Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
1-7 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 17-19
“Tenda Vakuene Ndomo Yehova a va Tenda”
Ove hẽ o ka Kapako Lutima Wosi Ovina Via Sonehiwa?
7 Kaliye tu kũlĩhĩsi ulandu wa Yehosafata omõla a Asa. Eye wa lekisa ovituwa vialua viwa okuti Yehova wa vi sanjukila. Eci eye a lekisa ekolelo ku Yehova, wa linga ovina vialua viwa. Pole, eye wa nõla olonjila vimue ka via sungulukile. Eye wa ecelela okuti omõlaye ulume o kuela omõla ufeko wa Soma Ahava una wa kala ongangala. Noke, Yehosafata wa likongela ku Ahava kuenje va yaka la va Asuria, ndaño okuti uprofeto Mika wo lunguile oco ka ka ci linge. Kuyaki waco, Yehosafata nda wa pondiwa la va Asuria. (2 Asapulo 18:1-32) Eci a tiuka ko Yerusalãi, uprofeto Yehu wo pula ndoco: “Ca ku sesamẽla hẽ oku kuatisa ondingãivi loku sola ava va suvuka Yehova?”—Tanga 2 Asapulo 19:1-3.
Sokolola Ocisola ca Yehova ka ci Pui
8 Yehova o yongola oco tu kũlĩhe okuti o tu kuetele ocisola, kuenda wa siata oku mola ovina vialua okuti ekambo lietu lioku lipua ci sule. Momo wa kapako ovina viwa tu linga. (2 Asapulo 16:9) Tu konomuisi ndomo Yehova a limbuka ovina viwa ku Soma Yehosafata wo ko Yuda. Eye wa nõlele onjila ka ya sungulukile yoku likongela ku Soma Ahava wo ko Isareli, kuenje wa linga uyaki lolohoka via va Asuria ko Romote Gileada. Ndaño okuti ci soka 400 kovaprofeto vesanda va sapuila Ahava ovina viuhembi viokuti wa laikele oku yula uyaki, pole Mika uprofeto wocili wa Yehova wa sapuila Yehosafata kuenda Ahava hati, nda va linga uyaki ka va yuli. Kuenje olondaka viaco vieya oku tẽlisiwa. Momo Ahava wa fila kuyaki, pole Yehosafata wa puluka kolofa. Noke liuyaki waco, Yehova weya oku tuma Yehu oco a ece elungulo ku Yehosafata omo liakulueya aye. Kuenje Yehu wo sapuilavo hati: “Kokuove kua sangiwa [ovina] vimue viwa.”—2 Asapulo 18:4, 5, 18-22, 33, 34; 19:1-3.
9 Osimbu ulandu waco ka wa tẽlisiwile, Yehosafata wa sapuilile olombuale, la va Lewi, kuenda ovitunda oco va nyule alupale osi o ko Yuda locimãho coku longisa omanu Ocihandeleko ca Yehova. Noke va kuata onima yiwa, momo omanu va tundile kolofeka vikuavo veya oku kũlĩha Yehova. (2 Asapulo 17:3-10) Ndaño okuti Yehosafata noke wa nõla onjila yimue ka ya sungulukile, pole Yehova ka ivaleleko ovina viwa a lingile tete komuenyo waye. Ulandu waco u tu lembeleka calua, momo olonjanja vimue tua siatavo oku lueya. Pole, nda tua likolisilako oku vumba Yehova, eye o pondola oku amamako oku lekisa ocisola kokuetu kuenda ka ivalako ovina viwa tua siata oku linga.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
umba Yehova Lutima Wosi!
10 Omõla a Asa, Yehosafata “wa endaila vonjila ya isiaye Asa.” (2 Asapulo 20:31, 32) Wa ci linga ndati? Yehosafata wa kuama ongangu ya isiaye poku vetiya omanu oku amamako oku vumba Yehova. Eye wa tuma alume oku enda kalupale o ko Yuda oco va longise omanu “lelivulu Liovihandeleko via Yehova.” (2 Asapulo 17:7-10) Eye wa enda kocikanjo cokutakelo cuviali wo ko Isareli, noke wa endavo komanu va kala kolomunda vio ko Efarimi oco a va ‘tiuwiye ku Yehova.’ (2 Asapulo 19:4) Yehosafata wa kala osoma yimue okuti “wa sandele Yehova lutima waye wosi.”—2 Asapulo 22:9.
11 Koloneke vilo, Yehova o yongola okuti omanu voluali luosi va longisiwa eci catiamẽla kokuaye, kuenda vosi yetu tu pondola oku kuatisa kupange waco. Anga hẽ ocimãho cove oku kuatisa kupange waco olosãi viosi? Anga hẽ o yongola oku longisa Embimbiliya komanu vakuavo oco va fetikevo oku fendela Yehova? Anga hẽ wa siata oku likutilila catiamẽla kupange waco? Nda wa li kolisilako, Yehova o ka ku kuatisa oku longisa Embimbiliya komunu umue. Wa nõlapo hẽ oku lilongisa Embimbiliya lomunu umue poku sokiya otembo yove eci o kasi kepuyuko? Tu likolisilako oku kuatisa omanu oku fetika vali oku vumba Yehova, ndeci Yehosafata a linga. Tu kuatisivo vana va liwekapo oku kunda loku endaenda kolohongele. Handi vali, akulu vekongelo va sukila oku linga esokiyo lioku nyula loku kuatisa vana va tundisiwa vekongelo, va sangiwa vocikanjo cavo, okuti va liwekapo oku linga ovina ka via sungulukile.
8-14 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 20-21
“Kolela Yehova Suku Yove”
Tu Pandikisili Kumosi Kesulilo Lioluali Lulo Lua Vĩha
8 Koloneke via soma Yehosafata, olohoka vialua via pama vieyile oco vi kundule afendeli va Yehova. (2 Asapulo 20:1, 2) Nye va Isareli va linga eci va ñualiwa ocingonja lolohoka viaco? Ovo va kolelele ku Yehova kuenda va likutilila oco va pinge olonumbi kokuaye. (Tanga 2 Asapulo 20:3, 4.) Omunu lomunu pokati kavo ka setekele oku tetulula ocitangi caco lika liaye, pole vosi yavo va kala pamosi. Embimbiliya li popia hati: ‘O Yudea yosi ya talama kovaso a Yehova, kumue loloñaña viavo lakãi vavo kuenda omãla vavo.’ (2 Asapulo 20:13) Epata liosi lia va Isareli oku kongelamo amalẽhe lakulu, va kolelele ku Yehova, kuenda va linga cosi a va sapuilile. Omo lioku kala kumosi Yehova wa va teyuila kovanyãli vavo. (2 Asapulo 20:20-27) Omo liaco afendeli va Yehova va sukila oku kuama ongangu yaco yepandi poku liyaka lovitangi.
Ene wa Kueli Ndopo—Tiamisili Utima Wene Kupange wa Yehova
7 Yehova wa vangula la Yehosafata pocakati cu Lewi umue o tukuiwa hati, Yahasiele. Yehova wa popia hati: “Kuendiko, talami ño kuenda tali epopelo lia Yehova lioku vu kuatisi.” (2 Asa. 20:13-17) Ocili okuti hayoko onjila ya siata yoku linga uyaki! Olonumbi evi, ka via eciwile lomunu; ovio via tundile ku Yehova. Omo liekolelo Yehosafata a kuatela Suku, wa kuama olonumbi viaye. Eci eye kumue lomanu va endele oku ka lisanga lovanyãli, wa pitisa kovaso asualali vana ka va kuatele ovota, okuti olonjimbi. Yehova ka yandulukile Yehosafata; Eye wa yula olohoka viovanyãli.—2 Asa. 20:18-23.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 35 ocin. 1-2
Yehorama
Yehorama omo lioku yapuisiwa lukãi waye Ataliya, ka kuamele olonjila viesunga via isiaye Yehosafata. (2Ol 8:18) Yehorama ka pondele lika vamanjaye epandu kumue lolombuale vio Yuda, pole wa tindulavo omanu ku Yehova oco va fendele olosuku viesanda. (2As 21:1-6, 11-14) Uviali waye wosi, wa kala wovitangi. Tete va Edome va lekisa esino noke va Livina va ñualelapo o Yuda. (2Ol 8:20-22) Vukanda umue wa tumiwa ku Yehorama, uprofeto Eliya wa eca elungulo liokuti: “Yehova o kasi oku nena efengi limue linene komanu vove, komãla vove, kakãi vove kuenda kovina viosi o kuete.” Handi vali a Soma Yehorama, “ove o ka tala ohali lovovei alua oku kongelamo uvei umue wo vovãla okuti, eteke leteke u ka livokiya toke eci ovãla ove a tundila posamua omo liuvei waco.”—2As 21:12-15.
Ovina viosi via pita ndomo via popiwile. Yehova wa ecelela okuti, va Arabia kuenda va Filisiti va iñila vofeka kuenje vambata kumandekua akãi lomãla va Yerohama. Yehova wa ecelela okuti ku supuluka lika omõla umalẽhe wa Yehorama Yehoahasi o (tukuiwavo Ahasiya) okuti ca lingiwa lika omo liocisila Cusoma ca lingiwa la Daviti. “Noke yovina viosi evi Yehova wa veta [Yehorama] luvei umue ka u kuete esaku vovãla aye.” Noke yanyamo avali, “ovãla aye a tunda” kuenje wa fa osimbu a kala oku tala ohali. Omo liaco, omuenyo wulume waco ongangala, wa sulila okuti “lomue wa lila eci a fa.” Vo kenda Volupale lua Daviti, “pole, ka kendiwile vayambo olosoma.” Ahasiya omõlaye wa linga osoma pomangu yaye.—2As 21:7, 16-20; 22:1; 1As 3:10, 11.
15-21 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 22-24
“Yehova o Sumũlũisa Ovilinga Viutõi”
Yoasi wa Yanduluka Yehova Omo Liakamba Vãvi
YA KALA otembo yimue yovitangi ko Yerusalãi, volupale mua kala onembele ya Suku. Kotembo yaco Soma Ahasiya oco a pondiwa. Ka ca lelulikile oku sokolola kovina Ataliya inaye a linga noke yolofa viaye. Eye wa tuma oku ponda olonekulu viaye omãla va Ahasiya. Ove hẽ wa kũlĩha esunga liaco? Oco eye a viale ofeka pomangu yavo.
Pole, Yoasi umue pokati kolonekulu via Ataliya, okuti handi wa kala oñaña wa yovuiwa kuenda inakulu yaye ka ci limbukile. O yongola hẽ oku kũlĩha ndomo eye a puluka? Pahãi yoñaña o tukuiwa Yehoseva wa selekele Yoasi vonembele ya Suku. Eye wa tẽla oku ci linga omo okuti, ulume waye Yehoyada wa kala ocitunda Cinene. Omo liaco kavali kavo va tata Yoasi oco ka ka pondiwe.
Yoasi wa Yanduluka Yehova Omo Liakamba Vãvi
Vokuenda kuanyamo epandu Yoasi wa selekiwa vonembele. Vokuenda kuotembo yaco, eye wa lilongisa cosi catiamẽla ku Yehova kuenda kovihandeleko viaye. Eci Yoasi a tẽlisa epanduvali kanyamo, Yehoyada wa tumavo oku waveka ndosoma. Ove hẽ o yongola oku kũlĩha ndomo Yehoyada a ci linga kuenda ovina via pita la inakulu ya Yoasi nasoma ĩvi Ataliya?
Yehoyada vokañunuñunu wa vilikiya olondavululi vi likasi olosoma via kuatele ko Yerusalãi kotembo yaco. Wa va lomboluila ndomo eye lukãi waye va yovola omõla a Soma Ahasiya. Noke Yehoyada wa lekisa Yoasi kolondavululi viaco kuenje wa vialekiwa komangu yusoma. Kuenje wa linga esokiyo limue.
Yehoyada wa tuala Yoasi kosamua kuenje wo wĩha ekolowa. Kuenje omanu va “fetika oku pandula povaka vati: ‘Soma a kale hũ lomuenyo!’” Olondavululi via ñuala Yoasi ocingonja oco vo teyuile. Eci Ataliya a limbuka esanju liaco, wa lupukila posamua kuenda wa fetika oku kaluka loku popia hati, elinga liaco ka lia sungulukile. Pole, omo liomoko ya eciwa la Yehoyada, olondavululi vio ponda.—2Ol 11:1-16.
Perspicaz-1 kem. 818 ocin. 9
Oku Kenda, Ocitumãlo Coku Kenda
Ocitunda Cinene Yehoyada ca tambula ekemãlo lioku kendiwa “Volupale lua Daviti kumue lolosoma,” okuti eye lika wa tambula esumũlũho liaco, ndaño ka pangele onepa kocikoti colosoma.—2As 24:15, 16.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1221 ocin. 12
Sakariya
12. Omõla Wocitunda Cinene Yehoyada. Eci Yehoyada a fa, soma Yoasi wa yanduluka efendelo liocili okuti, ka kuamẽle alungulo ovaprofeto a Yehova. Sakariya epalume lia Yoasi, (2As 22:11) wa lungula omanu catiamẽla kocitangi caco pole, ovo ka va likekembelele kuenda vo sasõla lovawe kosamua yonembele. Osimbu Sakariya a kala loku fa wa popia hati: “Yehova a ku kangise omo liovina wa linga.” Epingilo liaco, lia tambuluiwa momo o Suria ka ya kokele lika ovitangi vialua ku va Yuda, pole, Yoasi wa pondiwavo lakuenje vaye vavali, “momo eye wa pesela osonde yomãla va Yehoyada ocitunda.” O Septuaginta yo Helasi kuenda o Vulgate Latina vi lombolola okuti, Yoasi wa pondiwa oco ku fetuluinyiwe osonde “yomõla” a Yehoyada. Ocisonewa co Masoretiko kuenda o Pesita Siriaka, vi tukula ondaka “omãla” oco ci lekise esumbilo kuenda ekemanyo ku Sakariya uprofeto, haeye ocitunda omõla a Yehoyada.—2As 24:17-22, 25.
22-28 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 25-27
“Yehova o Kuete Epondolo Lioku ku Ĩha Ovina Vialua Okuti Evi o Kuete vi Sule”
Perspicaz-2 kem. 32 ocin. 1
Yoasi
Yoasi wa ecele ocita colohulukãi casualuali vaye ku soma yo Yuda oco va yake la va Edome. Pole, poku kuama olonumbi “viulume umue wa Suku yocili,” ovo va tumiwa oku tiukila konjo ndaño va fetiwile ale ci soka ocita colotalendo viopalata okuti, koloneke vilo ci soka ($660.600) kolondolale. Ovo va temẽle omo va tumiwa oku tiukila konjo poku pumba ovina va laikele oku punda. Omo liaco, noke yoku tiukila konano, va punda alupale atito, vusoma wovocakati oku upisa ko Samariya okuti (pamue oco ocitumãlo cavo) toke ko Bete-Horone.—2As 25:6-10, 13.
“Seteka” Uwa wa Yehova—Ndamupi?
16 Lieca olumue kupange wa Yehova. Etu ka tu sukila oku siapo ovina viosi tu kuete oco tu sanjuise Yehova. (Uku 5:19, 20) Nda tua nõlapo oku litumbika vali calua poku linga ovina tu yongola okuti, kupange wa Yehova ci sule, tu ka linga ndeci ca linga ulume wa tukuiwa volusapo lua Yesu okuti, wa likolisilako calua oku kuata ovina vialua pole, ka kapeleko Suku. (Tanga Luka 12:16-21.) Manji umue ulume o tukuiwa Christian o kasi ko Fransa, wa popia hati: “Ame sia kale oku eca otembo yange longusu yange ku Yehova kuenda kepata liange.” Eye lukãi waye va nõlapo oku kala akundi votembo yosi. Pole, oco va tẽlise ocimãho caco, va sukilile oku siapo upange wavo. Oco va likuatise, va fetika oku linga upange woku puenya kuenda oku sanjukila oku kuata olombongo vitito. Anga hẽ va nõla onjila yiwa? Manji Christian wa popia hati: “Cilo, tu kuete esanju kupange woku kunda kuenda esanju lioku mola olondonge Viembimbiliya lapasu tu linga oku lilongisa catiamẽla ku Yehova.”
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Ove hẽ o Kuete Ondunguli Yimue Konepa Yespiritu?
Usiya eci a kuata 16 kanyamo, wa linga osoma Yusoma wo pocakati co Yuda. Eye wa viala eci ci pitahãla 50 kanyamo, oku upisa kasulilo unyamo ocita lecelãla O.Y. Ndaño ceci Usiya a kala umalẽhe “wa amamako oku linga eci ca sunguluka kovaso a Yehova.” Nye co kuatisa oku kuama onjila yaco ya sunguluka? Ulandu Wembimbiliya u popia ndoco: “[Usiya] wamamako oku sanda Suku koloneke via Sakariya, una wo longisa oku sumbila Suku yocili. Osimbu a kala oku sanda Yehova, Suku yocili wo sumũlũisa.”—2As 26:1, 4, 5.
Ocinimbu eci Cembimbiliya, oco lika ci lombolola calua catiamẽla ku Sakariya, ondunguli ya Soma. Pole, omo Sakariya wa kala “ulongisi woku sumbila Suku yocili,” eye wa kuatisa calua soma yaco umalẽhe. Embimbiliya limue, li lekisa okuti “Sakariya wa kala ulume umue wa kuatele ukũlĩhĩso walua wovina vi kola, wa kũlĩhĩle calua ovina viespiritu kuenda wa kuatele uloño woku pitiya ukũlĩhĩso a kuata.” Catiamẽla ku Sakariya, onoño yimue Yembimbiliya ya popia ndoco: “Eye wa kũlĩhĩle calua ovitumasuku kuenda . . . wa kala ulume umue wa loñolohele calua, wa litumbikile kovina viwa kuenda citava okuti wa kuatisa calua Usiya.”
29-YA KUPEMBA–4 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 28-29
“Ove o Pondola Oku Vumba Yehova Ndaño Okuti Olonjali Viove ka vi Lekisa Ongangu Yiwa”
Setukula Akamba va Yehova
8 Ulandu womuenyo wa Hesekiya wa litepele calua lowu wa Ruti. Hesekiya wa tiamẽlele kepata limue okuti lia li tumbikile ku Suku. Pole, va Isareli havosiko va amamako oku pokola. Soma Ahasi, Isia ya Hesekiya wa kala ondingaĩvi. Eye ka lekisile esumbilo konembele ya Suku kuenda wa yapuisa omanu oco va fendele olosuku vikuavo. Ahasi wa yoka ndocilumba vamanji a Hesekiya kolosuku viesanda. Ocili okuti, utila wa Hesekiya ka wa lelukile!—2 Olosoma 16:2-4, 10-17; 2 Asapulo 28:1-3.
Setukula Akamba va Yehova
9 Ongangu ĩvi ya Ahasi nda ya kokela omõlaye Hesekiya oku funguila Yehova. Koloneke vilo, vana okuti ovitangi viavo ka via lisokele levi via pita la Hesekiya, va sima okuti va kuete esunga lioku “funguila Yehova” ale oku funguila ocisoko caye. (Olosapo 19:3) Vakuavo va sima okuti ovituwa vĩvi viepata liavo, vi pondola oku va kokela oku ambata omuenyo ka wa sungulukile ale oku setukula ovituwa viaco. (Esekiele 18:2, 3) Anga hẽ ovisimĩlo evi viocili?
10 Omuenyo wa Hesekiya wa lekisa okuti ovisimĩlo viaco viesanda! Ka kuli esunga lalimue lioku funguila Yehova. Eye ka kokela ovina vĩvi omanu. (Yovi 34:10) Ocili okuti olonjali vi pondola oku longisa omãla vavo oku linga ovina viwa ale ovina vĩvi. (Olosapo 22:6; Va Kolosai 3:21) Pole, eci ka ci lomboloka okuti ovituwa viepata lietu, ovio vi situlula ovituwa tu ka kuata. Momo lie? Momo Yehova wa tu ĩha ombanjaile yelianjo, okuti tu nõla oku linga eci ciwa ale ceci cĩvi. (Esinumuĩlo 30:19) Hesekiya wa talavaya ndati lombanjaile yaco?
11 Pokati kolosoma viosi vio ko Yuda, Isia ya Hesekiya wa kala osoma yimue ya piãlele koku linga ũvi. Pole Hesekiya wa kala osoma yimue yiwa. (Tanga 2 Olosoma 18:5, 6.) Eye ka nõlelepo oku kuama ongangu ĩvi ya isiaye. Pole, wa nõlapo oku yevelela lutate ovaprofeto va Yehova okuti, Isaya, Mika, kuenda Hosea. Hesekiya wa kapeleko olonumbi kuenda alungulo a tunda kokuavo. Eci co kuatisa oku tetulula ovitangi vialua via kokiwa la isiaye. Eye wa yelisa onembele, wa pinga oco Suku a ecele akandu omanu, kuenda wa nyõla oviteka viavo. (2 Asapulo 29:1-11, 18-24; 31:1) Noke, eci Soma Senakeriva wo ko Asuria a seteka oku iñila vo Yerusalãi locimãho coku ponda, Hesekiya wa lekisa utõi walua kuenda ekolelo. Eye wa kolelele okuti Yehova o teyuila kuenda o pamisa afendeli vaye. (2 Asapulo 32:7, 8) Vepuluvi limue Hesekiya wa lekisa ocituwa cepela pole, Yehova wo lungula kuenje wa liketisa. (2 Asapulo 32:24-26) Ocili okuti, Hesekiya wa tu sila ongangu yimue yi komohĩsa tu sukila oku setukula. Eye ka ecelele okuti ovituwa viepata liaye vi nyõla omuenyo waye. Pole, wa lekisa okuti wa kala ekamba lia Yehova.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Natana—wa Teyuila Efendelo Liocili
Omo okuti Natana wa kala ufendeli wocili wa Yehova, eci Daviti a lekisa kokuaye onjongole yoku tunga ocitumãlo catete cefendelo liocili palo posi, eye wo vetiya oku ci linga. Kepuluvi liaco, Natana wa lombolola lika ovisimĩlo viaye, pole, ka vanguile vonduko ya Yehova. Kuteke waco, Suku wa tuma uprofeto oco a sapuile soma Daviti hati: Hayeko o tunga onembele ya Yehova. Onembele yaco ya laikele oku tungiwa la umue pokati komãla va Daviti. Pole, Natana wa popia hati, Suku wa linga ocisila cimue la Daviti oco uviali waye ‘u kale otembo ka yi pui.’—2 Sam. 7:4-16.
Ocipango ca Suku ka ca likuatele lovisimĩlo via Natana viatiamẽla koku tunga onembele. Pole, uprofeto ka lisiõsũile, kuenje, wa lekisa umbombe poku tava kocipango ca Yehova kuenda wa eca ekuatiso. Omo liaco, eci tu lunguiwa la Suku, tu sukila oku kuama ongangu ya Natana! Ovituwa viuprofeto Natana via lekisa okuti, ka pumbile ohenda ya Yehova Suku. Momo, Yehova wa tuma Natana kumue la Gadi ukuavitumasuku oco va sapuile Daviti oku sokiya ci soka 4.000 kolonjimbi via enda oku tumbangiya Yehova vonembele.—1 Asa. 23:1-5; 2 Asa. 29:25.
5-11 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 30-31
“Oku Liongoluila Kumosi ci tu Kuatisa”
Perspicaz-1 kem. 920 ocin. 2
Hesekiya
Ombili Eye a Lekisa Kefendelo Liocili. Hesekiya wa lekisa ombili kefendelo lia Yehova poku linga osoma eci a kuata 25 kanyamo. Ocina catete eye a linga oku ikula vali onembele loku yi tumbulula. Noke wa vilikiya ovitunda la va Lewi loku va sapuila hati: “Cilo, onjongole yange yovutima oku linga ocisila cimue la Yehova Suku ya Isareli.” Ca kala ocisila cimue cekolelo, ndu okuti ocisila Cocihandeleko, ndaño handi ca sulilile, pole, ka ca kapiwileko, ca tumbikiwile vali ko Yuda. Longusu yalua, wa sokiya va Lewi kovopange avo kuenda wa tumbika esokiyo liovimalẽho vioku sika levi vioku imba ovisungo. Ca kala ko Nisana osãi yocipito co Paskoa, pole, onembele kuenda ovitunda va Lewi via vihĩsiwile. Toke keteke 16 liosãi ya Nisana onembele ya yelisiwile ale kuenda ovikuata vialio viongotiyiwile. Ca sukilile oku linga ocipito cimue ci likasi coku tuvika akandu a va Isareli vosi. Tete, olombuale via nena ovilumba, ovilumba vioku tuvika akandu vusoma, ocitumãlo ci kola kuenda omanu, okuti via kuamiwa lovilumba vialua via yokiwa via eciwa lomanu.—2As 29:1-36.
Perspicaz-1 kem. 920 ocin. 3
Hesekiya
Omo okuti oku vihĩsiwa kuomanu kua tatekele oku linga ocipito cavo co Paskoa votembo ya sokiyiwa, Hesekiya wa kuama ocihandeleko ca lekisile okuti, vana va vihĩsiwa citava oku linga ocipito co Paskoa vosãi yi kuamamo. Eye ka vi likiyile lika o Yuda, pole, wa vilikiyavo o Isareli pocakati covikanda via tumiwa vofeka yosi, tunde ko Bereseva toke ko Dani. Ovikanda vialua, via pitĩla ku valua vakuakuyola epembe; pole, vamue capiãla enene Asiyere, Manase kuenda Sevulono va liketisa kuenje veya kumue la vamue vakuepata lia Efarimi kuenda lia Isakare. Handi vali, kueya afendeli valua va Yehova okuti ka va kaile va Isareli. Citava okuti, ka ca lelukile ku vamue va kala kuviali wo kombuelo okuti, va kapeleko efendelo liocili oku iya kocipito caco. Ovo ndeci olomunga, va laikele oku lambalaliwa loku yoliwa epembe omo okuti, uviali wapata ekũi wa kala lãvi omo lioku kuama efendelo liesanda kuenda oku lambalaliwa la va Asuria. —2As 30:1-20; Ate 9:10-13.
Perspicaz-1 kem. 920 ocin. 4-5
Hesekiya
Noke yocipito co Paskoa, kua lingiwa ocipito Colombolo ka vi Kuete Etumbisa, vokuenda kuoloneke epanduvali lesanju lialua kuenda ekongelo lia nõlapo okuti kocipito caco, ku vokiyiwa oloneke epanduvali. Ndaño kotembo yohele, ovo va kuata esumũlũho lia Yehova “kuenje kua kala esanju lialua vo Yerusalãi, momo tunde koloneke via Salomone omõla a Daviti, soma yo Isareli ka kua la pita ovina via lisoka ndevi vo Yerusalãi.”—2As 30:21-27.
Ovina via kuamamo, via lekisa okuti ya kala ohongele yimue yoku tumbulula efendelo liocili okuti, ka ya kaile ohongele ya pita ño ombamba. Osimbu ka va tiukilile konjo, vosi va endele kocipito caco, va nyãnyõla olongunji vi kola, va lundula olombueti vi kola kuenda va nyãnyõla ovitumãlo via lepa lovotala vo Yuda yosi lo ko Bejamini kuendavo ko Efarimi lo ko Manase. (2As 31:1) Hesekiya wa eca ongangu yiwa poku nyõla onyõha yosipi yina Mose a tungile momo, omanu va enda oku tuimisilako owisi wovilumba kociñumañuma caco. (2Ol 18:4) Noke yocipito caco ci nene, Hesekiya wa songuila oku amamako kuefendelo liocili, poku sokiya ovitunda vovimunga viavo loku linga eliangiliyo liokulia kua vana va linga ovopange vonembele, wa vetiya epokolo Kocihandeleko catiamẽla koku eca olonepa viekũi, ovilumba viapako atete ku va Lewi kuenda kovitunda kuenje omanu vosi va kuatisa lutima wosi.—2As 31:2-12.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
“Nda wa Kũlĩhi Ovina Evi, vu Sumũlũha Nda vu vi Linga”
14 Onepa yikuavo yoku lekisa okuti tuambombe, oku kala onjeveleli yiwa. Tiago 1:19 ku tu sapuila okuti tu sukila oku kala “vakuanjanga koku yevelela.” Yehova eye wa velapo koku yevelela. (Efetikilo 18:32; Yehosua 10:14) Kũlĩhĩsa olondaka vi sangiwa kelivulu Lietundilo 32:11-14. (Tanga.) Ndaño okuti Yehova ka sukilile ocisimĩlo ca Mose, eye wa ecelela okuti Mose o lombolola ndomo a liyevite. O pondola hẽ oku yevelela lepandi umue wa lueyele kosimbu kuenje noke wa kapako elungulo liove? Ocili okuti, Yehova o yevelela lepandi omanu vosi va likutilila lekolelo.
15 Lipula ndoco: ‘Nda Yehova wa lekisa umbombe poku yevelela omanu ndeci, Avirahama, Rahele, Mose, Yehosua, Manoa, Eliya kuenda Hesekiya, si pondolavo hẽ oku ci linga? Nda sumbila hẽ vamanji vosi poku kuama alungulo avo loku a kapako nda ci sukiliwa? Vekongelo ndi kasi, ale vepata, muli hẽ ava va sukila ekuatiso liange? Nye ndi sukila oku linga konepa eyi?’—Efetikilo 30:6; Olonganji 13:9; 1 Olosoma 17:22; 2 Asapulo 30:20.
12-18 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 32–33
“Pamisa Vamanjove Vokuenda Kuotembo Yovitangi”
Perspicaz-1 kem. 241 ocin. 3
O Asuria
Senakeriva. Senakeriva omõla a Sarigono II, wa kundula usoma wo Yuda vokuenda 14 kanyamo wuviali wa Hesekiya okuti, kunyamo (732 O.Y.). (2Ol 18:13; Isa 36:1) Hesekiya wa likala oku vumba va Suria okuti, onima yeyilila kovina isiaye Ahasi a linga. (2Ol 18:7) Senakeriva wa tambulula poku katukila o Yuda loku tambula ci soka 46 kalupale (sokisa Isa 36:1, 2), noke oku upisa kocilombo caye ko Lakisi, wa kisika okuti Hesekiya o feta kokuaye elisimu li soka 30 kolotalendo viulu okuti koloneke vilo, ci soka (11.560.000 kolondolale) kuenda 300 kolotalendo viopalata okuti koloneke vilo ci soka (1.982.000 kolondolale). (2Ol 18:14-16; 2As 32:1; sokisa Isa 8:5-8.) Ndaño okuti olombongo viaco via fetiwa, Senakeriva wa tuma olomunga oco vi kisike okuti va Isareli ko Yerusalãi va lieca kokuaye. (2Ol 18:17–19:34; 2As 32:2-20) Noke ya Yehova oku ecelela oku pondiwa kueci ci soka 185.000 kasualali va soma yo ko Asuria vuteke umosi, ca kisika okuti soma yaco o tunda loku tiukila ko Ninivei. (2Ol 19:35, 36) Noke yotembo yimue omãla vaye vavali vo ponda kuenje omõlaye Esarihadono wa linga osoma pomangu yaye. (2Ol 19:37; 2As 32:21, 22; Isa 37:36-38) Ovolandu aco oku upako oku nyõliwa kuasualali vo Asuria, kua sonehiwavo ulandu wa Senakeriva kuenda wa Esarihadono.—OVILUVIALUVIA Vol. 1 kem. 957.
Ceci ci Lomboloka Angombo Epanduvali Lolosoma Ecelãla Koloneke Vilo
12 Nda poku liyaka lovitangi tu sima okuti ka tu tẽla oku vi tetulula, tu ivaluki okuti, Yehova o tu ĩha ongusu tu sukila oco tu linge ovina tu tẽla. Soma Hesekiya wa linga ovina a tẽla, momo wa sapela ‘lolombuale viaye kuenda omanu va pama,’ kuenje va nõlapo “oku sitika olono viovava vina via kala konele yimbo.” Noke, ‘Hesekiya wa kuata utõi woku tumbulula ocimbaka cosi ca kupukile. Kilu liaco wa tungako olombonge lo konyima yaco wa tungako ocimbaka. Kuenje, wa ‘telavo ovimalẽho loviyepelo vialua.’ (2 Asa. 32:3-5) Kotembo yaco, Yehova wa teyuila afendeli vaye lekuatiso lia Hesekiya, lolombuale viaye kuenda ovaprofeto vana va enda oku pokola kokuaye.
Ceci ci Lomboloka Angombo Epanduvali Lolosoma Ecelãla Koloneke Vilo
13 Soma Hesekiya wa linga upange umue wa velapo okuti oku sitika olono viovava o vimbo, ale oku tunga ovimbaka via pama violupale ci sule. Omo okuti wa kala ungombo uwa, wongolola omanu, kuenje wa va sapuila olondaka via pamisa ekolelo liavo poku popia hati: ‘Ko ka yokoki, ko ka salukili Soma yo Asuria, momo konele yetu kuli u wa velapo. Konele yaye kuli okuokuo kuetimba, puãi konele yetu kuli Yehova Suku yetu, o tu kuatisa loku tu yakela ovilunga vietu.’ Olondaka Soma Hesekiya a popia, via kuatisa omanu oku limbuka okuti, Yehova wa laikele oku va teyuila kovanyãli vavo! Noke va Yudea ‘va fetika oku tula utima poku yeva olondaka via Hesekiya, Soma yo ko Yuda.’ Ivaluka okuti, olondaka via Hesekiya via vetiya omanu oku kuata esanju. Soma Hesekiya kumue lolombuale vikuavo ndeci, uprofeto Mika la Isaya, va kala angombo vawa, ndomo Yehova a ci popele vonduko yuprofeto waye.—2 Asa. 32:7, 8; tanga Mika 5:5, 6.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Nye ci Lomboloka Oku Likekembela Lutima Wosi?
11 Olonjanja vimue Yehova wa enda oku tambulula olohutililo via Manase. Yehova wa limbuka okuti Manase wa linga apongoloko omo liolohutililo a enda oku linga. Kuenje Yehova wa yevelela Manase eci eye a pinga ongecelo kuenda wa ecelela okuti o linga vali osoma. Manase wa likolisilako calua oco a lekise okuti wa likekembela lutima wosi. Eci eye a linga, Ahava lalimue eteke a ci lingile. Manase wa pongolola ovilinga viaye. Eye wa likolisilako oku malako efendelo liesanda kuenda wa vetiya efendelo liocili. (Tanga 2 Asapulo 33:15, 16.) Ocili okuti Manase poku ci linga, wa sukilile utõi kuenda ekolelo, momo wa kala ongangu ĩvi pokati kepata liaye, kakuenje vaye kuenda komanu vakuavo vokuenda kuanyamo alua. Pole, eci Manase a kuka, wa seteka oku pongolola ovituwa viaye kovina vĩvi a lingaile. Citava okuti, Manase noke weya oku kala ongangu yiwa konekulu yaye Yosiya okuti noke weya oku kala osoma yiwa.—2 Olos. 22:1, 2.
12 Nye tu lilongisila kongangu ya Manase? Eye wa liketisa kuenda wa linga ovina vikuavo. Wa likutilila oku pinga ohenda. Noke wa pongolola ovituwa viaye. Eye wa likolisilako oku pongolola ovituwa viaye kovina vĩvi a lingaile loku sanda oku fendela Yehova kuenda oku kuatisa omanu vakuavo oku linga cimuamue. Ongangu ya Manase yi kuatisa omanu vana va siata oku linga ovina vialua vĩvi. Ulandu wa Manase u lekisa okuti Yehova Suku ‘uwa kuenda olonjanja viosi wa likapelako oku ecela.’ (Osa. 86:5) Yehova ecela vana va likekembela lutima wosi.
19-25 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | 2 ASAPULO 34–36
“O Kasi hẽ Oku Kuatisiwa Londaka ya Suku?”
Perspicaz-1 kem. 1178 ocin. 3
Hulida
Eci Yosiya a yeva oku “tangiwa kuelivulu liocihandeleko” ca tangiwa la Hilikiya ocitunda cinene vokuenda kupange woku tumbulula onembele, eye wa tuma olomunga oco vi ka kũlĩhĩse Yehova. Ovo va endele toke ku Hulida una wa va sapuila olondaka via Yehova via lekisa afengi osi a laikele oku iya omo liesino, a sonehiwa “velivulu” okuti a laikele oku pita lomanu vaco olonanguluke. Hulida wa popiavo okuti, omo Yosiya a liketisa kovaso a Yehova, ka laikele oku mola afengi aco, pole, o ka kongeliwa lavakukululu yaye kuenda oku kendiwa lombembua.—2Ol 22:8-20; 2As 34:14-28.
Lekisa Ombili Kefendelo Lia Yehova!
20 Vokuenda kupange Soma Yosiya a sokiyile woku semulula onembele, Ocitunda Cinene Hilikiya, “wa sanga elivulu liovihandeleko via Yehova, via ecele Mose.” Eye wa eca elivulu liaco ku Siafane usonehi waye, una wa tangela ulandu waco ku Yosiya. (Tanga 2 Asapulo 34:14-18.) Nye ceyililako? Soma wa tola uwalo waye omo liesumuo, kuenje wa tuma ukuenje waye oku vangula la Yehova. Vonduko yuprofeto Hulida, Suku wa tuma oku eca esapulo lioku pisa ovituwa vimue viatavo via kala vo Yuda. Pole, elikolisilo lia Yosiya lioku malãko efendelo lioviteka, lia limbukiwa lomanu vosi kuenda eye wa sanga ohenda kovaso a Yehova ndaño lovitangi via lakele oku iya vofeka yaco. (2 Asa. 34:19-28) Ulandu owu u tu longisa nye? Vosi yetu tu sukila oku kuama ongangu ya Yosiya. Tu sukila oku pokola kolonumbi via Yehova, kuenda oku kũlĩha eci ci pondola oku pita letu nda tua ecelela okuti ovituwa via vana va tomba Suku, kuenda ekambo liekolelo vi nyõla efendelo lietu. Tu sukila oku kolela okuti, Yehova wa kapako ombili tu lekisa kefendelo liocili, ndeci ca pita la Yosiya.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Ove hẽ o ka Kapako Lutima Wosi Ovina Via Sonehiwa?
15 Nye tu lilongisa kulandu wa Yosiya? Ndaño okuti Yosiya wa kala osoma yimue yiwa eye wa endavo oku lueya kuenda co kokela olofa. (Tanga 2 Asapulo 35:20-22.) Nye ca pita laye? Yosiya wa fetika oku linga uyaki la Neko, soma yo ko Egito, ndaño okuti ka kua kale esunga liaco lioku ci linga. Neko wa sapuila Yosiya okuti ka yongola oku liyaka laye. Embimbiliya li lekisa okuti olondaka via Neko “via tunda vomela wa Suku.” Pole, Yosiya wa nõlapo oku liyaka laye kuenje wa pondiwa. Momo lie Yosiya a liyakela la Neko? Embimbiliya ka li lekisa esunga liaco.
16 Yosiya wa sukilile oku kũlĩhĩsa nda olondaka Neko a popia via tunda muẽle ku Yehova. Momo lie? Momo eye wa sukilile oku pula Yeremiya umue pokati kovaprofeto va Yehova. (2 Asapulo 35:23, 25) Handi vali, Yosiya wa sukilile oku kulĩhĩsa olondaka viaco. Neko wa kala oku enda ko Karikemisi oco a ka liyake lofeka yikuavo, okuti o Yerusalãi hayoko. Neko ka pembuile Yehova ale afendeli vaye. Yosiya ka sokoluile lutate kovina evi osimbu ka nõlele onjila a sukilile oku kuama. Ulandu owu u tu longisa nye? Eci tu liyaka locitangi cimue kuenda eci tu yongola oku ñola onjila tu kuama, tete tu sukila oku konomuisa ovina Yehova a yongola okuti tu vi linga.
17 Poku nõla onjila yimue, tete tu sukila oku sokolola ndomo olonumbi Viembimbiliya vi tu kuatisa kuenda ndomo tu pondola oku vi kapako. Olonjanja vimue, citava okuti tu linga akonomuiso alua valivulu etu ale tu pinga ekuatiso kukulu umue wekongelo. Eye o pondola oku tu kuatisa oku sokolola kolonumbi vikuavo Viembimbiliya. Sokolola ulandu ukuãimo: Manji umue ukãi wa kuela lulume umue okuti Hambangiko ya Yehova. Eteke limue eye wa sokiya oku enda kupange woku kunda. (Ovilinga 4:20) Pole, ulume waye ka yongola okuti manjetu enda kupange woku kunda. Ulume waye u sapuila okuti, ka va siatele oku kala kavali kavo otembo yalua kuenda o yongola okuti va tundila kumosi oco va ende kocitumãlo cimue. Manjetu o konomuisa ovinimbu vimue Viembimbiliya oco viu kuatise oku nõla onjila yimue ya sunguluka. Eye wa kũlĩha okuti o sukila oku pokola ku Suku kuenda kocihandeleko Yesu a tu ĩha coku linga olondonge. (Mateo 28:19, 20; Ovilinga 5:29) Pole, eye ivaluka okuti ukãi o sukila oku lekisa esumbilo kulume waye kuenda afendeli va Suku va sukila oku lekisa esunguluko. (Va Efeso 5:22-24; Va Filipoi 4:5) Anga hẽ ulume waye o yongola okuti eye o liwekapo oku kunda, ale o yongola ño oku kala laye veteke liaco? Omo okuti tuafendeli va Yehova tu yongola oku nõla olonjila via sunguluka kuenda tu yongola oku sanjuisa utima waye.
26 YEVAMBI–2 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESERA 1–3
“Ecelela Okuti Yehova o Talavaya Love”
O Lete hẽ eci Sakariya a Mola?
VA Yudea va kala lesanju lialua. Yehova Suku “wa vetiya espiritu lia Soma Kuro wo ko Persia oco a yovole va Isareli va kala anyamo alua kumandekua ko Bavululo.” Soma wa sandeka ondaka yokuti, va Yudea va sukilile oku tiukila kofeka va tundile oco “va tumbulule onjo ya Yehova Suku ya Isareli okuti Suku yocili.” (Ese 1:1, 3) Eli lia kala esapulo limue liesanju! Eci ca lombolokele okuti va Yudea va ponduile oku fendela vali Suku yocili kofeka yina eye a va ĩhile.
Akãlu Uyaki Kuenda Ekolowa vi tu Teyuila
2 Sakariya wa kũlĩhile okuti, va Yudea vana va tiuka ko Yerusalãi, va kala afendeli va Yehova. Ovo va ‘vetiyiwa lespiritu lia Suku,’ poku sia olonjo viavo kuenda ovopange avo ko Bavulono. (Esera 1:2, 3, 5) Ovo va sia ocitumãlo cimue va kũlĩhĩle ciwa oco va ende kofeka yimue okuti, valua pokati kavo ka va yi kũlĩhĩle. Oku tumbulula onembele ya Yehova, ca kuata esilivilo ku va Yudea vana va kala oku linga ungende ka wa lelukile wo 1.600 kolokilometulu vofeka yimue ka va kũlĩhĩle.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi a Velapo Velivulu Lia Esera
1:3-6. Koloneke vilo vamanji vamue, va siata oku kuama ongangu ya va Isareli vana va sialele ko Bavulono. Momo ndaño okuti, ka va litumbikile kupange wakundi votembo yosi ale oku talavaya kuna kuli esukila, pole, va siata oku kuatisa vana va kasi kupange waco. Handi vali, va siatavo oku eca olombanjaile viavo vioku kuatisa kupange woku kunda.