali, momo utima wukombe wokũlĩhi, omo lenevo wa kaili akombe vofeka ye Egito. 10 Anyamo epandu vu lima osi yene loku ungula olomema viaco. 11 Unyamo wepanduvali vu yi puyuisa okuti yi vonga, kuenje olosuke viofeka yene vi lia. Eci ovio via siamo oco ovinyama viovusenge vi ci lia. Haico o linga locumbo cove cayuva, locumbo coliveira. 12 Oloneke epandu o linga upange wove. Eteke liepanduvali o puyuka oco ongombe yove locimbulu cove vi mõle epuyuko, kuenda omõla upika wove ukãi lukombe va kavuluke. 13 Ovina viosi nda popia lene lunguki lavio. Ka ci tava oku tukula olonduko violosuku viñi. Ka vi ka yevalele vimẽla viene. 14 Vu ndingila ofesta olonjanja vitatu kunyamo. 15 Vu lingainga ofesa yombolo ka yi kuete etumbisa. Ndeci nda vu handeleka, haico vu linga okuti vu lialia ombolo ka yi kuete etumbisa oloneke epanduvali kotembo ya tukuiwa vosãi ya Aviva, omo oyo osãi wa tundi ke ke Egito. Lomue iya kokuange upolokoso. 16 Vu linga ofesta yevi wonguli tete kupange wene woku lima. Vu lingavo ofesta yoku mala oku ungula ovaima a tunda kupange wene. 17 Olonjanja vitatu kunyamo alume vene vosi veya ku Yehova Suku. 18 Ka ci tava oku lumbila osonde yocilumba cange pamosi lombolo yi kuete etumbisa. Lulela wofesta yange ka u ka lale toke komẽle. 19 Ovaima a tete a tunda vovapia ene vu a nena konjo ya Yehova Suku yene. Ka ci tava oku teleka okahombo vasenjele a inaco.
OSEMANA 14-20 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ETUNDILO 25–26
“Esilivilo Lia Velapo Liotavernakulu”
(Etundilo 25:9) Ndeci hu lekisa oseteko yotavernakulu loseteko yovikuata viaco haico wu vi tunga.
perspicaz-volume 1 kem. 180
Ocikasia Covisila
Oseteko kuenda Ndomo ca Laikele Oku Kala. Ocina catate Yehova a eca ku Mose ceci ohandeleka oku tunga otavernakulu, oseteko kuenda ndomo Ocikasia ca laikele oku kala, momo, ca kala ocikuata cimue ca velelepo votavernakulu kuenda vocilombo cosi ca va Isareli. Ocikasia caco ca kuatele 2,5 kovikeya vusõvi, 1,5 kovikeya vupati kuenda 1,5 kovikeya vokulepa (c. 111 x 67 x 67 cm). Ca pangiwile lavaya uti wositimi loku lañiwa vokati loko samua lulu wa fina. Va ci “pamisa” “longenge yulu.” Onepa yavali yocikasia, onuviko yaco ya pangiwile lulu wakola, avaya ko ño lika a lañiwile lulu pole, ocikasia cosi ca lañiwile lulu ci kale vupati kuenda vokulepa. Kilu lionuviko yaco kua kala va keruvi va vali viulu okuti via teliwa lonjundo, okuti keruvi umue wa kala kongenge yimue kuenda keruvi ukuavo wa kala kongenge yikuavo, ovipala viavo via limba ovaso kuenda via petamẽla konuviko loku olũila avava avo kilu. (Etu. 25:10, 11, 17-22; 37:6-9) Onuviko yaco ya kũlĩhĩwilevo okuti “omangu yohenda” ale ‘ulamba va vindikiya.’ —Etu. 25:17; Va Hev. 9:5. etosi tala osapi TAMPA PROPICIATÓRIA.
(Etundilo 25:21) O tumbika omangu yohenda kilu liocikasia; vokati kocikasia o solekamo ovawe ovihandeleko huiha.
perspicaz-volume 1 kem. 180 ocin. 2
Ocikasia Covisila
Ocikasia ca kala ociseleko cikola muna mua kapiwile ovisila, uvangi, okuti avaya avali uvangi ale Ovihandeleko Ekũi. (Etu. 25:16) “Ombia yulu mua kapiwa omana, kumue lombueti ya Arone ya yova” ya kapiwilevo Vocikasia pole, noke vieya oku upiwamo eci handi onembele ya Salomone ka ya tungiwile. (Va Hev. 9:4; Etu. 16:32-34; Ate. 17:10; 1 Olos. 8:9; 2 Asa. 5:10) Osimbu Mose ka file, eye wa eca elivulu liovihandeleko kovitunda via va lewi, loku va handeleka okuti ka lisolekiwa vokati kocikasia, pole, li kapiwa konẽle yocikasia covisila via Yehova, Suku yene, okuti li linga ombangi yoku vu pisa. —Esin. 31:24-26.
(Etundilo 25:22) Oko ñualehela love. Kilu liomangu yohenda, pokati kovakeruvi vavali va kasi kocikasia covisila, oko mbanguila love ovina viosi huiha ndovihandeleko viomanu va Isareli.
perspicaz-volume 1 kem. 181 ocin. 3
Ocikasia Covisila
Ca sokisiwile lemõleho lia Suku. Ocikasia ca sokisiwile lemõleho lia Suku vokuenda kuoloneke viosi. Yehova wa likuminyile hati: “Oko ñualehela love. Kilu liomangu yohenda, pokati kovakeruvi vavali va kasi kocikasia covisila,” “Ame mõlehela velende kilu liomangu yohenda.” (Etu. 25:22; Ovis. 16:2) Samuele wa soneha okuti Yehova “wa tumãla kilu lia va keruvi” (1 Sam. 4:4); omo liaco va keruvi va kala ‘ocindekaise cekãlu’ lia Yehova. (1 Asa. 28:18) Kuenje, “eci Mose a iñila vombalaka yoku ñualẽhela la Yehova oku vangula la Yehova, oco a yeva ondaka ya popia laye, ya tundilila kilu liomangu yohenda ya kala kilu liocikasia covisila, pokati ka va Keruvi vavali, oco ya popia laye.” (Ate. 7:89) Noke, Yehosua kuenda citunda Finehase va vangulavo la Yehova kovaso Yocikasia. (Yeh. 7:6-10; Olong. 20:27, 28) Pole, ocitunda cinene eye lika wa enda oku iñila Vohondo yi Kola koku Kola loku mola ocikasia, onjanja yimosi lika kunyamo, ha locimahoko coku vangula la Yehova pole, oco a tẽlise ocipito ceteke coku Tuvika Akandu.—Ovis. 16:2, 3, 13, 15, 17; Va Hev. 9:7
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Etundilo 25:20) Vakeruvi va linga ndoku oluĩla kilu avava avo, okuti va sitika lavava omangu yohenda. Va limba ovaso. Ovipala viakeruvi vimba ovaso komangu yohenda.
perspicaz-volume 3 kem. 361 ocin. 1
Vakeruvi
Ovindekaise via vakeruvi via kongeliwilevo kovikuata viotavernakulu vekalasoko. Kolongenge vionuviko viocikasia kua kala vakeruvi vavali viulu via teliwa. Ovio via limba ovaso kuenda via petamẽla konuviko lonjila yimue yoku fendela. Ukeruvi lukeruvi wa kuatele avava avali volũila kilu lionuviko lonjila yi lekisa eteyuilo. (Etu. 25:10-21; 37:7-9) Vokati kolonanga viombalaka Viotavernakulu kuenda onanga ya tepa Ohondo yi Kola koku Kola, va tutilako va keruvi. —Etu. 26:1, 31; 36:8, 35.
(Etundilo 25:30) Komesa o kapa kapa hũ, oku ñapaela ame, ombolo yoku tala.
perspicaz-volume 3 kem. 158
Ombolo ya Taliwa
Olombolo ekũi la vali via enda oku kapiwa komesa yimue ya kala pocitumãlo ci Kola cotavernakulu ale vonembele kuenda via enda oku piñanyiwa la vikuavo volocasapalo viosi. (Etu. 35:13; 39:36; 1 Olos. 7:48; 2 Asa. 13:11; Neh. 10:32, 33) Ondaka yo Heveru yi tiamisiwila kombolo ya taliwa yeyi yokuti “ombolo yocipala.” Ondaka “ocipala” olonjanja vimue yi lomboloka “okumolẽha” (2 Olos. 13:23), kuenje olombolo via taliwa via enda oku kapiwa kovaso a Yehova ndocilumba ci eciwa kokuaye olonjanja viosi. (Etu. 25:30) Olombolo via taliwa via tu kuiwavo okuti “olombolo via tumbikiwa” (2 Asa. 2:4) ombolo yoku taliwa” (Mar. 2:26) kuenda “olombolo” (Va Hev. 9:2).
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Etundilo 25:23-40) “O tunga omesa yositimi, usõvi wayo ovikeya vivali, upati ukeya, okulepa kuaco kilu ukeya komeyu. 24 O yi laña lulu wa fina, o yi ñualisa longenge yulu. 25 O yi ñualisavo ocimbimbi cupati weka, locimbimbi caco o ci ñualisa longenge yulu. 26 O yi pangela ovinunga vikuãla viulu loku kapa ovinunga viaco kavindi akuãla a kasi kolongonjo viaco. 27 Ovinunga vi kala ocipepi locimbimbi, omu mu yakuila olomuangaluwa vioku ambata omesa. 28 O songa olomuangaluwa viositimi loku vi laña lulu ha vambata lavio omesa. 29 Lalonga aco lolonguto lasanga latiyela va itaila lao, viosi o vi tunga lulu wa fina. 30 Komesa o kapa kapa hũ, oku ñapaela ame, ombolo yoku tala. 31 O tunga ondiyelo lulu wa fina; ondiyelo yaco yoku tela; omangu yaco, longunji, lovilindo lapumbu lolonẽlẽho, cosi ci tungiwa ocivela cimosi. 32 Ku kale ovimanganjumba epandu vi tunda kolonele viaco, ovimanganjumba vitatu viondiyelo konẽle ovimanganjumba vitatu konẽle. 33 Otuvilindo tutatu tua lisoka ndolomendua tu kala kocimanganjumba cimosi kumosi lepumbu lonẽlẽho, otuvilindo tutatu, tua lisoka ndolomendua, tu kala kocimanganjumba cikuavo, kumosi lepumbu lonẽlẽho; haico kovimanganjumba viaco epandu vi tunda kongunji yondiyelo. 34 Vondiyelo mu kala otuvilindo tukuãla tua lisoka ndolomendua, kuenda apumba aco lolonẽlẽho. 35 Ku kala epumbu kombuelo yovimanganjumba vivali, viosi ocivela cimosi, epumbu kombuelo yovimanganjumba vivali, viosi ocivela cimosi, epumbu kombuelo yovimanganjumba vivali, viosi ocivela cimosi, kovimanganjumba viaco epandu vi tunda kondiyelo. 36 Apumbu aco lovimanganjumba viaco vi linga laco ocivela cimosi; cosi muẽle cimosi va ci tela lulu wa fina. 37 O tunga olovela viaco epanduvali; kuenje va mĩha olovela viaco ha vi tuila ocitumãlo caco. 38 Otuayola tuaco lotualonga tuovinene tu kala tulu wa fina. 39 Yi tungiwa lotalendo yulu wa fina, okuti ondiyelo lovikuata viayo viosi. 40 Patekela okuti o vi tunga ndoloseteko va ku lekisa komunda.”
OSEMANA 21-27 YENYENYE LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ETUNDILO 27-28
“Nye tu Lilongisila Kuwalo Wovitunda”?
(Etundilo 28:30) O kapa urimi la tumimi vonjeke yoponete. Vi kala ponete ya Arone kutima waye eci a iñila ku Yehova. Oco Arone ambata kutima waye evi o tetuluila lavio la Isareli kovaso a Yehova oloneke viosi.
perspicaz-volume 3 kem. 758
Urimi la Tumimi
Valua vakuakukonomuisa Embimbiliya va tava okuti, Urimi la Tumimi via kala olosande. Ovio via tu kuiwa okuti “olosande vi kola” Vembimbiliya liongelesi lia James Moffatt, Ketundilo 28:30. Vamue va popia okuti via kala volonepa vitatu, yimue va sonehamo “oco,” yikuavo va sonehamo “sio” kuenda yatatu ka va sonehelemo cimue. Ovio via ponduile oku upiwako, loku eca etambulula kepulilo lia lingiwa nda onepa ka va sonehelemo cimue yopiwako, nda ka kuli etambululo. Valua va sima okuti, pamue ovawe avali atapika okuti konele yimue ku yela ku kuavo ku tekãva. Eci a imbiwa, kolonele vivali ku yela via lombolokele “oco”, kolonele vivali ku tekãva “sio”, onele yi tekãva lonele yi yela via lombolokele okuti ka kuli etambululo. Onjanja yimue eci Saulu a pinga pocakati cocitunda nda wa ponduile oku enda oku ka yaka la va Filisiti, eye ka vo tambuluile. Poku sima okuti umue pokati kakuenje vaye wa lueya eye wa popia hati: ‘“A Suku ya va Isareli, tambulula pocakati co Tumimi!’ Saulu kuenda Yonatão va tepiwa pokati ka vana va kalapo, noke va imba osande oco va nõle umue pokati kavo. Kulandu waco epingilo liokuti: “Tumimi!,” ci lekisa okuti ca pangele onepa koku imba olosande, ndaño okuti pamue pokati kovina viaco vivali pakala elitokeko.—1 Sam. 14:36-42.
(Etundilo 28:36) O tela ulame wulu wa fina hu sokotolamo ndeci va sokotola osinete okuti OKU KOLA KU YEHOVA.
perspicaz-volume 3 kem. 703 ocin. 5
Upolo
Ocitunda Cinene co ko Isareli. Ko Isareli, kovaso yekofue liocitunda cinene kua kala ulame wulu kupolo waye, ‘ondimbukiso yi kola yelitumbiko’ va tayako ocisonehua ndeci, “va sokotola osinete okuti”: “Oku kola kua tiamẽla ku Yehova.” (Etu. 28:36-38; 39:30) Omo okuti ocitunda cinene eye wa kala mitavaso ya velapo yefendelo lia Yehova ko Isareli, ca sungulukile okuti amamako oku kola kocikele caye, onumbi yaco ya kalavo ndonjivaluko ko Isareli yosi oco va amameko oku liyelisa kupange wa Yehova. Ca kalavo ondimbukiso Cocitunda Cinene ca velapo okuti Yesu Kristu, wa tumbikiwa la Yehova Suku kupange waco wutunda, oco a teyuile oku kola Kuaye. —Va Hev. 7:26.
(Etundilo 28:42, 43) O va tongela ovikasau viovalatanya ha vi sitika osõi yepõlola liavo. Vi tunde koviongo toke kovikalo. 43 Arone lomãla vaye va vi wala eci va ihila kombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova, pamue eci veya ocipepi lutala ha va lingi upange omu mu kola, sanga ongole yi va wila ha va fi. Ci linga ocisila caye leci combuto yaye yu kuãi otembo ka yi pui.
utala wondavululi, 15/8/2008 kem. 15 ocin. 17
Tu Sivayi Yehova Loku Lekisa Esumbilo Kokuaye
17 Poku fendela Yehova, tu sukila oku lekisa esumbilo. Elivulu Liukundi 5:1, li popia hati: “Nda wenda konjo ya Suku enda lesumbilo.” Mose la Yehosua, va vetiyiwa oku lula olohaku eci va kala pocitumãlo ci kola. (Etu. 3:5; Yeh. 5:15) Ovo va tava oku ci linga omo liesumbilo. Ovitunda via va Isareli, va kisikiwile oku wala ovikasau “viovalatanya ha vi sitika osõi yepõlola liavo.” (Etu. 28:42, 43) Ocihandeleko caco ca va kuatisa oku wala uwalo wa sunguluka poku linga upange kutala. Apata osi ovitunda va pokuile konumbi yoku lekisa esumbilo.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Etundilo 28:15-21) O tunga onjeke yoku wala ponete. Yi tungiwa luloño haimo muenda evi vioku tetulula lavio. Ndeci va tonga efonde haico o yi tonga. O yi tunga lalinya onoloti la a vumbula la a kusuka kuenda onanga yovalatanya. 16 Yi kala lasũsũ a kuãla a lisoka, lombandihinyo, usõvi epaluma, upati epaluma. 17 O kapamo otuvawe lovivela viatuo, ovilala vikuãla viovawe. Kulala watete kukala sardiu, topasiu, karbunkulu, owo ulala watete; 18 kulala wavali emeralda, safira, diamante; 19 kulala watatu jasinto, agata ametisitia; 20 lokulala wakuãla turkesa, sardonika, jaspe. A tumãla vovivela viaco a ñualĩwa lulu. 21 Ovawe a soka lolonduko viomãla va Isareli ekuĩ lavavali, a soka lolonduko viavo. Ndoku sokotola osinete, ale londuko yalio eli londuko yalio; a kalako mekonda liapata ekui lavavali.
utala wondavululi, 1/8/2012 kem. 26 ocin. 1-3 kelimi Lioputu
Wa ci kũlĩha?
Pi kua tundaile ovawe a fina o ponete yocitunda cinene coko Isareli?
Eci va Isareli va tunda kegito loku iñila vekalosoka, Suku wa va handeleka oco va linge onjeke yo ponete. (Etundilo 28:15-21) Ya kuata ovawe ndeci, sardiu, topasiu, karbunkulu, emeralda, safira, diamante; jasinto, agata, ametisitia; turkesa, sardonika kuenda jaspe. Anga hẽ va Isareli va kuatele epondolo lioku kuata ovawe aco a fina?
Kosimbu, omanu va kapeleko calua ovawe a fina kuenda va enda oku a landisa. Ndeci, va Egito va enda oku kopa ovawe aco a fina, kovitumãlo viocipãla ndeci kolofeka viokoloneke vilo ko Irã, ko Afeganistão kuenda ko Índia. Ovawe alua a fina a litepa, va enda oku a fẽla kalungi o ko Egito. Olosoma vio ko Egito via enda oku lava ovina via fẽliwa kovikanjo viatiamẽlele kokuavo. Yovi wa lombolola ndomo omanu va kala kotembo yaye va tungaile ovindumba vioposi oco va sande ovokuasi. Pokati kovina vikuavo va enda oku fẽla vievi, o safira kuenda o topajio vina via tukuiwa la Yovi.—Yovi 28:1-11, 19.
Ulandu u sangiwa kelivulu Lietundilo u lekisa okuti, va Isareli poku tunda vofeka va “punda va Egito” ovina via kuatele esilivilo. (Etundilo 12:35, 36) Kuenje, citava okuti ovawe onjeke yoponete yocitunda a tunda Kegito.
(Etundilo 28:38) U kala kupolo wa Arone, kuenje Arone ambata ongole yovina vi kola, vina va Isareli va kolisa ha vi lingi oviali viavo vi kola. Olonjanja viosi u kala kupolo waye, oco vi taviwa la Yehova.
perspicaz-volume-3 kem. 529
Oku Kola
Ovinyama kuenda ovikũla vioposi. Onuñulu yongombe pamue onuñulu yomeme pamue onuñulu yohombo via tendiwile okuti vi kola kovaso a Yehova kuenje ka via sesamelele oku vi yovola. Via sukilile oku eciwa ndocilumba kuenda onepa yikuavo yatiamẽlele kovitunda. (Ate. 18:17-19) Ovaima atete kuenda ovilumba viekũi via kolele ndeci ovilumba viosi kuenda ovilumba viosi vi kola viatiamẽlele kupange wocitumãlo ci kola. (Etu. 28:38) Ovina viosi vi kola ku Yehova via kolele kuenda via sukilile oku kapiwako loku yuvula talavaya lavio lonjila yimue ka ya sungulukile. Ulandu umue watiamẽla kocilumba cekũi. Nda ulume umue wa sokiya onepa yimue yocilumba cekũi, ndeci, otiliku kuenje o linga ahuku ha lueya olonumbi kovina vi kola via Yehova, ulume waco wa ponduile oku kuata eko lioku tomba ocihandeleko ca Suku catiamẽla kovina vi kola. Ocihandeleko ca kisikile okuti ku eciwa kocitumalo ci kola ocilumba ci soka 20 kolopurcentu, oku kongelamo ocilumba comeme ka yi kuete etondelo. Lonjila eyi, kua lekisiwile esumbilo kovina vi kola via Yehova.—Ovis. 5:14-16.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Etundilo 27:1-21) O tunga utala lavaya ositimi; usõvi ovikeya vitãlo, upati ovikeya vitãlo; avindi utala a lisoka. Oku lepa kuaco kilu ovikeya vitatu. 2 O tunga lolombinga kavindi aco akuãla; olombinga vitokeka kutala vikala uti umosi. U laña losipi. 3 O tunga olombia vioku tuta lavio etiko, lolopa, latasu, lolongalufu, loviyukilo viondalu. Ovikuata viaco viosi o vi tunga losipi. 4 O u tungila ocivela capangu haico owanda wosipi. Kowanda waco, kasũsũ aco akuãla o tunga ovinunga vikuãla viosipi. 5 O u kapa vemẽhi liopalatende yi ñuala utala, oco owanda u sulila pokati lakati kutala. 6 O songa olomuangaluwa viutala, olomuangaluwa viositimi; o vi laña losipi. 7 Olomuangaluwa viaco vi kapiwa vovinunga, lolomuangaluwa vikala kolonẽle vivali viutala poku wambata. 8 O u tunga lavaya, vokati kaco mu kala upulule. Ndomo va ku lekisa komunda haimo vo tunga. 9 O tunga ocitali cotavernakulu; konẽle yo Sul ku kala ongumbo yocitali covalatanya, oku lepa kuonẽle yimuamue ocita covikeya. 10 Olongunji viaco akui avali lalukuki avio akui avali, osipi. Olonjolo violongunji lolombala viaco viopalata. 11 Haico konẽle yo Norte vusõvi waco ku kala ongumbo, oku lepa kuaco ocita covikeya; olongunji viaco akui avali, lalukuki avio akui avali, osipi. Olonjolo violongunji lolombala viaco viopalata. 12 Vupati wocitali konẽle yutakelo ongumbo yakui atãlo kovikeya; olongunji ekui, alukuki ekui. 13 Upati wocitali konẽle yutundilo akui atãlo kovikeya. 14 Ongumbo konẽle yimosi yombundi ekui kovikeya vitãlo; olongunji vitatu alukuki atatu. 15 Konẽle yikuavo ongumbo yekui kovikeya vitãlo; olongunji vitatu, alukuki atatu. 16 Pombundi yocitali pakala onanga yoku vindikiya yakui avali kovikeya yalinha onoloti la a vumbula la a kusuka lovalatanya, upange womesele yoku posuisa. Olongunji viaco vikuãla alukuki akuãla. 17 Olongunji viosi viocitali ci ñualãpo vi pandekiwe lolombala viopalata; olonjolo viopalata alukuki osipi. 18 Usõvi wocitali ocita covikeya; upati wocitali cosi akui atãlo, oku lepa kilu ovikeya vitãlo, lonanga yovalatanya, lalukuki aco osipi. 19 Ovivela viosi viotavernakulu, viupange waco wosi, lolombambo viayo viosi, lolombambo viosi viocitali, vi kala viosipi. 20 O sapuila va Isareli okuti va ku nenẽla ulela wa fina wasetona a sopuiwa. Ulela waco woku kapa kapa vondiyelo okuti ocinyi caco ci taima ño hũ. 21 Vombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova, posamua yongumbo yi li kovaso yuvangi, Arone lomãla vaye valume va yi sokiya tunde oñolosi toke komẽle kovaso a Yehova. Ci linga ocisila cenda hũ kovitumbulukila viaco viosi via Isareli, haico va Isareli va ci lingainga.
OSEMANA 28 YENYENYE LINENE –4 YA MBALAVIPEMBE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ETUNDILO 29-30
“Oku Eca Ocilumba ku Yehova”
(Etundilo 30:11, 12) Yehova yu wa popia la Mose hati, 12 eci o tenda va Isareli ndeci va tenda tenda, oco va ece omunu omunu ku Yehova eci a yovola laco omuenyo waye eci o va tenda, okuti pokati kavo ka peya efengi eci va tendiwa.
perspicaz-volume 3 kem. 396
Oku Sonehisa
Ko Sinai. Oku sonehisa kuatete Yehova a handeleka, kua lingiwa eci va Isareli va tunga ovilombo ko Sinai, kosãi yavali yunyamo wavali noke lioku Tunda Kegito. Kepata lepata kua nõliwa usongui umue oco a kale locikele coku sonehisa epata liaye okuti, o kuatisa Mose oku tẽlisa upange waco. Ka kua sonehiwile lika akuenje va kuatele 20 ale ceci ci pitahãla anyamo aco okuti va nõliwile oku enda kuyaki, pole Ocihandeleko ca kisikile okuti vana va sonehiwa omunu lomunu wa sukilile oku feta elisimu yomeyu yosiekele omo liupange wotavernakulu. (Etu. 30:11-16; Ate. 1:1-16, 18, 19) Vana va sonehisiwa vo cosi ca tẽla 603.550, oku kongelamo va Lewi vana ka va ponduile oku kuata ocipiñalo cimue vofeka. Ovo ka va fetaile elisimu lalimue votavernakulu kuenda ka va kisikiwile oku panga onepa kuyaki.—Ate. 1:44-47; 2:32, 33; 18:20, 24.
(Etundilo 30:13-15) Eci ceca omunu wosi o tendiwa ceci, omeyu yosiekele yolombongo vionembele. Osiekele yasoka lakui avali kolongera. Omeyu yosiekele ocilumba coku Yehova. 14 Vosi va tendiwa, ava va tẽla akui avali kanyamo kua supa, va ece ocilumba ca Yehova. 15 Olohuasi ka vi vokinya lolosuke ka vi tepulula komeyu yaco yosiele eci va eca ocilumba ca Yehova coku tuvika ho likutilila ovimuenyo viene.
perspicaz-volume 1 kem. 551
Olombanjaile
Olombanjaile vimue via enda oku kisikiwa Vocihandeleko. Eci Mose a sonehisa va Isareli, akuenje vosi va kuatele 20 ale ceci ci pitahãla anyamo aco, va sukilile oku eca ocisembi coku yovola omuenyo wavo okuti “omeyu yosiekele yolombongo vionembele.” “Ocilumba ca Yehova” oco ca enda oku tuvika akandu avo kuenda ca enda oku tiamisiwila “kefendelo liombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova.” (Etu. 30:11-16) Ulume umue ukuakukonomuisa ovolandu o tukuiwa Josefo u Yudea (A Guerra Judaica, VII, 218 [vi, 6]), wa popia okuti, ‘osiekele yolombongo vionembele’ noke via enda oku fetiwa unyamo lunyamo.—2 Asa. 24:6-10; Mat. 17:24; tanga IMPOSTO.
(Etundilo 30:16) O tambula ku va Isareli olombongo vioku tuvika, o vi tiamisa kefendelo liombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova ha vi lingi ndonjivaluko ku va Isareli kovaso a Yehova oku likutilila ovimuenyo viene.
utala wondavululi, 1/11/2011 kem. 12 ocin. 1-2 kelimi Lioputu
Wa ci Kũlĩha?
Upange Vonembele ya Yehova ko Yerusalãi wa enda oku kuatisiwa ndati lolombanjaile?
Ovopange alua a enda oku lingiwa vonembele a enda oku kuatisiwa lelisimu, ca piãla enene lonepa yekũi ya enda oku kisikiwa. Pole, kua kalavo olonjila vikuavo vioku feta elisimu. Ndeci, eci otavernakulu ya tungiwa, Yehova wa handeleka Mose oco a kongole ku va Isareli va sonehiwa omeyu yosiekele yopalata ‘ndocilumba ca Yehova.’—Etundilo 30:12-16.
Citava okuti, u Yudea lu Yudea wa kuatele ocituwa coku eca omeyu yaco yosiekele ndelisimu unyamo lunyamo vonembele. Eyi oyo elisimu Yesu a handeleka Petulu oku feta locingangu cimosi ca tunda vomẽla yombisi.—Mateo 17:24-27.
Oku Konomuisa Lutate Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
(Etundilo 29:10) Onena onui kovaso yolombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova. Arone lomãla vaye va kapa ovaka avo kutue wonale.
perspicaz-volume 2 kem. 762 ocin. 5
Ovaka
Oku Kapiwa Ovaka. Kosimbu va enda oku linga ovina vialua lovaka, ndeci oku kapiwa ovaka komunu umue ale kocikuata cimue lovimãho via litepa. Ocimãho ca velapo celinga liaco, oku tukula omunu ale ocina cimue okuti ca nõliwa. Vokuenda kuocipito coku tumbika ocitunda, Arone lomãla vaye va kapa ovaka avo kutue wonale kuenda wovitupi vivali via laikele oku lumbiwa, loku limbuka okuti ovinyama viaco via kala oku lumbiwila mekonda liavo, oco ovo va linge ovitunda via Yehova Suku. (Etu. 29:10, 15, 19; Ovis. 8:14, 18, 22) Eci Suku a handeleka Mose oco a nõle Yehosua nda kapiñala kaye, Mose wa kapa ovaka aye ku Yehosua, una okuti weya oku “yuka le Espiritu liolondunge” kuenje co kuatisa oku songuila ciwa va Isareli lonjila yimue ya sunguluka. (Esin. 34:9) Oku kapiwa ovaka kua enda oku lingiwavo komanu vana va nõliwile oku piñainya esumũlũho limue. (Efet. 48:14; Mar. 10:16) Yesu Kristu wa lamba ale wa kapa ovaka komanu vamue eye a sakula. (Mat. 8:3; Mar. 6:5; Luka 13:13) Kapuluvi amue ongavelo yespiritu sandu lia eciwa pocakati coku kapiwa ovaka kovapostolo.—Ovil. 8:14-20; 19:6.
(Etundilo 30:31-33) Popia lava Isareli huti, Ulela u u linga ulela wange u kola woku waveka kovitumbulukila viene viosi. 32 Ka witiliwa ketimba liomunu waño. Ka ci tava oku tunga ukuavo wa lisoka lawo. U kola. Kokuene u kola. 33 U o tunga eci ca soka lawo, lu o waveka lawo omunu waño, o tepiwa ku vakuavo.
perspicaz-volume 3 kem. 753 ocin. 8
Oku wavekiwa, Oku waveka
Vocihandeleko Yehova a ecele ku Mose, eye wa soneha ndomo ulela woku waveka wa laikele oku lingiwa. Vulela waco mua kongelele olosimbolua via velapo, ndeci omira, okanela kelemba liwa, kalamu yelemba liwa, okasia kuenda ulela wasetona. (Etu. 30:22-25) Ca kala ekandu oku linga ulela waco loku u kapa komunu umue ka nõliwile. (Etu. 30:31-33) Vupopi wocindekaise eci ca lekisile esilivilo kuenda oku kola kuocikele cimue ca imbiwa uvangi poku wavekiwa lulela u kola.
Oku Tangiwa Kuembimbiliya
(Etundilo 29:31-46) Oco o nyañula ocitupi cocikundi loku teleka ositu yaco apa pa kola. 32 Ositu yaco yocitupi lolombolo vi li vuhamba, Arone lomãla vaye va vi lia kuvelo wombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova. 33 Ovo va lia evi va likutilila lavio vioku tuvika ekandu, ha va ihiwa ocikundi kuenda oku va kolisa; puãi u ka situe lavo ka ka lieko, momo vi kola. 34 Nda cimue cositu cocikundi, pamue combolo, ci siala toke komẽle, oco o yoka oheta yaco londalu; ka yi ka liwe, momo yi kola. 35 Oco o linga la Arone lomãla vaye, ndovina viosi nda ku sapuila, oloneke epanduvali o va iha ocikundi. 36 Eteke keteke o lumba onale yocilumba cekandu coku tuvika; oco o yelisa utala loku tuvikilapo, kuenje u waveka oku u kolisa. 37 Oloneke epanduvali o likutilila utala oku tuvika, loku u kolisa. Utala u kola ca piãla, viosi vi lambako vi kola. 38 Evi o lumbila kutala vievi: eteke keteke cenda hũ olomeme vivali viunyamo. 39 O lumba omeme omẽle, oñolosi omeme yikuavo. 40 Kumue lomeme yatete ku lumbiwa onepa yekui yefa yosema ya fina ya tengiwa lonepa yakuãla yohine yulela vo sopola vocine; kuenda onepa yakuãla yohine yovinyu viocilumba coku nyua. 41 Omeme yikuavo o yi lumba oñolosi. O linga layo ndocilumba comẽle cosema, locilumba caco covinyu, elemba li pepa, ocilumba covondalu coku Yehova. 42 Ci linga ocilumba coku pia elisi cenda hũ kovitumbulukila viene. Ci lumbiwila kovaso a Yehova kuvelo wombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova, haiko ñualẽhẽla lene si popi love. 43 Oko ndi ñualẽhẽla la va Isareli kuenje ombalaka yi kolisua lulamba wange. 44 Ombalaka yoku ñualẽhẽla la Yehova lutala ndi vi kolisa. Arone layevo lomãla vaye ndi va kolisa ha va mbumbila komangu yutunda. 45 Ndi tunga pokati ka va Isareli si lingi Suku yavo. 46 Va kulĩha okuti ame ndi Yehova Suku yavo nda vopa vofeka ye Egito si tungi pokati kavo. Ame ndi Yehova Suku yavo.