OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • mwbr23 Evambi Linene kam. 1-11
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
  • Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—2023
  • Otulosapi
  • 3-9 YEVAMBI LINENE
  • 10-16 YEVAMBI LINENE
  • 17-23 YEVAMBI LINENE
  • 24-30 YEVAMBI LINENE
  • 31 YEVAMBI LINENE–6 YENYENYE
  • 7-13 YENYENYE
  • 14-20 YENYENYE
  • 21-27 YENYENYE
  • Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
  • 28 YENYENYE–3 YENYENYE LINENE
Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda—2023
mwbr23 Evambi Linene kam. 1-11

Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda

3-9 YEVAMBI LINENE

© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESERA 4-6

“Ko ka Tateki Upange”

w22.03 kem. 18 ocin. 13

O Lete hẽ Eci Sakariya a Mola?

13 Upange woku tumbulula onembele weya oku tatekiwa. Ndaño ndoco, alume va nõliwile oku songola okuti, Ocitunda Cinene Yesiua kuenda Nguluvulu Seruvavele “va fetika oku tumbulula onjo ya Suku.” (Esera 5:1, 2) Ocisimĩlo caco ku va Yudea vamue ca kala ndu okuti ka ca sungulukile. Upange woku tumbulula onembele ka wa ponduile oku tatekiwa lovanyãli, vana va yonguile oku linga cosi citava oco va u tateke. Seruvavele kuenda Yesiua okuti alume vavali va kala oku songola upange waco, va sukilile oku kolela okuti Yehova wa kala oku va kuatisa. Ovo va tambula ekuatiso liaco. Ndamupi?

w86 1/2 kem. 29, vokakasia ocin. 2-3

Yehova wa Kala “Oku Lavulula Akulu”

Va Yudea noke yoku tiuka ko Bavuluno, kua fetika otembo 16 yanyamo okuti ka va lingile upange laumue. Uprofeto Hagai kuenda Sakariya, va yula usumba wa va Yudea kuenda va fetika oku tumbulula onembele ya Yehova. Noke upange waco wa tatekiwa lolombiali vio ko Persia. Ovanyãli va pula ndoco: “Helie wa ku handeleki oku tunga onjo eyi?”—Esera 5:1-3.

Ovo va eca etambululo limue liutõi. Nda akulu va kuatele usumba, upange woku tumbulula onembele nda wa liwekapo vepuluvi liaco. Nda akulu va vanguile lonjila yimue yi temisa asualali vaco, upange woku tunga nda haeco wa tatekiwa. Omo liaco, akulu vana va kala (oku songuiwa la nguluvulu Seruvavele kuenda Ocitunda Cinene Yehosua) va lekisa utate poku eca etambululo kuenda va ci linga lutate. Ovo va ivaluisa olombiali ocihandeleko cimue ca tumbikiwile la Kuro ca ecelela okuti, va Yudea vamamako lupange waco. Omo okuti ovo va kũlĩhĩle onumbi yo ko Persia, okuti ka citava oku pongolola ocihandeleko ca tumbikiwa, olombiali viaco via nõlapo oku yuvula oku tamalãla locihandeleko caco. Va ecelela okuti oku tungiwa kuaco ku amamako toke eci Soma Dariu a eca ocihandeleko cokaliye cokuti, upange waco wamamako.—Esera 5:11-17; 6:6-12.

w22.03 kem. 15 ocin. 7

O Lete hẽ Eci Sakariya a Mola?

7 Epongoloko lia pita lia kolisa vana va kala oku tunga onembele. Epongoloko lipi? Kunyamo 520 O.Y., Dariu I wa kala osoma yo ko Persia. Kunyamo wavali wuviali waye, eye wa limbuka okuti oku tatekiwa kuokutunga onembele ka kuatumbikiwile vocihandeleko. Noke Dariu wa tumbika ocihandeleko cokuti va Yudea va sukilile oku malusula upange woku tunga. (Esera 6:1-3) Ocihandeleko soma a eca ca komõhisa omanu vosi, pole soma wa linga vali ocina cikuavo, okuti oku tumbika lika ocihandeleko coku tunga ci sule. Soma wa handeleka omanu oco va liwekepo oku tateka upange woku tunga kuenda wa eca ku va Yudea olombongo lovina vikuavo va sukilile, oco va malusule upange woku tunga! (Esera 6:7-12) Kuenje va Yudea va malusula upange woku tunga onembele osimbu ka ca tẽlele anyamo akuãla okuti kunyamo 515 O.Y.—Esera 6:15.

w22.03 kem. 19 ocin. 16

O Lete hẽ Eci Sakariya a Mola?

16 Onjila yimue ya Yehova yoku eca onumbi, pocakati ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka.’ (Mat. 24:45) Olonjanja vimue ukuenje wa kolelua, eca olonumbi vina okuti ka tu kuata elomboloko lia suapo. Ndeci, pamue tu tambula onumbi yimue yoku lipongiyila ocilunga cimue kuenje tu sima okuti ocilunga caco ka ci piti posongo tu kasi. Ale tu sima okuti ukuenje wa kolelua poku lilava kefengi liokovide wa piãlisapo calua. Nye tu sukila oku linga nda tu liyeva okuti ka tua sanjukilile olonumbi via eciwa? Tu sukila oku sokolola ndomo va Isareli va kuatisiwa eci va linga ovina Yesiua kuenda Seruvavele va va sapuila oku linga. Tu sukilavo oku sokolola kovolandu akuavo tua siata oku tanga Vembimbiliya. Olonjanja vimue afendeli va Suku va tambula olonumbi vi molẽha ndu okuti ka via sungulukile kovaso omanu, pole vi pondola oku popela ovimuenyo viavo.—Olong. 7:7; 8:10.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w93 15/6 kem. 32 ocin. 3-5

O Pondola hẽ Oku Kolela Kembimbiliya?

Ocingangu ca pangiwila ko Tarso konepa yombuelo yolupale okuti, koloneke vilo yi tukuiwa hati, o Turquia. Oco ca pangiwa vokuenda kuviali wa Soma yo ko Persia Mazaeus kocita cakuãla O. Y. Eye wa kala nguluvulu yoluvumba “Konele Yikuavo Yolui” okuti, Olui Ferati.

Pole, momo lie ondaka yaco yi kuetele esilivilo? Momo o ka sanga ondaka yaco Vembimbiliya liove. Kelivulu lia Esera 5:6, 6:13, ku lekisa okuti Soma Dariu wo ko Persia kuenda nguluvulu o tukuiwa Tatenai, va litumisa ovikanda. Ovikanda viaco, via tukula oku tumbuluiwa kuonembele la va Yudea ko Yerusalãi. Esera wa kala usonehi umue Wocihandeleko ca Suku kuenda kua lavokawaile okuti, ci sonehiwa lonjila yimue ya suapo. Kelivulu lia Esera 5:6 kuenda 6:13, o ka limbuka okuti, kua tukula Tatenai okuti “nguluvulu yimbo li kasi konele Yoluli.”

Esera wa soneha ulandu waco kunyamo 460 O.Y., eci kua kambele 100 canyamo oco kupangiwe ocingangu caco. Omanu vamue va sima okuti, onduko yesualali limue liosimbu ka yi kuete esilivilo lialua. Pole, nda wa kolela ku vana va soneha Embimbiliya ndaño muẽle kovina vitito, ka ci kavokiya hẽ ekolelo liove kovina vikuavo va soneha?

10-16 YEVAMBI LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESERA 7-8

“Ocituwa Esera a Lekisa ca Eca Ekemanyo ku Yehova”

w00 1/10 kem. 23 ocin. 8

Oku Lilongisa ku Sanjuisa Kuenda ku Eca Onima

8 Ocili okuti, ocisola cetu Kondaka ya Yehova, te ci tunda kutima wetu okuti, owo ono yovisimĩlo. Tu sukila oku upa esanju, kolonepa vimue tua tanga ale. Tu sukila oku sokolola ondongosi ovisimĩlo viespiritu okuti, tu tekela muẽle koku vi sokolola. Eci ci sukila oku ci sokolola lutate kuenda oku likutilila kueci catiamẽla kondaka yaco. Ndeci Esera a linga, etu tu sukilavo oku angiliya ovitima vietu poku tanga kuenda poku lilongisa Ondaka ya Suku. Kueci catiamẽla kokuaye, kua sonehiwa ndoco: “Esera wa pongiya utima waye oco a kũlĩhĩse Ocihandeleko ca Yehova kuenda oku ci kapako loku longisa ovisila loviholo vialio vo Isareli.” (Ese 7:10) Kũlĩhĩsa ovina vitatu viesunga lieci Esera a pongiyilile utima waye. Ovina viaco vievi: Oku lilongisa, oku kapako eci a lilongisa vomuenyo waye kuenda oku ci longisa. Etu tu sukilavo oku kuama ongangu yaye.

Toda a Escritura kem. 75 ocin. 5

Elivulu 13 Liembimbiliya—1 Asapulo

5 Ka kuli omunu umue o sokisiwa la Esera wa ponduile oku soneha ulandu waco lonjila yimue ya suapo. “Esera wa pongiya utima waye oco a kũlĩhĩse Ocihandeleko ca Yehova kuenda oku ci kapako loku longisa ovisila loviholo vialio vo Isareli.” (Esera 7:10) Yehova wo kuatisa lespiritu sandu. Nguluvulu yoluali wo ko Persia, wa limbuka olondunge via Suku ku Esera kuenje wo wĩha unene vuviali wo Yuda. (Esera 7:12-26) Omo liaco, Esera omo liunene wa Suku kuenda una wo wĩhiwa lombiali, wa tẽla oku soneha ulandu waye poku konomuisa ovicapa via velapo vio kotembo yaco.

Perspicaz-1 kem. 1179 ocin. 7

Umbombe

Eca Onumbi ya Suapo. Wosi o liketisa kovaso a Suku, o lavoka oku tambula onumbi yaye. Esera wa kuatele ocikele cinene coku songuila ci soka 1.500 kalume, ovitunda, va Netimini, akãi kuenda omãla poku tunda ko Bavulono oku enda ko Yerusalãi. Handi vali, ovo vambatele ulu walua kuenda opalata, vioku posuisa onembele ko Yerusalãi. Ovo va sukilile eteyuilo vokuenda kungende pole, Esera ka yonguile oku pinga ekuatiso kasualali vo ko Persia, momo nda ca vetiya omanu oku sima okuti wa kala oku kolela kunene womanu. Handi vali, eye wa sapuilile ale soma hati: “Eka liwa lia Suku yetu, li kasi ku vosi vana vo sanda.” Omo liaco, wa vetiya omanu oku likandangiya oku lia oco va liketise kovaso a Yehova. Ovo va linga epingilo limue ku Suku kuenda eye wa va yeva kuenje wa va teyuila kovanyãli vonjila, noke va malusula ciwa ungende waco wohele. (Ese 8:1-14, 21-32) Uprofeto Daniele eci a kala kumandekua ko Bavulono, wa pamisiwa calua omo Suku wo tumisa ungelo umue locinjonde omo okuti, Daniele wa liketisile kovaso a Suku poku sanda olonumbi kuenda elomboloko.—Dan 10:12.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w06 1/1 kem. 26 ocin. 1

Atosi a Velapo Velivulu Lia Esera

7:28–8:20—Momo lie valua va Yudea ka va tavelele oku tiukila ko Yerusalãi la Esera? Ndaño okuti, otembo yaco pa pitile akũi epandu kanyamo tunde eci omanu vatete va tiukila kimbo liavo ko Yerusalãi, vofeka yaco ka mua kale omuenyo uwa. Omo liaco, oku tiukila vofeka yaco, ca lombolokele oku fetika omuenyo wokaliye lovitangi. Kotembo yaco, vo Yerusalãi ka mua kale ovina viwa vi vetiya va Yudea vana va kala olohuasi ko Bavulono. Handi vali, ungende waco wa kalavo ocitangi cinene. Oku tunda ko Bavulono, va sukilile oku kuata utõi loku kolela ku Yehova kuenda oku kuata ombili yoku u fendela. Cimuamue haico ca pita la Esera. Eye wa sukililevo oku kolela kekuatiso lia Yehova. Noke cimue ci soka 1.500 kapata okuti 6.000 komanu, va vetiyiwa la Esera kuenje va tava oku enda laye. Eci Esera a katuka, wa kuamiwa leci ci soka 38 ya vakuepata lia Lewi kuenda 220 ya va Netimini.

17-23 YEVAMBI LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | ESERA 9-10

“Esino li Koka Ohali”

w06 1/1 kem. 26 ocin. 2

Atosi a Velapo Velivulu Lia Esera

9:1, 2—Ohele yipi ya kala koku likuela la vakualofeka? Omanu vana va tunda kumandekua, va kuata ocikele coku lava efendelo lia Yehova toke poku iya kua Mesiya. Omo liaco, oku likuela la vakualofeka, nda kua va tuala koku nyõla efendelo lia Yehova. Omanu vamue omo lioku likuela la vakualofeka, va fetika oku vumba olosuku viesanda. Kuenje va fetikile oku nyõla efendelo lia Yehova vofeka. Oco hẽ Mesiya nda weyilila vepata lipi? Eli olio esunga lieci Esera a sumuilile calua poku mola evĩho liaco.

w09 1/10 kem. 10 ocin. 6

Nye Yehova a tu Yonguila?

Epokolo lietu liutima wosi, li ka eca onima yiwa. Mose wa soneha ndoco: “Loku amamako oku pokola kovihandeleko . . . ñasi oku eca kokuove etaili, oco o kale ciwa.” (Ocinimbu 13) Omo liaco, ovihandeleko viosi via Yehova, lovina viosi a pinga kokuetu vi tu kuatisa oku kala ciwa. Ovina viaco, vi lipita omo Embimbiliya li popia hati: “Suku eye ocisola.” (1Yo 4:8) Omo liaco, ovihandeleko eye a tu ĩha vi tu nenela lika ekalo liwa otembo ka yi pui. (Isaya 48:17) Oku linga ovina viosi Yehova a tu yonguila, ci ka tu kuatisa oku yuvula esumuo cilo kuenda ci ka tu nenela asumũlũho ka a pui kovaso yoloneke vemẽhi Liusoma waye.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w06 1/1 kem. 26 ocin. 3

Atosi a Velapo Velivulu Lia Esera

10:3, 44—Momo lie alume va kuatela ocituwa cokuti, poku litepa lakãi vavo va va eca lomãla? Momo nda omãla va siala, ukãi o ka kuata onjongole yoku tiuka. Handi vali, omãla vatito va sukila ekuatiso lionjali yukãi.

24-30 YEVAMBI LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 1-2

“Vepuluvi Liaco Nda Likutilila”

w08 15/2 kem. 3 ocin. 5

Tu Kapi Yehova Kovaso Etu

5 Olonjanja vimue, tu sukila oku likutilila lonjanga oco Suku a tu kuatise. Vepuluvi limue, Soma Aretasesete wo ko Persia, wa limbukile okuti, Nehemiya kalei kaye kovinyu, wa sumuile calua. Omo liaco, wo pula hati: “Nye o yongola puãi? [Nehemiya wa] likutilila ku Suku yokilu.” Citava okuti, Nehemiya wa linga ohutililo vutima yoku teta onimbu. Pole, Suku wa tambulula ohutililo yaco, momo noke Nehemiya wa tambula ekuatiso ku soma lioku tunga ovimbaka vio Yerusalãi. (Tanga Nehemiya 2:1-8.) Ohutililo yoku teta onimbu haiyo yi lingiwila vutima, citava okuti yi yeviwa.

be etendelo 27 kem. 177 ocin. 4

Linga Ohundo Lonjila Yimue ya Leluka

Tala ndomo Petulu la Yoano va tambulula kekanga lia va Yudea, ndomo ca sonehiwa kelivulu Liovilinga 4:19, 20. Vovilala vivali lika violondaka, ovo va lombolola ciwa onjila va nõlapo oku kuama. Va ci linga locituwa cimue ca sunguluka kolonjeveleli viavo. Va lekisa okuti ci kale ovapostolo la vakuekanga va kongeliwilevo vocitangi caco. Noke, Stefano vo lundilile kuenje wa tualiwavo kekanga liaco. Tanga eci catiamẽla ketambululo liaye liwa okuti ka lia pongiyiwile, li sangiwa kelivulu Liovilinga 7:2-53. Ndamupi eye a sokiyile ocipama caye? Eye wa lombolola ovina ndomo via enda. Eci a pitila petosi limue lia sunguluka, wa fetika oku lombolola ndomo va Isareli va lekisa ocituwa cesino. Poku sulako, eye wa lombolola okuti vakuekanga va lekisavo ocituwa cimuamue poku tuma oku ponda Omõla a Suku.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w86 15/2 kem. 25

Efendelo Liocili li Yula

Ekalo lĩvi lio Yerusalãi vokuenda kuotembo yalua, olio Nehemiya a enda oku likutilila “utanya luteke.” (1: 4, 6) Eci kua molẽha epuluvi lioku situluila Soma Aretasesete onjongole yaye yoku tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi, Nehemiya wa likutilila vali poku pitulula ovina a pingile ale olonjanja vialua. Etambululo liwa lia Yehova, lia kuatisa kupange woku tumbulula ovimbaka violupale.

Ceci tu Lilongisilako: Nehemiya wa sanda onumbi ya Yehova. Letuvo nda tu yongola oku nõla onjila tu kuama tu sukilavo oku pandikisa lohutililo, loku kuama onumbi ya Yehova.—Va Roma 12:12.

31 YEVAMBI LINENE–6 YENYENYE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 3-4

“Wa Siata hẽ Oku Linga Ovopange a Sulemo?”

w06 1/2 kem. 30

Atosi Avelapo Velivulu Lia Nehemiya

3:5, 27. Poku linga upange wa Yehova, ka tu kakuami ongangu yasongui va Tekoa vana ka va pokuile kolonumbi “viasongui vavo” va velapo. Pole, tu sukila oku kuama ongangu yomanu vavo vana va lieca lutima wosi kupange wa Yehova.

w19.10 kem. 23 ocin. 11

Yehova Oku Kuatisa Oku Linga Nye?

11 Noke yoku pita anyamo alua, Yehova wa kuatisa omãla vakãi va Sialume, oco va kuatise koku tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi. (Neh. 2:20; 3:12) Ndaño okuti va kala omãla va kesongo kolohoka, pole, ovo va lieca lutima wosi oco va linge upange waco wa tĩla haiwo wa kala wohele. (Neh. 4:15-18) Ovo va litepele lalume va Tekoa okuti “ka va pokuile kasongui vanene” koku linga upange! (Neh. 3:5) Sokolola kesanju omãla vakãi va Sialume va kuata eci upange woku tumbulula ovimbaka wapua vokuenda kueci ci soka 52 koloneke! (Neh. 6:15) Koloneke vilo, vamanji valua akãi va siatavo oku lekisa ocituwa caco coku lieca olumue. Ovo va sanjuka koku kuatisa lonjila yimue yi likasi kupange u kola ndeci: koku tunga kuenda oku semũlula ovitumãla via tumbikiwila Yehova. Uloño, esanju kuenda ekolelo lia vamanji ava akãi, ovio ovituwa vi sukiliwa oco upange wende ciwa.

w04 1/8 kem. 28 ocin. 16

Tu Kuami Ongangu ya Yesu Yoku Yuvula Oku Livelisapo

16 Akristão vosi ci kaile akulu ale omãla, va sukila oku yuvula oku livelisapo ndeci Kristu a linga. Vekongelo muli ovopange alua. Nda wa tambula upange una okuti komanu u kasi soketi ka u kuete esilivilo, ku ka sumue. (1 Samuele 25:41; 2 Olosoma 3:11) Alonjali. Wa siati hẽ oku vetiya omãla vene oco va liece olumue kovopange Vonjango Yusoma kuenda Vonjango Yolohongele vinene? Ovo va siata hẽ oku mõla ndomo vu linga upange una u molẽha soketi ka u kuete esilivilo? Manji umue o talavaya ko Betele yimue Yolombangi via Yehova, ivaluka ongangu yiwa ya lekisiwa lolonjali viaye. Eye wa popia hati: ‘Ndomo Olonjali viange via enda oku linga upange woku yelisa Vonjango Yusoma kuenda pocitumãlo colohongele viofeka ca ndongisa okuti, ovo va velisilepo calua upange waco. Ovio via enda oku lieca kupange una okuti u kuatisa vekongelo, ndaño u kasi soketi ka u kuete esilivilo. Umbombe wavo wa ndi kuatisa oku tava upange wosi va ndi tuma kulo ko Betele.’

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w06 1/2 kem. 29 ocin. 1

Atosi Avelapo Velivulu Lia Nehemiya

4:17, 18—Omunu o pondola ndati oku tunga leka limuamue? Omanu vana va enda oku ambata ovitele, ka va kuatele ocitangi. Momo osimbu ocitele ci kasi kutue ale kapepe, eka limue li kuatisa etimba oku pandikisa. “Likuavo li kuata ovimãleho.” Pole, vakuakutunga va sukilile oku talavaya lovaka avali. Omo liaco, osimbu va kala oku linga upange, ‘va limalehẽle lolosipata viavo volombunda.’ Ovo va kala omanu vamue va lipongiya koku linga uyaki.

7-13 YENYENYE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 5-7

“Nehemiya wa Yonguile Oku Vumba, Hakuvumbiwako”

w02 1/11 kem. 27 ocin. 3

Oloñuatisi Viefendelo Liocili Kosimbu Kuenda Koloneke Vilo

Nehemiya ka pesile lika otembo yaye kuenda uloño waye kupange woku tunga. Wa talavaya lovina a kuatele oco a kuatise kefendelo liocili. Eye wa ecavo olombongo viaye oco a yovole vamanjaye va Yudea va landisiwile kupika. Wondika olombongo viaye pole, ka kisikile osindike. Eye wa leluisa upange wa va Yudea poku yuvula “oku pinga ofeto” omo a kala onguluvulu, ndaño wa kuata omoko yoku ci linga. Handi vali, eye wa kuatele ocituwa coku yekisa oco a tekule eci ci soka “150 kalume kuenda vana va tundaile kolofeka vikuavo.” Oloneke viosi “eye wa enda oku pongiyila omanu a laleka ongombe yimosi, olomeme epandu via velapo kuenda olonjila.” Olonjanja viosi eci pa pita oloneke ekũi, “wa enda oku eca kokuavo ovinyu yalua ya litepa.”—Nehemiya 5:8, 10, 14-18.

w16.09 kem. 8 ocin. 16

“Ovaka Ove ka a ka Leñele”

16 Omo lioku kuatisiwa la Yehova, Nehemiya kuenda va Yudea va pamisa ovaka avo. Ovo va tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi vokuenda kueci ci soka 52 koloneke! (Nehemiya 2:18; 6:15, 16) Nehemiya ka yonguile lika oku tala ndomo omanu va talavaya. Pole, wa kuatisavo koku tumbulula ovimbaka vio Yerusalãi. (Nehemiya 5:16) Cimuamue haico okuti koloneke vilo, akulu vekongelo va siatavo oku setukula Nehemiya poku kuatisa kupange woku tunga Olonjango Viusoma, poku vi yelisa kuenda oku vi tata. Alume vaco va kuacisola, va siatavo oku pamisa vamanji poku nyula vana va kuete ‘usumba wo vutima’ kuenda oku talavaya lavo kupange woku kunda.—Tanga Isaya 35:3, 4.

w00 1/2 kem. 32

Yehova o ka ku Ivaluka?

Olonjanja vialua Embimbiliya li lekisa okuti, ku Suku “oku ivaluka” ku lomboloka oku linga ocina cimue. Ndeci, noke yongongo oku yuka lovava etande noke lioloneke 150, “Suku wa ivaluka Noha . . . , kuenje Suku wa sikisa ofela kilu lieve, yu ovava a fetika oku tepuluka.” (Efetikilo 8:1) Noke yanyamo amue Samisone una wa kala omeke loku kutiwa lalienge la va Filisiti, wa likutilila hati: “A Ñala Tõlo Yehova, mange ohenda njivaluke kuenda ndi pamise vali onjanja eyi.” Yehova wa ivaluka Samisone poku eca kokuaye unene oco a tẽle oku fetuluinya ovanyãli va Suku. (Olonganji 16:28-30) Catiamẽla ku Nehemiya, Yehova wa sumũlũisa alikolisilo aye kuenje efendelo liocili lia tumbuluiwa vali vo Yerusalãi.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w07 1/7 kem. 30 ocin. 15

Amamako ‘Oku Yula Eci Cĩvi Leci Ciwa’

15 Oku sulako, ovanyãli va Nehemiya va nõla ulume umue wo ko Isareli o tukuiwa hati, Siemaya oco a vetiye Nehemiya oku lueya Ocihandeleko ca Suku. Siemaya wa sapuila Nehemiya hati: “Tu ende pamosi konjo ya Suku vokati konembele, tu yike apito aco, momo va kasi loku iya oku ku ipaya.” Siemaya wa sapuila Nehemiya hati, omuenyo waye u kasi kohele. Kuenje, oco a puluke kolofa, o sukila oku salama vonembele. Pole, Nehemiya ka kale ocitunda. Nda wa iñilile vonembele, nda wa lueya Ocihandeleko ca Suku. Anga hẽ, wa sukilile oku lueya ocihandeleko ca Suku oco a popele omuenyo waye? Nehemiya wa kumbulula hati: “Helie wa soka ndame [okuti] o tẽla oku iñila vonembele loku kala lomuenyo? Si iñila muẽle.” Momo lie Nehemiya a pulukila konjanjo vo kapelele? Momo wa kũlĩhĩle okuti, Siemaya ndaño okuti wa kala u Isareli, “Suku hayeko wo tuma.” Handi vali, wa kũlĩhĩlevo okuti, uprofeto wocili lalimue eteke o vetiya oku lueya Ocihandeleko ca Suku. Omo liaco, ka ecelele oku yuliwa levĩho liovanyãli. Noke wa popia hati: “Tua malusula ocimbaka eteke liakũi avali latãlo kosãi Yelulu, okuti tua peselelako oloneke akũi atãlo la vivali.”—Nehemiya 6:10-15; Atendelo 1:51; 18:7.

14-20 YENYENYE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 8-9

“Esanju li Tunda ku Yehova Olio Ongusu Yene”

w13 15/10 kem. 21 ocin. 2

Esilivilo Liolohutililo via Pongiyiwa Ciwa

2 Va Yudea va malusula oku semũlũla ovimbaka vio Yerusalãi, eci kua kambele osãi yimosi oco va linge ohongele yavo yilikasi. (Neh. 6:15) Afendeli va Yehova va malusula upange wavo eci va tẽlisa 52 koloneke, kuenje, va amamako oku linga ovina vi pamisa ekolelo liavo. Keteke liatete kosãi yi tukuiwa hati Tirsi, va liongolola oco va yevelele Esera kumue la va Lewi vakuavo va kala oku tanga Ocihandeleko ca Yehova, kuenda oku lombolola ulandu waco. (Tala ociluvialuvia 1) Vepata liaco mua kongelele omanu vosi ‘va loñoloha oco va yevelele’ olondaka viaco “tunde komẽle toke ekumbi pongunji.” Ovo va tu sila ongangu yiwa yoku lingila olohongele Volonjango Viusoma via posoka! Anga hẽ eci enda kolohongele wa siata oku tiamisila utima kovina ka vi kuete esilivilo? Nda o kuete ocituwa caco, o sukila oku ivaluka ulandu wa pita la va Isareli okuti, eci va kala kohongele, va yevelela lutate ovina via popiwa. Kuenje, eci va limbuka okuti ka va pokuile Kocihandeleko ca Suku, va lila calua.—Neh. 8:1-9.

w13 15/5 kem. 7 ocin. 17-19

AKUNDI VA LOÑOLOHA VA LI KUATISA POKATI

17 Yesu poku tuma olondonge viaye kupange woku kunda, wa linga esokiyo liokuti va enda vavali, vavali. (Mar. 6:7; Luka 10:1) Noke, upostolo Paulu wa tukula ‘vana va likolisilako oku talavayela kumue laye koku kunda olondaka viwa.’ (Va Fil. 4:3) Lekuatiso liocinimbu eci Cembimbiliya, kunyamo wo 1953, akundi Vusoma va linga esokiyo lioku pindisa vakuavo kupange woku kunda.

18 Eci tu enda kupange woku kunda lamanji umue, tu li kuatisa ndati pokati? (Tanga 1 Va Korindo 3:6-9.) Nda manji o kasi laye kupange woku kunda o tanga ocinimbu cimue Cembimbiliya, kuama Vembimbiliya liove. Vandekela ku manji o kasi laye kupange woku kunda, kuenda komunu a kasi oku sapela laye. Yevelela lutate ombangulo yaco oco ece ekuatiso liove nda ci sukiliwa. (Uku. 4:12) Osimbu ukuene a vangula lomunu umue, yuvula oku u teta kondaka. Nda kua lekisile esanju, o tepulula ombili ya manji o kasi laye kupange woku kunda, kuenda onjongole yomunu wa sangi konjo. Citava okuti kombangulo yaco o vokiyako olondaka viove. Pole, nda o yongola oku vokiyako etosi limue, teta onimbu. Noke, ecelela okuti, manji o kasi laye o malusula ombangulo yaco.

19 Ove kumue la manji o kasi laye kupange woku kunda u li kuatisa ndati pokati poku kundila konjo lanjo? Momo lie ka u sandela otembo yoku sapela ndomo u mioñolola uloño wene woku fetika ombangulo kupange woku kunda? Yuvuli oku vangula ovina vi tepulula onjongole yomanu vu sanga vocikanjo. Yuvulivo ocituwa coku popia lãvi vamanji. (Olosap. 18:24) Tu sukila oku ivaluka okuti, vosi yetu ka tua lipuile. Yehova wa lekisa ohenda yilikasi kokuetu, poku tu ĩha ocikele coku kunda olondaka viwa. (Tanga 2 Va Korindo 4: 1, 7.) Omo liaco, tu sanjukili esumũlũho lietu lioku tẽlisa ocikele cetu coku kunda.

w07 1/8 kem. 12 ocin. 9-10

Ove hẽ o Kamamako Oku ‘Endaenda Lespiritu’?

9 Yehova eye “Suku yesumũlũho [ale yesanju].” (1 Timoteo 1:11; Osamo 104:31) Omõlaye wa sanjukilile oku linga ocipango ca Isiaye. (Osamo 40:8; Va Heveru 10:7-9) Omo liaco, “esanju lioku sanjukila Yehova olio ongusu [yetu].”—Nehemiya 8:10.

10 Esanju li tunda ku Suku, li tu kuatisa oku linga ocipango caye lutima wa sunguluka ndaño tu liyaka lovitangi, lesumuo, kuenda elambalalo. “Ukũlĩhĩso wa Suku,” u tu ĩha esanju lialua. (Olosapo 2:1-5) Ukamba wetu la Suku, u tunda kukũlĩhĩso wocili, lekolelo tu kuetele ocilumba cocisembi ca Yesu. (1 Yoano 2:1, 2) Oku tiamẽla kepata lia vamanji va sangiwa voluali luosi, ci nenavo esanju lialua. (Sofoniya 3:9; Hagai 2:7) Elavoko lietu Liusoma kuenda esumũlũho tu kuete lioku kunda olondaka viwa, li tu ĩha esanju. (Mateo 6:9, 10; 24:14) Elavoko liomuenyo ko pui, li tu ĩhavo esanju. (Yoano 17:3) Omo okuti, tu kuete elavoko liaco, tu vetiyiwa oku lekisa esanju ‘lutima wetu wosi.’—Esinumuĩlo 16:15.

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

Perspicaz-1 kem. 171 ocin. 3

O Aramaiku

Noke yanyamo amue eci va Yudea va tiuka ko Bavulono, Esera ocitunda wa tangela va Yudea va kala ko Yerusalãi elivulu Liocihandeleko kuenda va Lewi valua va ci lomboluila komanu. Kelivulu lia Nehemiya 8:8 ku lombolola ndoco: “Ovo vamamako oku tanga lolukandi elivulu okuti, Ocihandeleko ca Suku yocili, loku ci lombolola lutate kuenda oku eca elomboloko liaco; kuenje va kuatisa omanu oku kuata elomboloko liovina via kala oku tangiwa.” Velomboluilo liaco, citava okuti mua kongelele ocisonehua co Helasi ko Aramaiku, cina okuti oco va Yudea va kuatele osimbu va kala ko Bavulono. Ocili okuti vulandu waco mua kongelele elomboloko limue liwa oco okuti va Yudea vana va kuata elomboloko lio Helasi, va tẽla oku sokolola ciwa kelomboloko liulandu wa kala oku tangiwa.

21-27 YENYENYE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 10-11

“Ovo va Eca Ovilumba Oco va Vumbe Yehova

w98 15/10 kem. 22 ocin. 13

O Yerusalãi Yimue ya Koleliwa Vonduko Yaye

13 Esokiyo “liocisila ca sonehiwa” loku ci kapa ondimbukiso koloneke via Yeremiya, ca pongiyila afendeli va Suku vo kosimbu eteke lioku tumbika ovimbaka vio Yerusalãi. Handi vali, kua kala ocitangi cimue ca sukilile oku tetuluiwa lonjanga. Omo okuti o Yerusalãi ya ñualiwile locimbaka cimue cinene ca kuata olombundi 12, mua sukilile oku kala omanu valua. Ndaño okuti mua kala va Isareli vamue, “olupale lua tandele haluo lunene, pole, mua kala etendelo litito liomanu.” (Nehemiya 7:4) Oco ocitangi caco ci tetuluiwe, “omanu vakuavo va imba ocela, okuti pokati kapata ekũi pa tunda epata limosi oco va tunge o Yerusalãi olupale lu kola.” Ocituwa ciwa coku tava keliangiliyo liaco ca vetiya omanu oku popia okuti, “va sumũlũisiwa alume vosi vana va liecele olumue oco va kaile vo Yerusalãi.” (Nehemiya 11:1, 2) Eyi ongangu yimue yiwa kafendeli vocili koloneke vilo vana okuti, ekalo liavo li va ecelela oku ilukila kovitumãlo kuna okuti kuli esukila!

w86 15/2 kem. 26

Efendelo Liocili li Yula

Oku siapo ovitumãlo loku ilukila ko Yerusalãi ca sukilile oku landa ovina vimue kuenda mua kongelelevo ovitangi vimue. Kuenda vana va kala volupale luaco, citava okuti nda va mola ovina vialua vi kapa kohele omuenyo wavo. Omo liekalo liaco vakuavo va limbuka okuti vana va lieca olumue va kuata esilivilo lialua ku Yehova kuenda va va likutililako.

w16.04 kem. 8 ocin. 15

Oku Lekisa Ekolelo ci Kuatisa Oku Taviwa la Suku

15 Eci tua litumbika ku Yehova tua linga ohuminyo yokuti, tu yongola oku tẽlisa ocipango caye ndaño lovitangi. Tua kũlĩha okuti, olonjanja vimue ka ci leluka oku tẽlisa ohuminyo yaco. Pole, ocituwa cipi tu sukila oku lekisa nda va tu pinga oku linga upange umue ka tu sole? Nda tua yuvula ovisimĩlo ka via sungulukile kuenda tu pokola lika ku Suku, ci tu kuatisa oku lekisa okuti, tua kapako ohuminyo tua linga. Ndaño okuti tu liyaka lovitangi omo lioku tẽlisa ohuminyo tua linga, pole, tu pondola oku tambula asumũlũho alua ku Yehova. (Malakiya 3:10) Nye ci popiwa catiamẽla komõla wa Yefita? Eye wa tendele ndati ohuminyo isiaye a lingile?

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

w06 1/2 kem. 31 ocin. 1

Atosi Avelapo Velivulu Lia Nehemiya

10:34—Momo lie omanu va endela oku kisikiwa oku tiaña olohui? Vocihandeleko ca Mose, ka mua kaile onumbi ya kisikile omanu oku tiaña olohũi. Pole, kua kala ocitangi cimue ca kisika omanu oku tiaña olohũi. Olohũi viaco va enda loku yoka lavio ovilumba kutala. Citava okuti, kotembo yaco ka kua kaile va Nitineu valua va enda oku vumba vonembele. Omo liaco, omanu va sukilile oku tiaña olohũi vialua.

28 YENYENYE–3 YENYENYE LINENE

OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | NEHEMIYA 12-13

“Kala Ukuacili ku Yehova Poku Nõla Akamba”

Perspicaz-1 kem. 114 ocin. 2

Va Amoni

Toviya noke yoku tundisiwa vonembele, Ocihandeleko ca Suku ci sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 23:3-6, cokuti va Amoni la va Moavi ka catavele oku iñila vekongelo lia va Isareli, ca tangiwa loku kapiwako. (Nehemiya 13:1-3) Ocihandeleko caco, ca kapiwileko osimbu ka pa pitile 1.000 yanyamo omo okuti va Amoni la va Moavi va yuvula oku popela va Isareli osimbu va kala vokati kofeka yohuminyo kuenda eci ca lombolokele okuti, apata aco ka a ponduile oku panga onepa kepata lia va Isareli, ndaño oku kuata omoko kuenda asumũlũho omo liekalo liavo. Eci ka ci lomboloka okuti omanu va kala pokati ka va Amoni la va Moavi, ka va ponduile oku kala la va Isareli ale oku tunga pokati kavo loku kuatisiwa lasumũlũho Suku a ecele kafendeli vaye oku kongelamo Selete, wa tukuiwa ale una wa kala pokati kasualali va velapo va Daviti kuenda ulandu wa sonehiwa, wa tiamẽla ku Rute u Moavi.—Ruti 1:4, 16-18.

w13 15/8 kem. 4 ocin. 5-6

Wa Yelisiwi

5 Tanga Nehemiya 13:4-9. Omo okuti tua ñualiwa lomanu vakuavituwa vĩvi, ka ca lelukile oku amamako oku kuata ovituwa viwa. Konomuisa ulandu wa pita la Eliasivi kuenda Toviya. Eliasivi wa kala ocitunda cinene, pole, citava okuti Toviya wa kala u Amoni, una wa talavaya la kesongo ko Persia kofeka yo Yudea. Pole, Toviya kumue lakamba vaye, va lambalalele Nehemiya eci a kala oku tunga ovimbaka vio Yerusalãi. (Neh. 2:10) Va Amoni ka va taviwile oku iñila vonembele. (Esin. 23:3) Momo lie ocitunda cinene ca lingila esokiyo liokuti, Toviya iñila vohondo yonembele yoku lila?

6 Toviya wa kuata esunga lioku iñila vonembele, omo lioku kala ukuepata lia Eliasivi. Handi vali, Toviya kumue lomõlaye Yonadava va kuelele akãi vo ko Yudea, kuenda valua pokati ka va Yudea va eca uvangi uwa watiamẽla ku Toviya. (Neh. 6:17-19) Umue pokati kolonekulu via Eliasivi, wa kuelele omõla ukãi wa Sambalata, una wa kala ombiali yo ko Samaria okuti, wa kuata ukamba la Toviya. (Neh. 13:28) Ukamba wa kala pokati kavo owo wa lekisa esunga lieci Ocitunda cinene Eliasivi a ecelela okuti, unyãli umue ka fendela Suku u yapula lovisimĩlo viaye. Pole, Nehemiya wa lekisa epokolo ku Yehova, poku inasi ovikuata via Toviya via kala vohondo yonembele yoku lila.

w96 15/3 kem. 16 ocin. 6

Ndomo o Kala Omunu Ukuacili

6 Nda tua kala vakuacili ku Yehova Suku, tu ka yuvula oku kuata akamba vana okuti, ovanyãli vaye. Eli olio esunga lieci ndonge Tiago a sonehela hati: “A vakahokolo, ka wa kũlĩhĩli okuti ukamba loluali ukuse la Suku? Omo liaco, wosi o yongola oku kala ekamba lioluali, o li lingisa unyãli wa Suku.” (Tiago 4:4) Tu yongola oku kala vakuacili ndeci Soma Daviti a linga, poku popia hati: “A Yehova, anga hẽ sia suvukile vana va ku suvuka, kuenda sia nyehũile hẽ vana va ku katukila? Ndi va kuetele esuvu lialua; Ovo va linga muẽle ovanyãli kokuange.” (Olosamo 139:21, 22) Ka tu yongola oku linga ukamba lomanu vana va linga akandu ocipango, momo ovituwa vietu ka vi sokisiwa levi viavo. Omo okuti tuakuacili ku Yehova ka ci tu tateka hẽ oku kuata ukamba lovanyãli vaye ci kaile polo la polo ale pocakati co televisão?

Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya

Perspicaz-2 kem. 431 ocin. 11

Ocisungo

Vonembele ocisikilo ca kuata esilivilo lialua. Eci ci limbukiwa kolonjimbi vialua via sonehiwa Vembimbiliya, okuti ka via kuatele ovopange akuavo ndeci va Lewi va enda oku linga oco va tiamisile lika utima kupange wavo. (1As 9:33) Poku amamako oku tiamẽla kocimunga cimue ci likasi ca va Lewi, ci lomboluiwa olonjanja vialua omo okuti ovo va litepele pokati ka vana va tiuka kumandekua ko Bavulono. (Ese 2:40, 41) Toke muẽle uviali wa Soma yo ko Persia Aritaresesete, wa tumbikiwa omo liavo kumue lovimunga vikuavo vi likasi vioku pinga ‘elisimu kuenda ovina vikuavo kovitunda.’ (Ese 7:24) Noke Soma wa handeleka okuti, ku kalavo eliangiliyo limue lioku kuatisa “olonjimbi kovina va sukilile eteke leteke.” Ndaño okuti ocihandeleko caco ca tumbikiwile la Aritaresesete, citava okuti ca eciwile la Esera omo liovonene a tambuile ku Aritaresesete. (Neh 11:23; Ese 7:18-26) Ocili okuti ndaño olonjimbi viosi via kala va Lewi, Embimbiliya li tukula olonjimbi viaco ndocimunga cimue ci likasi poku popia okuti, “olonjimbi kuenda va Lewi.”—Neh 7:1; 13:10.

km 11/12 kem. 1

“Lalimue Eteke Tu Kambela Upange.”

“Lalimue Eteke Tu Kambela Upange.” Apulilo latambululo. Poku kũlĩhĩsa ocinimbu 2, pulisa ukundi umue wa siata oku kuata onima yiwa koku eca uvangi ka wa sokiyiwile. U pulisa oco a lombolole ndomo a siata oku lipongiya, kuenda a tukule ulandu umue uwa.

w11 15/2 kem. 15-16 ocin. 12-15

Ovilumba vi Taviwa la Suku

12 Upostolo Paulu vukanda a sonehela va Roma wa popia hati: “[Eci] atimba ene ndocilumba ci kasi lomuenyo, haico ci kola, kuenje ci sanjuisa Suku. Oco efendelo liene liocili.” (Va Rom. 12:1) Oco omunu a taviwe la Suku, o sukila oku tata ciwa etimba liaye kovaso a Suku. Nda eye o vĩhisa etimba liaye lakaya, leliamba, olodroga, ale luholua, ocilumba caye ka ci taviwa la Suku. (2 Va Kor. 7:1) Handi vali, omo okuti omunu wosi o ‘lingainga ukahonga, o lingila etimba liaye ekandu,’ elinga liaco li vĩhisa ocilumba caye ku Yehova. (1 Va Kor. 6:18) Oco omunu a sanjuise Suku o sukila oku ‘liyelisa kovina viosi.’—1 Pet. 1:14-16.

13 Ocilumba cikuavo ci pondola oku sanjuisa Yehova, upopi wetu. Omanu vana va sole Yehova, olonjanja viosi va vangula ovina viwa viatiamẽla kokuaye, ci kale powiñi ale ceci va kala lika liavo volonjo. (Tanga Osamo 34:1-3.) Tanga Olosamo 148–150, kuenda kũlĩhĩsa ndomo olosamo viaco vitatu vi tu vetiya oku sivaya Yehova. Ocili okuti, ‘esivayo li eciwa lika lava va sunguluka.’ (Osa. 33:1) Cime cetu Yesu Kristu wa lekisa esilivilo lioku sivaya Suku poku kunda olondaka viwa.—Luka 4:18, 43, 44.

14 Poku kuata ombili yoku kunda, tu eca uvangi wocisola tu kuetele Yehova kuenda onjongole yoku taviwa laye. Kũlĩhĩsa ndomo uprofeto Hosea a vetiya va Isareli vana va kuamẽle efendelo liesanda, loku pumba ohenda ya Suku. (Hos. 13:1-3) Eye wa va sapuila oco va livondele hati: “[A Yehova], tupe evĩho liosi, tambula esunga li sialapo kuenje tu ku lumbila olondaka viovimẽla vietu, olonãle havioko.”—Hos. 14:1, 2.

15 Onãle, ya kala ocinyama cimue ca velapo u Isareli a sukilile oku eca ku Yehova ndocilumba. Omo liaco, ‘olonãle viovimẽla vietu’ vi lomboloka olondaka viesivayo tu eca ku Suku yocili. Yehova wa tambulula ndati vana va enda oku eca ovilumba viaco? Eye wa popia hati: “Ndi va sola lutima wange wosi.” (Hos. 14:4) Vosi vana va eca ovilumba viaco viesivayo, Yehova wa likuminya oku ecela akandu avo, loku va sanjukila, kuenda va linga akamba vaye.

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link