Ono Yovipama Viohongele Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
4-10 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 105
“Eye Ivaluka Ocisila Caye Otembo ka yi Pui”
Tu Pamisa Ndati Ekolelo Lietu Kohuminyo ya Yehova Yoluali Luokaliye?
11 Kũlĩhĩsa ovina vimue Yehova a likuminyile kafendeli vaye kosimbu vina via molẽhele ndu okuti, ka vi tẽlisiwa. Eye wa likuminyile ku Avirahama kuenda Sara okuti, va ponduile oku kuata omõla umue ulume ndaño va kukile ale. (Efet. 17:15-17) Eye wa sapuilavo Avirahama okuti ocitumbulukila caye ca laikele oku tambula ofeka yo Kanana. Ocitumbulukila ca Avirahama okuti va Isareli, omo lioku kala otembo yalua ndapika Kegito, ca molẽhele ndu okuti ohuminyo yaco lalimue eteke ya laikele oku tẽlisiwa. Pole, yeya oku tẽlisiwa. Noke Yehova wa eca esapulo liokuti Elisavete wa ponduile oku kuata omõla, ndaño wa kukile ale. Wa sapuilavo ku Maria ufeko umue wosombo okuti, wa laikele oku cita omõlaye kuenje ca laikele oku tẽlisa ohuminyo eye a lingile vokuenda kuanyamo alua vocumbo Cedene!—Efet. 3:15.
12 Eci tu sokolola olohuminyo viosi Yehova a linga kuenda ndomo eye a ka vi tẽlisa, tu kuata elomboloko liokuti eye o kuete unene kuenje ekolelo lietu kohuminyo yoluali luokaliye li ka pama. (Tanga Yehosua 23:14; Isaya 55:10, 11.) Tu sukila oku likolisilako oku kuatisa vakuetu oku limbuka okuti, ohuminyo yoluali luokaliye hanjoiko kuenda uhembiko. Yehova poku popia okuti, ku ka kala ilu liokaliye kuenda ongongo yokaliye, eye hati: “Olondaka evi via koleliwa kuenda viocili.”—Esit. 21:1, 5.
Perspicaz-2 kem. 563 ocin. 3
Ondaka, A
Oviluvo vi vangula, levi ka vi vangula, via tamba kondaka ya Suku kuenda eye, o pondola oku talavaya lavio oco a tẽlise ocipango caye. (Os 103:20; 148:8) Ondaka yaye ya koleliwa; eci Suku a likuminya, ivalukavo oku ci tẽlisa. (Esn 9:5; Os 105:42-45) Ndomo eye muẽle a ci popia, ondaka yaye, “yamamako otembo ka yi pui;” ka yi tiukila okuti ka yi tẽlisa ocimãho caye.—Isa 40:8; 55:10, 11; 1Pe 1:25.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w86 1/11 kem. 19 ocin. 15
Amalẽhe—Ocikele Cene Vepata Limue li Likuete Omunga Halio Liasanjuka
15 “Ovo va kuta olomãhi viaye [Yosefe] lovikumbi, vo kapa itale posingo; toke kotembo ondaka yaye ya tẽlisiwa, ondaka ya Yehova oyo yo yelisa.” (Olosamo 105:17-19) Vokuenda 13 kanyamo, Yosefe wa kala upika loku kapiwa vokayike, toke eci ohuminyo ya Yehova ya tẽlisiwa. Eye wa kanguisiwa omo liohali a tala. Yehova ndaño okuti haeyeko wa koka ovitangi viaco, wa ecelela okuti ovina viaco vi tẽlisa ocimãho cimue. Anga hẽ Yosefe nda wamamako lelavoko liaye “kondaka ya Yehova,” ndaño lovitangi a kala oku liyaka lavio? Nda wa mioñolola hẽ ovituwa viaye viwa loku kuata epandi, umbombe kuenda ongusu konepa yespiritu oco a tẽle oku tẽlisa ocikele cimue ca tĩla? Ocili okuti Yosefe, wa kanguiwa ciwa ndulu wa tunda vondalu kovaso a Suku, una wa talavaya laye lonjila yimue yi komõhisa.—Efetikilo 41:14, 38-41, 46; 42:6, 9.
11-17 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 106
“Ovo va Ivala Suku Upopeli Wavo”
w18.07 kem. 20 ocin. 13
“Helie wa Tiamẽla ku Yehova?”
13 Va Isareli va kala lusumba wocikomo cunene wa Suku kuenje Mose wa londa Komunda Sinai oku sapela la Yehova catiamẽla kokuavo. (Etu. 20:18-21) Pole, otembo ya kala oku pita kuenje Mose ka kaile oku tiuka pocilombo. Eci ca kala ndu okuti omanu ka va kuatele eteyuilo vekalasoko momo usongui wavo ka kalepo. Nye ovo va ponduile oku linga? Eci ci lekisa okuti va Isareli va kolelele calua usongui wavo, Mose. Ovo va sakalalele calua kuenje va sapuila Arone hati: “Tu lingileko osuku yimue yi tu pitila kovaso, momo ka tua kũlĩhĩle eci ca pita la Mose una wa tu songuila poku tunda kofeka Yegito.”—Etu. 32:1, 2.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w06 1/9 kem. 8 ocin. 34
Atosi Avelapo Vonepa Yatatu Leyi Yakuãla Yelivulu Liolosamo
106:36, 37. Ovinimbu evi Viembimbiliya, vi lekisa elitokeko li kasi pokati koku fendela oviteka loku lumba ovilumba kolondele. Ovio vi lekisa okuti, omunu wosi o fendela oviñumañuma, o yonjiwa lolondele. Omo liaco, Embimbiliya li tu lungula hati: “Li lavi koviteka.”—1 Yoano 5:21.
18-24 YA KUVALA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 107-108
“Eci Olopandu ku Yehova Momo Eye Uwa”
Ekongelo li Sivaye Yehova
2 Ekongelo, ka lilomboloka ocisoko cimue cukamba. Kuenda hacimungako coku kuatisa omanu va kasi vimbo ale vakuavisimĩlo vimuamue vioku linga olomapalo. Pole, ekongelo eliangiliyo limue lioku sivaya Yehova Suku. Elivulu Liolosamo tunde kosimbu, lia lombolola ocili caco. Osamo 35:18 yi popia hati: “Ndi ka ku pandula vekongelo linene; Ndi ka ku sivayela pokati kowiñi womanu.” Osamo 107:31, 32 yi tu vetiyavo hati: “Omanu va ece olopandu ku Yehova omo liocisola caye ka ci pongoloka Kuenda omo liovopange aye a komõhisa a lingila omãla vomanu. Ovo vo kemãlise vekongelo liomanu.”
Panduli Yehova Kuenje o ku Sumũlũisi
4 Tu sukila oku likolisilako oku eca olopandu ku Yehova. Catete, tu ci linga poku limbuka ndomo Yehova a siata oku sumũlũisa omunu lomunu pokati ketu. Noke, tu sukilavo oku sokolola lutate ndomo asumũlũho aco a situlula ocisola Yehova a tu kuetele. Eci ukualosamo a ci linga, wa komõha calua omo liovina viwa Yehova o lingila.—Tanga Osamo 40:5; 107:43.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 396 ocin. 3
Moavi
Noke liotembo yimue, eci Daviti a kala oku viala, pokati ka va Isareli kuenda va Moavi, pa kalavo uyaki. Va Moavi va vialiwa kuenda va kisikiwa oku feta ulambu ku Daviti. Citava okuti, kesulilo liuyaki, olonepa vivali viasualali vio ko Moavi via pondiwa. Pamue citava okuti, Daviti wa tuma oco va liyale posi vulala, kuenje wa seteka ulala waco lukolo oco a kũlĩhe onepa ya laikele oku pondiwa kuenda onepa ya laikele oku supapo. (2Sa 8:2, 11, 12; 1As 18:2, 11) Citava okuti vokuenda kuyaki waco, Benaya omõla a Yehoyada, “wa ponda omãla vavali va Ariyele wo ko Moavi.” (2Sa 23:20; 1As 11:22) Eyulo lia Daviti liatiamẽla ku va Moavi, lia tẽlisa olondaka viovitumasuku via Baliame via popiwa eci kua kambele 400 kanyamo, viokuti: “Ku Yakoba ku ka tunda olumbungululu lumue, kuenda ku Isareli ku ka tunda epangati limue. Kuenje eye o ka teya upolo wa Moavi kuenda ekolõkõlo liosi liomãla venyõleho.” (Ate 24:17) Citava okuti, Ukualosamo wa tukulavo eyulo liaco, poku sapuila Suku oco a tende o Moavi, ‘ndombasiya yaye yoku yuila.’—Os 60:8; 108:9.
25 YA KUVALA–1 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 109-112
Kuatisa Yesu, o Soma!
Atosi Avelapo Vonepa Yatãlo Yelivulu Liolosamo
110:1, 2—Yesu Kristu okuti, eye ‘Ñala ya Daviti’ eci a tumãla kondio ya Suku, wa kala oku linga nye? Eci Yesu a pinduiwa, wa enda kilu. Kuenje wa tumãla kondio ya Suku oku talamẽla toke kunyamo wo 1914, oco a vialekiwe komangu Yusoma. Vokuenda kuotembo yaco, Yesu wa viala lika Akristão olombuavekua poku songuila upange wavo woku kunda. Kuenje, wa va pongiya oco va ka viale laye kilu Vusoma waye.—Mateo 24:14; 28:18-20; Luka 22:28-30.
Ava va Yaka la Suku ka va Kayula!
3 Omanu va Yehova va siata oku lambalaliwa tunde kefetikilo liocita 20. Kolofeka vimue, alume vamue lovisimĩlo viundingaĩvi va sole oku tateka oku kotola muẽle oku kundiwa kuolondaka viwa Viusoma wa Suku. Ovo va siata oku vetiyiwa lunyãli wetu, Eliapu, una “o ñuala ñuala ndohosi yi koma oku sandiliya u a lia.” (1 Petulu 5:8) Noke eci okuti ‘oloneke via vakualofeka via sula’ kunyamo 1914, Suku wa tumbika Omõlaye okuti eye Osoma yoluali luokaliye, lomoko eyi okuti: “Viala pokati kovanyãli vove.” (Luka 21:24; Osamo 110:2) Poku lekisa unene waye, Kristu wa tundisa Satana kilu kuenda wo leñuila mulo vongongo. Eliapu omo lia limbuka okuti otembo yalio yimbumbulu calua, li lekisa esuvu liaye Kakristão olombuavekua kuenda kowiñi wakahandangala akamba vavo. (Esituluilo 12:9, 17) Nye ca siata oku ilila koku pitolola alambalalo oku liyaka la Suku?
Amamako
Evetiyo lioku talavaya ciwa longavelo yove li lomboloka oku lieca ove muẽle. Ove hẽ wa siata oku lieca ove muẽle oco o talavaye la vakuene kupange woku kunda? Wa siata hẽ oku sanda evelo lioku kuatisa vakuekongelo liene vana okuti ndopo ño va fetika, ale oku kuatisa amalẽhe kuenda vana okuti olombeyi? Wa siata hẽ oku lieca olumue koku yelisa Onjango Yusoma? Ale koku kuatisa kovopange akuavo kolohongele viofeka, vilikasi ale kolohongele vimbo? Citava hẽ okuti olonjanja vimue o li sonehisa koku talavaya ndukundi wasokamo, ale ndukundi wa velapo? Citava hẽ okuti o lieca koku kuatisa ekongelo limue li kuete esukila lia piãla liolonalavayi? Nda okuti wulume, o kasi hẽ oku likolisilako oku suisapo ovina vi kisikiwa koku kala oñuatisi yekongelo ale oku kala ukulu wekongelo? Oku lieca kuove olumue koku kuatisa, kuenda oku tava kuove ovikele, ku lekisa okuti o kasi loku amamako.—Osa. 110:3.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 559 ocin. 4
Ocisila
Ocisila Coku Kala Ocitunda Ndeci Melikisedeke. Ocisila eci ci sangiwa Kolosamo 110:4 kuenda usonehi welivulu lia va Heveru o ci tiamisila ku Kristu, ndomo ca tukuiwa ku Va Heveru 7:1-3, 15-17. Ocisila caco, Yehova wa ci linga lika la Yesu Kristu. Citava okuti, Yesu wa tiamisila ocisila caco kuviali umue, lolondonge viaye. (Luk 22:29) Omo lioku lisinga kua Yehova, Yesu Kristu, omõla a Suku, eye wa laikele oku kala ocitunda nda Melikisedeke. Melikisedeke wa kala osoma kuenda ocitunda ca Suku palo posi. Yesu Kristu, wa laikele oku kuata ovikele ci kaile vio Soma ale Viocitunda Cinene kilu. Eye wa pindisiwa oco a tẽlise ovikele viaco otembo ka yi pui noke yoku enda kilu. (Hev 6:20; 7:26, 28; 8:1) Ocisila caco ci kala otembo ka yi pui, momo Yesu o ka linga upange lekuatiso lia Yehova omo lioku kala Osoma kuenda Ocitunda Cinene otembo ka yi pui.—Hev 7:3.
2-8 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 113-118
Nye tu Pondola Oku Feta ku Yehova?
Tu Likolisi Pokati Locisola
13 Ndomo Yesu a ci popia, ca sunguluka okuti, Yehova eye tu kuete oku sola tete. Pole, etu ka tua citiwile locituwa coku kuatela ocisola Yehova. Puãi eci, ocina cimue tu sukila oku li kolisilako oku kuata vokuenda kuotembo. Eci tua yeva tete catiamẽla ku Yehova, tua kokiwila kokuaye omo lieci tua yeva. Vokuenda kuotembo, tua lilongisa ndomo eye angiliya oluali oco mu kale omanu. (Efetikilo 2:5-23) Tua lilongisa ndomo eye a linalisa lomanu, okuti eci ekandu lia iñila vepata liomanu eye ka tuimbile onyima. Puãi, wa nõlapo onjila yoku tu yovola. (Efetikilo 3:1-5, 15) Lohenda yalua, Eye wa linalisa la vana va kala vakuekolelo, noke wa linga eliangiliyo lioku tuma Omõla waye wongunga oco akandu etu a teteliwe. (Yoano 3:16, 36) Eci ca vokiya ukũlĩhĩso wetu, kuenda ca vokiyavo ocisola cetu ku Yehova. (Isaya 25:1) Soma Daviti wa popia hati, wa sola calua Yehova, omo Eye wo tata locisola. (Osamo 116:1-9) Oloneke vilo, Yehova o tu tata ciwa, o tu songuila, o tu ĩha ongusu kuenda o tu kolisa. Osimbu tu amamako loku lilongisa eci catiamẽla kokuaye, ocisola cetu kokuaye ci livokiya vali enene.—Osamo 31:23; Sofoniya 3:17; Va Roma 8:28.
Eca Olopandu Kekuatiso Lieciwa Lutima wa Sunguluka
Ukualosamo wa popia hati: “Niula nye ku Yehova, omo liovina viosi viwa eye a siata oku ndingila?” (Osa. 116:12) Ekuatiso lipi a tambula? Yehova wo kuatisa eci a liyaka “lohali kuenda lesumuo.” Handi vali, Yehova wa ‘popela omuenyo waye kolofa.’ Omo liaco, wa yonguile oku ‘tiuwila’ cimue ku Yehova. Nye ukualosamo a linga? Eye wa popia hati: “Ndi ka feta olohuminyo viange ku Yehova.” (Osa. 116:3, 4, 8, 10-14) Omo liaco, wa tẽlisa olohuminyo a linga ku Yehova kuenda wa linga ovina viosi o tuma.
O pondolavo oku kuama ongangu yaye. Ndamupi? O ci linga poku pokola kolonumbi via Suku kovina viosi. Kũlĩhĩsa nda wa pitisa kovaso efendelo liove ku Yehova Suku, loku ecelela okuti, espiritu liaye li ku songuila kovina viosi o linga. (Uku. 12:13; Va Gal. 5:16-18) Ove ku tẽla oku tiuwiya ku Yehova, ovina viosi a siata oku ku lingila. Pole, o pondola oku ‘sanjuisa utima waye’ eci a limbuka okuti, wa lieca lutima wosi kupange waye. (Olosap. 27:11) Omo liaco, o pondola oku kuata asumũlũho alua poku sanjuisa utima wa Yehova!
Ceci tu Lilongisila Kelivulu Liovisila
9 Ceci tu lilongisilako. Vali: Tu vumba Yehova omo tu yongola oku lekisa olopandu vietu kokuaye. Eci ci tu ivaluisa ovilumba viombembua via enda oku eciwa. Onepa yovilumba viaco, via kuata esilivilo lialua kefendelo liocili ku va Isareli. Elivulu Liovisila li lombolola okuti, u Isareli wa ponduile oku eca ocilumba cocitundasonde combembua, ‘ndocilumba coku lekisa olopandu.’ (Ovis. 7:11-13, 16-18) Eye ka ponduile oku eca ocilumba caco ndekisika, pole, wa sukilile oku ceca lutima wosi. U Isareli wa ponduile oku eca ocilumba caco lutima wosi momo wa solele Suku yavo, Yehova. Omunu una eca ocilumba, epata liaye kuenda ovitunda, ovo va ponduile oku lia ositu yocinyama ca lumbiwa. Pole, olonepa vimue viatiamẽla kocinyama caco, va enda oku vi eca ku Yehova. Vipi olonepa viaco?
10 Ceci tu lilongisilako. Tatu: Tu eca ku Yehova cosi tu kuete omo tu u sole. Yehova wa tendele ulela okuti oyo onepa ya velapo yocinyama. Eye wa handeleka okuti ovimatamata via velapo viocinyama ndeci, olongẽla, via kuatele esilivilo lilikasi. (Tanga Ovisila 3:6, 12, 14-16.) Eci u Isareli a enda oku eca ocilumba lutima wosi ulela kuenda ovimatamata via velapo viocinyama, ca enda oku sanjuisa calua Yehova. Poku ci linga, u Isareli wa lekisile okuti o yongola oku eca ovina via velapo ku Yehova. Cimuamue haico Yesu a linga okuti, lutima wosi wa eca ku Yehova ovina via velapo a kuata. Handi vali, Yesu wa kuatela ocisola coku vumba Suku, lutima wosi. (Yoa. 14:31) Oku linga ocipango ca Suku oco Yesu a enda oku sanjukila. Eye wa solaile calua ovihandeleko via Suku. (Osa. 40:8) Ocili okuti, Yehova wa kuata esanju lialua poku mõla onjongele ya Yesu yoku u vumba!
11 Ndeci ca kala ovilumba viombembua, upange tu lingila Yehova onjila yimue yoku lieca olumue yi lekisa ocisola tu u kuetele. Etu tu yongola oku eca ku Yehova eci ca velapo, omo okuti tu u sole lutima wosi. Sokolola kesanju Yehova a pondola oku kuata, eci a mola okuti olohuluwa viomanu viu vumba lutima wosi omo lioku u sola kuenda oku sola ovihandeleko viaye! Ci lembeleka calua oku kũlĩha okuti, Yehova ka sanjukila lika ovilinga vietu, pole, o sanjukilavo onjongole yetu. Ndeci, nda wa kuka kuenda ku tẽla vali oku linga cosi o yongola kupange wa Yehova, kolela okuti eye o lete ekalo liove. Ove pamue o sima okuti ku kuete calua coku eca ku Yehova. Pole, eye o lete ocisola cu ku vetiya oku linga eci o tẽla. Yehova o sanjukila calua ovina via velapo eca kokuaye.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Ukualosamo wa vetiyiwa lespiritu sandu oku popia hati: “Olofa via vana va kolela Yehova epese linene kovaso aye.” (Osa. 116:15) Afendeli va Yehova va kuete esilivilo kokuaye. Pole, olondaka vi sangiwa Kosamo 116, ka vi tukula olofa viomunu umosi.
Nda manji umue o linga ohundo yolofa Viukristão, o sukila oku yuvula oku tiamisila olondaka vi sangiwa Kosamo 116:15 komunu waco, ndaño okuti wa vumba Yehova lekolelo toke kolofa viaye. Momo lie? Momo olondaka viukualosamo vi kuete elomboloko likuavo. Ovio, vi lekisa okuti, Suku ka ecelela okuti afendeli vaye vo kolela vosi yavo va fa vonjanja yimosi, momo va kuete esilivilo kokuaye.—Tanga Osamo 72:14; 116:8.
9-15 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 119:1-56
“Umalẽhe o Pondola Ndati Oku Amamako Oku Yelisa Onjila Yaye?”
w87 1/11 kem. 18 ocin. 10
Wa Siata hẽ Oku Liyelisa Kovina Viosi?
10 Kukanda ku Va Efeso 5:5, Paulu wa eca elugulo liokuti: “Momo wa kũlĩhi okuti lomue ukuevĩho liukahonga, ale omunu wa vĩha, pamue ukuacipululu, ci lomboloka ukuakufendela oviteka, o kuete ocipiñalo cimue Vusoma wa Kristu kuenda wa Suku.” Omo liaco, unyamo lunyamo, omanu valua va siata oku pindisiwa ale oku tundisiwa vekongelo omo lievĩho liukahonga okuti, ‘ekandu li vĩhisa etimba liavo muẽle.’ (1 Va Korindo 6:18) Olonjanja vimue, va kupukila vekandu liaco, “omo lioku siapo oku amamako oku lavulula ndomo ci likuata londaka ya Suku.” (Olosamo 119:9) Vamanji valua eci va kasi kepuyuko, ka va lavulula vali ovina va linga. Ka va yongola vali oku kala la vamanji, va linga ukamba lomanu vana okuti Halombangiko Via Yehova. Ovo va sima okuti ‘omanu vaco vawa’ kuenje va likongela kolomapalo ka via sungulukile. Vakuavo va fetika oku namulãla la vana va talavayela kumosi. Ndeci, ukulu umue wekongelo wa linga ukamba la umue onalavãyi yaye, wa siapo epata liaye loku likongela kokuaye kuenje wa tundisiwa vekongelo. Omo liaco, olondaka Viembimbiliya viokuti, “akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa,” viocili muẽle!—1 Va Korindo 15:33.
‘Alungulo Vove Ovo Ndi Sanjukila’
YEHOVA wa siata oku eca alungulo komanu vaye, oco va tẽle oku liyaka lovitangi. Alungulo amue tu va tambula poku tanga Embimbiliya. Vakuavo tu va tumbula kolohongele. Ovina vialua tua siata oku tanga, levi tu yeva, tua vi kũlĩha ale. Momo tua vi lilongisa ale kosimbu. Pole, omo okuti tua siata oku ivalako, tu sukila oku ivaluisiwa ocipango ca Yehova, lovihandeleko viaye, kuenda olonumbi viaye. Omo liaco, tu sukila oku sola alungulo a Yehova. Momo a pamisa ekolelo lietu kuenda a tu kuatisa oku tiamisila utima wetu kocipango Caye. Ukualosamo wa imba ocisungo catiamẽla ku Yehova hati: “Ndi sole calua olonumbi viove.”—Osamo 119:24.
Tiula Ovaso Ove Kovina ka vi Kuete Esilivilo!
2 Citava okuti ovina tu tala, vi nyõla ekalo lietu. Omo ovaso a kuete elitokeko lovisimĩlo vietu, ovina tu tala, vi pondola oku vokiya ocipululu cetu kuenda olonjongole vikuavo viutima. Omo okuti tu kasi voluali lua vialiwa la Satana haluo lua vĩha, muna omanu va yongola oku tẽlisa lika olonjongole viavo, tua siata oku yonjiwa loviluvialuvia viuhembi, ndaño tu vi tala ño vokatembo kamue. (1 Yoa. 5:19) Eli olio esunga lieci ukualosamo a likutililila ku Suku hati: “Ku ka ecelele okuti ndi vanja kueci ka ci silivila; Popela omuenyo wange vonjila yove.”—Osa. 119:37.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Kolela Kondaka ya Yehova
2 Osamo 119, yi lekisa esilivilo lioku kapako ondaka ya Suku. Kuenda osamo yaco ya sonehiwa ndocisungo. Poku yi soneha ndocisungo, usonehi waco wa ci lingila oco a patekele ciwa olondaka viaco. Ci soka 176 kovinimbu Viosamo yaco, viopiwa velimi lia va Heveru. Handi vali, ci soka 22 kovinimbu viosamo yaco, vi kuete ovilala ecelãla vi fetika lolondaka vimuamue velimi lia va Heveru. Osamo eyi yi lombolola calua ovihandeleko kuenda olonumbi via Suku, lovisila viaye. Vocipama cilo leci ci kuaĩmo, tu ka konomuisa ndomo Osamo 119 ya lomboluiwa Vembimbiliya. Tu ka konomuisavo ovolandu atiamẽla komanu va Yehova kosimbu kuenda koloneke vilo. Ulandu waco, u ka tu kuatisa oku limbuka esilivilo liosamo eyi kuenda oku eca olopandu ku Suku omo Liondaka yaye yi kola.
16-22 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 119:57-120
Ndomo tu Pandikisa Kovitangi
‘Ndi Sole Calua Ovihandeleko Viove!’
2 Ove pamue o lipula ndoco: ‘Ovihandeleko via Yehova, via lembeleka ndati ukualosamo?’ Eye wa kuatisiwa lekolelo liokuti Yehova wo kapako. Omo lioku kũlĩha esilivilo lioku pokola kovihandeleko via Yehova, wa kuatele esanju ndaño lelambalalo. Ukualosamo wa kũlĩhĩle okuti, Yehova u kuetele ocisola. Omo lioku kapako ovihandeleko via Yehova, wa kuata olondunge via velapo okuti, viovanyãli vaye vi sule. Kuenje wa popela omuenyo waye. Omo liaco, wa kuata ombembua kuenda utima wa yela.—Osamo 119:1, 9, 65, 93, 98, 165.
Ove hẽ o Sole Calua Alungulo a Yehova?
3 Alungulo a Suku a soliwile calua lukualosamo wa imba hati: “Ame ndi yayulako, si cilua koku lava ovihandeleko viove. Ovikolo violondingaĩvi via ndi ñuala, pole, si ivalako ocihandeleko cove.” (Osamo 119:60, 61) Alungulo a Yehova a tu kuatisa oku pandikisa eci tu lambalaliwa, momo tua kolela okuti Isietu wokilu, o tẽla oku tepa olonjanjo viovikolo ovanyãli va tu kapela. Votembo ya sokiyiwa, eye o tu yovola kovitangi viaco, oco tu amameko lupange woku kunda Usoma.—Marko 13:10.
Atosi Avelapo Vonepa Yatãlo Yelivulu Liolosamo
119:71—Ohali yi kuatisa ndati omunu? Ohali yi tu longisa oku kolela ku Yehova, loku likutilila kokuaye lutima wosi. Yi tu longisavo esilivilo lioku tanga Ondaka yaye, kuenda oku pokola kolonumbi viaco. Ohali citava okuti, yi situlula ovituwa vimue vĩvi tu sukila oku siapo. Pole, yi tu kuatisa lika nda tua ecelela oku pindisiwa layo.
“Lili Lava va Lila”
3 Yehova Isietu ukuacikembe, eye lika ono yelembeleko lia velapo tu sukila. (Tanga 2 Va Korindo 1:3, 4.) Eye ongangu ya velapo yoku lekisa ohenda kuenda wa likuminya kafendeli vaye hati: “Ame, ame Una ndi ka ku lembeleki.”—Isaya 51:12; Osamo 119:50, 52, 76.
5 Tua kolela okuti Yehova o ka tu kuatisa. Omo liaco, tu pondola oku likutilila kokuaye loku u situluila evalo tu yevite vutima kuenda esumuo. Tu lembelekiwa calua poku limbuka okuti Yehova wa kũlĩha ovisimĩlo vietu kuenda o tu ĩha elembeleko tu sukila! Pole eye o ci linga ndati?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Vonepa Yatãlo Yelivulu Liolosamo
119:96—Nye ci lomboloka “ongave yoku lipua kuosi”? Ukualosamo wa tukula oku lipua kuovisimĩlo viomanu. Eye wa kũlĩhĩle okuti, omanu ka va kuete elomboloko lia suapo liatiamẽla koku lipua. Pole, ovihandeleko via Suku ovio lika via lipua. Momo olonumbi viaco, vi tiamisiwila kolonepa viosi viomuenyo wetu.
23-29 YA CEMBANIMA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 119:121-176
Yuvula Oku Sumũisiwa Lovina ka vi Kuete Esilivilo
Ecelela Okuti Ovihandeleko Kuenda Olonumbi Via Suku vi Pindisa Owanji Wutima Wove
5 Nda tu yongola okuti ovihandeleko via Suku vi tu kuatisa, ka tu sukila lika oku vi tanga ale oku vi kũlĩha. Tu sukila oku vi sola kuenda oku vi sumbila. Embimbiliya li tu sapuila hati: “Suvuki eci cĩvi kuenda soli eci ciwa.” (Amosi 5:15) Pole, tu pondola oku ci linga ndati? Tu sukila oku lilongisa oku kuata ovisimĩlo ndevi via Yehova. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci. Sokolola ndu okuti ku kasi oku pekela ciwa kuenje ndotolo umue o ku sapuila hati, o sukila oku litekula lokulia ku nena uhayele, oku pindisa etimba kuenda oku linga apongoloko amue vomuenyo wove. Ove o kuama olonumbi viaye kuenje ci ku kuatisa! Nye o sima catiamẽla konumbi ya ndotolo?
6 Cimuamue haico okuti, Ululiki wetu wa siata oku tu ĩha ovihandeleko vi tu teyuila kovina vĩvi vi tunda kekandu kuenda oku mioñolola omuenyo wetu. Ndeci, Embimbiliya li tu longisa okuti tu sukila oku yuvula oku kemba, elimbi, oku nyana, evĩho liukahonga, ungangala, ale ovina viosi viatiamẽla kolondele. (Tanga Olosapo 6:16-19; Esit. 21:8) Eci tu mola onima yi tunda koku pokola ku Yehova, ocisola tu u kuetele kuenda ocisola tu kuetele ovihandeleko viaye, ci livokiya.
w93 15/4 kem. 17 ocin. 12
Ene Amalẽhe—Cipi Ocimãho Cene?
12 O sukila oku lilongisa oku suvuka kuenda oku nyehula eci cĩvi. (Os 97:10) O pondola ndati oku suvuka ocina cimue okuti kefetikilo ci kasi ndu okuti ciwa? Poku sokolola kovitangi vi yililako! “Ko ka kembiwi: Suku ka tombiwa. Momo eci omunu a kũla, haico a kongula; momo una o kũla loku sokolola koloñeyi vietimba, o kongula enyõleho ketimba liaye.” (Galatia 6:7, 8) Eci o setekiwa oku sola umue, sokolola kocina ca velapo ndomo ci sumuisa Yehova Suku. (Sokisa Lolosamo 78:41.) Sokololavo koku mina ale oku kuatiwa luvei umue ndeci o Sida. Sokolola kesumuo o pondola oku kuata kuenda oku litenda okuti ku kuete vali esilivilo. O pondolavo ou kuata ovitangi vikuavo vokuenda kuotembo yalua. Manji umue ukãi wa lombolola hati: “Ame lulume wange osimbu ka tua kuelele, tua enda oku lipekela lomanu vakuavo. Ndaño okuti cilo Tuakristão ekalo liomuenyo tua kuamẽle kosimbu, lia linga ono yoku lihoya kuenda yesepa volohuela vietu.” Sokololavo koku pumba ovikele vekongelo ale oku tundisiwa muẽle vekongelo! (1 Va Korindo 5:9-13) Anga hẽ onjongole yimue yi pita ombamba, yi sokisiwa lasumũlũho alua o pondola oku kuata?
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
“Kali Vocisola Ca Suku”
8 Omo okuti, ombusula ka ya lipuile, owanji wetu wo vutima ka wa lipuilevo. Nda omunu o linga ungende wa kapa o yimani ponele yombusula, o yimani yaco yi tiamisila ondimbukiso yombusula konẽle yikuavo, kuenje omunu o nyelela. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Nye ci pita letu nda tua pitisa kovaso olonjongole viutima wetu? Olonjongole vietu, vi pondola oku yapula utima wetu. Embimbiliya li tu lungula hati, “utima wa piãla kelimbi okuti, ocina cikuavo ci sule kuenda owo ũvi calua.” (Yer. 17:9; Olosap. 4:23) Nda omunu o linga ungende ka kuatele omapa yu songuila, ombusula yaye ka yi pondola oku u kuatisa. Cimuamue haico catiamẽla kokuetu. Nda ka tua kolelele kolonumbi Viondaka ya Suku vi sangiwa Vembimbiliya, owanji wetu wo vutima ka u tu kuatisa. (Osa. 119:105) Koloneke vilo, omanu valua, va siata lika oku pitisa kovaso olonjongole viutima wavo, kuenda ka va pokola kolonumbi Viondaka ya Suku. (Tanga Va Efeso 4:17-19.) Eli olio esunga lieci omanu valua va siatela oku linga ovina vĩvi, ndaño va kuete owanji wo vutima.—1 Tim. 4:2.
30 YA CEMBANIMA–5 YA SUSU
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU | OLOSAMO 120-126
Va Kũla Lasuẽlela, Pole, Vongula Lesanju
Vosi va Sivaya Suku va Sumũlũha
10 Nda tua tava oku ambata okanga yetu Satana ka ka tẽla oku tu yapula. Elivulu lia Tiago 4:7 li popia hati: “Tamalãli Leliapu kuenje olio liu tili.” Ka ca lelukile oku tamalãla Leliapu. Pole, omanu vosi va yongola oku vumba Suku, va sukila oku likolisilako calua. (Luka 13:24) Embimbiliya kelivulu Liosamo 126:5, li tu vetiya hati: “Ava va kũla lasuẽlela vongula lonjolela.” Etu tu kasi oku fendela Suku umue ukualopandu. Eye “eca onima kuava vo sanda.”—Va Heveru 11:6.
Ndamupi Ekolelo Liove li Pamisiwa?
17 Anga hẽ ove wa sumua omo lioku fisa umue o sole calua? Linga esokiyo lioku pamisa ekolelo liove kelavoko liepinduko poku tanga ovolandu Embimbiliya a vana va pinduiwile kolofa. Anga hẽ wa sumua omo okuti umue ukuepata wa tundisiwa vekongelo? Linga a konomuiso oco o limbuke okuti, oku pindisiwa la Suku oyo onjila ya velapo. Ovitangi viosi o liyaka lavio, epuluvi limue lioku pamisa ekolelo liove. Sapuila Yehova ndomo ove o liyevite. Ku ka liamũhe, pole, sanda oku kala la vamanji. (Olosap. 18:1) Linga ovina vi ku kuatisa oku pandikisa, ndaño okuti pamue ci ku kokela oku lila eci o sokolola ovina via pita love. (Osa. 126:5, 6) Amamako oku kala kolohongele, kupange woku kunda kuenda oku tanga Embimbiliya. Sokolola kasumũlũho Yehova a ku likuminya kovaso yoloneke. Eci o mola ndomo Yehova a kasi oku ku kuatisa, ekolelo liove kokuaye li pamisiwa.
w01 1/6 kem. 12 ocin. 13-14
Tu Amamiko Kupange Wetu Woku Ungula!
13 Olondaka vi sangiwa Kosamo 126:5, 6, vi eca ekoliso liocili kuava va kuete onepa kupange woku ungula, ca piãla enene ku vana va siata oku lambalaliwa. Ovio vi popia hati: “Vana va kũla lasuẽlẽla va kongula lonjolela. Una o tunda, ndaño o lila, loku ambata onjeke yaye yombuto, o ka tiuka loku kaluka lesanju, loku ambata ovitungu viaye.” Olondaka viukualosamo viatiamẽla koku kũla loku ungula, vi lekisa ndomo Yehova a sumũlũisa omanu vana va supile kumandekua ko Bavulono yosimbu, kuenje va tiukile vali kofeka yavo. Eci ovo va tunda kumandekua, va sanjukile calua, pole, citava okuti va lila omo lioku kũla ombuto valunda ana okuti, mua pita eci ci soka 70 kanyamo ka mua la limiwa. Pole, vosi vana vamaleko loku kũla kuavo kumue loku tunga olonjo, veya oku sanjuka calua omo upange wavo ka wa lingile wolivova.
14 Citava okuti, tu lila eci tu liyaka lovitangi, ale nda pamue vamanjetu va talisiwa ohali omo liesunga. (1 Petulu 3:14) Kupange wetu woku ungula, tu pondola oku sumua omo okuti, ka tu lete epako lalimue li kasi loku tunda koku likolisilako kuetu kupange woku kunda. Pole, nda tu amamako loku kũla kuenda oku tapela ovava, Suku o ka lingisa okuti imila apako amue a pitahãla eci tua lavokaile ovikũla okuti ka vi sokisiwa leci tua simile. (1 Va Korindo 3:6) Eci ci muiwila vali ciwa kapako a siata oku tunda kupange wetu woku ava Ambimbiliya kuenda alivulu a situlula eci ci kasi Vembimbiliya.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Suku Ukuonene Woku Teyuila ‘Eye Ocikolo Cetu’
15 Kũlĩhĩsa tete eci catiamẽla keteyuilo lioketimba. Etu tuafendeli va Yehova tua kũlĩha okuti eye o tu teyuila ndocimunga. Lonjila yikuavo, nda ca leluka etu oku yapuisiwa la Satana. Sokolola eci catiamẽla kondaka eyi: Satana, “ombiali yoluali,” nda wa kuata esanju lialua lioku mãlako efendelo liocili. (Yoano 12:31; Esituluilo 12:17) Olombiali vimue violuali via yonguile oku malako upange wetu woku kunda kuenda via setekele oku malako afendeli va Yehova. Pole, afendeli va Yehova va siata oku amamako loku pandikisa koku kunda! Momo lie vakuonene vakualofeka ka va tẽlela oku malako upange woku kunda wocimunga Cakristão vañamiñami vana va mõleha ndu okuti ka va kuete u o va teyuila? Esunga liaco lieli okuti, Yehova wa siata oku tu teyuila lunene wavava aye!—Osamo 17:7, 8.