Ono Yovipama Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
5-11 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 12
Oku Likolisilako Oku Linga Upange ci Nena Onima
Ocituwa Cimue ca Velapo Okuti Ondiamande yi Sule
Citava okuti, afendeli vamue va Yehova, va sangiwa vekalo limue okuti oco va sange eci va litekula laco, ka ca lelukile. Pole, ka va sandi oku tunda vekalo liaco oco va kuame onjila yimue ya leluka kuenda oku kemba. Handi vali, ovo va likolisilako oku kala olondingupange viwa. Omo liaco, va velisapo oku kala vakuacili kuenda oku kapako ovituwa viwa via Suku okuti, ukuasi u sule.—Olo 12:24; Efs 4:28.
Ndomo tu Sanjukila Upange Wetu
Oku sokolola lutate kepulilo lia sulako ci kuete esilivilo, momo upange u nena lika esanju eci tu mõla ndomo u kuatisa vakuetu. Yesu wa popia hati: “Esanju li tunda koku eca olio lia velapo, li tunda koku tambula li sule.” (Ovilinga 20:35) Upange wetu ka u kuatisa lika olofalakesi kuenda vacime cetu, pole, u kuatisavo omanu vakuavo. Vomanu vaco, mua kongela vakuepata lietu kuenda olosuke.
Vakuepata lietu. Eci usongui wepata a talavaya oco a kuatise epata liaye, eye o va kuatisa kolonepa vivali. Catete, o va kuatisa kovina vietimba ndeci, okulia, uwalo kuenda onjo. Handi vali, o tẽlisavo ocikele Suku o wĩha coku “kuatisa vangandiaye.” (1 Timoteo 5:8) Cavali, omunu wosi ukuambili kupange, eca ongangu yiwa yoku lekisa okuti upange u kuete esilivilo. Shane wa tukuiwa kocipama ca pita, wa popia hati: “Isiange ulume umue ukuangangu yiwa koku linga upange. Eye ukuacili, okuti komuenyo waye wosi wa talavaya letu kupange wukarpinteiro. Omo liongangu yaye yiwa, nda lilongisa oku kapako upange ndi linga lovaka ange poku panga ovina vi ka kuatisa vakuetu.”
Olosuke. Upostolo Paulu wa vetiya Akristão oco va ‘linge upange . . . okuti va sanga coku kuatisa laco olosuke.’ (Va Efeso 4:28) Eci tu likolisilako oku talavaya oco tu kuate ovina tu sukila loku kuatisa epata lietu, ci tu ĩhavo epondolo lioku kuatisa olosuke. (Olosapo 3:27) Omo liaco, upange u tu ĩha epuluvi lioku yeva esanju li tunda koku eca.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
ijwyp Ocipama 95 ocin. 10-11
Ndi Yula Ndati Ovitangi?
● Kuata ocisimĩlo ca sunguluka catiamẽla kovitangi. Lilongisa oku tepisa ovitangi vinene levi vitito. Embimbiliya li popia ndoco: “Eveke li lekisa onyeño yaye vepuluvi liaco, pole, ukualondunge ka kapiko epenyo.” (Olo 12:16) Ku sukila oku sakalala lovitangi viosi.
“Vamue tu tangela kumosi kosikola va kuatele ocituwa coku sakalala lovitangi viosi. Noke akamba vavo, va enda oku sandeka ovina viaco vo internet kuenje ovitangi viaco via enda oku livokiya calua. Eci ca enda oku tatamisa calua ekalo kuenda oku lekisa ovituwa ka via sungulukile.”—Joanne.
12-18 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 13
Ku ka Yapuisiwe “Londiyelo Yolondingaĩvi”
Perspicaz-2 kem. 189 ocin. 3-4
Ondiyelo
Ovopopi akuavo ocindekaise. Ocina omunu a kunamisila utima waye, oco a songuile onjila yaye, ci sokisiwa londiyelo yimue. Poku tukula upopi waco wocindekaise, elivulu Liolosapo li lombolola oku litepa ku kasi pokati kukuesunga kuenda kuondingaĩvi poku popia ndoco: “Ocinyi ca vakuesunga ci nina calua, pole, ondiyelo yolondingaĩvi yi ka imiwa.” (Olo 13:9) Ocinyi ca vakuesunga camamako oku taima, pole, ndaño ondiyelo yolondingaĩvi yi molẽha ndu okuti yi kuete ocinyi calua kuenda olonjila viavo vi molẽha ndu okuti viwa, Suku o ka koka okuti vi sulila vowelema, muna olomãhi viavo vi ka lilondoka. Eyi oyo onima yi keya komunu wosi o siñala isiaye kuenda inaye.—Olo 20:20.
Oku imiwa kuondiyelo yomunu umue, ku lombolokavo okuti ka kuete elavoko lalimue. Olusapo lukuavo lu popia ndoco: “Momo omunu ũvi ka kuete elavoko; ondiyelo yolondingaĩvi yi ka imiwa.”—Olo 24:20.
Vumba Suku Yeyovo
3 Omo okuti Satana wa tẽla oku yapuisa omanu vavali va lipua kumue lovangelo valua poku lingila usuanji uviali wa Suku, o pondolavo oku tu yapuisa. Toke cilo, o kasi oku amamako latutu aye. Satana wa siata oku seteka oku tu kemba loku tu vetiya oku sima okuti, olonumbi via Suku vi lema kuenda o yongola oku nyõla esanju lietu. (1 Yoa. 5:3) Nda tua ecelela oku vetiyiwa lovisimĩlo viaco, tu yapuisiwa. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue ufeko, o kuete 24 kanyamo wa enda oku linga ukahonga vuyombeki. Eye wa popia hati: “Nda yapuisiwa lovisimĩlo viakamba vãvi, omo liusumba woku popiwa lãvi.” Citava okuti ove wa pitile ale locitangi caco.
“Omunu Ukualondunge o Linga Ovina Lukũlĩhĩso”
Omunu ukualondunge kuenda o situlula ukũlĩhĩso wocili, o ka sumũlũisiwa. Salomone o tu sapuila okuti: “Ukuesunga o lia kuenje o tẽlisa onjongole yaye, pole, imo liondingaĩvi li kala onjala.” (Olosapo 13:25) Yehova wa kũlĩha eci ciwa kolonepa viosi tu sukila viomuenyo, ndeci, ekalo liepata lietu, ukamba la vakuetu, upange wetu woku kunda ale ceci tu pindisiwa. Poku kapako elungulo li sangiwa Vondaka ya Suku, ci ka tu kuatisa oku kuata ekalo liwa komuenyo.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 117 ocin. 2
Ocisola
Ocisola ci pondola oku songuiwa lonjila ka ya sungulukile. Omo liasunga aco, ocili okuti nda ocisola cocili ca songuiwa ciwa, ci tẽliwa lika poku sanda kuenda oku kuama espiritu lia Suku, lukũlĩhĩso u sangiwa Vondaka Yaye. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci. Onjali yimue citava okuti yi lekisa ocisola komõlaye. Pole, citava okuti ecelela ocisola caco oku tepuluka ale oku songuiwa lãvi, poku eca komõlaye cosi a yongola kuenda kolikali lacimue. Citava okuti, ka tẽlisa ocikele caye coku kala onjali, coku u pindisa kuenda coku u kangisa olonjanja vimue. (Olo 22:15) Ocisola caco citava okuti, ci situlula epela li sangiwa vepata. Embimbiliya li lekisa okuti omunu waco ka kasi oku lekisa ocisola, pole, o kuete onya momo omunu waco, ka kuãi onjila yi pondola oku popela omuenyo womõlaye.—Olo 13:24; 23:13, 14.
19-25 YA KUPEMBA
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 14
Sokolola Lutate Eci o Sukila Oku Linga Eci ku Iya Ocilunga Cimue
Lekisa Olopandu ku Suku Omo Liombanjaile Yomuenyo
10 Olonjanja vimue ka tu tẽla oku liteyuila kohele yimue yi pita letu. Ca piãla enene ovilunga, ovovei kuenda ungangala. Eci ovina viaco vi pita, tu seteka oku kala kovitumãlo vimue via koka, loku puluka kohele yaco poku pokola kovihandeleko vi eciwa lakulu vekongelo kuenda olonumbi vikuavo vi eciwa lolombiali. (Va Rom. 13:1, 5-7) Olohele vimue vi sapuiwa lonjanga, omo liaco, tu pondola oku kuatisiwa poku kuama olonumbi vi eciwa lolombiali vio pocitumãlo, oco vi tu kuatise oku lipongiyila ovilunga viaco. Ndeci, tu pondola oku kuatisiwa poku pongiya ovava, okulia kuenda ovina vikuavo tu ka sukila.
11 Nye tu sukila oku linga nda uvei umue u sambuka u kasi oku lisanduila pocitumãlo tu kasi? Tu sukila oku pokola kolonumbi violombiali ndeci, oku sukula ovaka, oku kala ocinala la vakuetu, oku wala ombindi kuenda oku likalila. Eci tu linga ovina evi tu lekisa olopandu kombanjaile ya Suku okuti, omuenyo.
12 Vokuenda kuovitangi viya ocipikipiki, pamue tu yeva asapulo amue ka a suilepo pocakati cakamba, ca vana tu lisungue lavo kuenda pocakati covingungu viasapulo. Oco tu yuvule oku kolela “kolondaka viosi,” tu sukila oku yevelela ovolandu a suapo a tunda kolombiali kuenda kolondotolo. (Tanga Olosapo 14:15.) Osungu Yolombangi Via Yehova kuenda olofiliale, vi likolisilako oku sanda olonumbi via suapo osimbu handi ka va ecele olonumbi viatiamẽla kolohongele kuenda kupange woku kunda. (Va Hev. 13:17) Omo lioku kuama olonumbi viaco, tu pondola oku liteyuila kuenda oku teyuilavo vakuetu. Tu kuatisavo omanu vakuavo oku kuata ovisimĩlo viwa viatiamẽla Kolombangi Via Yehova.—1 Pet. 2:12.
Kala Ukuotõi Nda Sadoke
11 Tu setukula ndati ongangu ya Sadoke kuenda oku lekisa utõi eci vamanji vekongelo va sangiwa vekalo limue li koka ohele kuenda va sukila ekuatiso lietu? (1) Kuama olonumbi. Eci kuiya ocitangi cimue ci koka ohele, ci kuete esilivilo oku likuata omunga. Ci kuetevo esilivilo oku kuama olonumbi vi tunda ko Filiale. (Va Hev. 13:17) Akulu vekongelo olonjanja viosi, va sukila oku ivaluka olonumbi viocisoko vi lekisa ndomo va lipongiyila ocilunga cimue. (1 Va Kor. 14:33, 40) (2) Kala ukuotõi, pole, lekisavo utate. (Olosap. 22:3) Sokolola osimbu kua nõlele onjila yimue. Ku ka kape kohele omuenyo wove nda ka ci sukiliwa. (3) Kolela ku Yehova. Ivaluka okuti Yehova wa kapako calua ekalo liove liwa kuenda lia vamanji. Yehova o pondola oku ku kuatisa oku eca ekuatiso li sukiliwa ku vamanji lonjila yimue ya kolapo.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 780
Uloño Woku Sokolola
Omunu o talavaya ciwa luloño woku sokolola o pondola oku suvukiwa. Citava okuti ocisimĩlo eci oco ci sangiwa kelivulu Liolosapo 14:17 cokuti: “Omunu o sokolola kovina, o suvukiwa.” Olonjanja vialua omanu vana ka va sokolola lutate, va tenda lãvi omanu vana va talavaya ciwa luloño wavo woku sokolola. Cimuamue haeco okuti, omanu vana va talavaya ciwa luloño wavo woku sokolola oco va linge ocipango ca Suku, va suvukiwa. Ndomo Yesu Kristu a ci popia hati: “Omo okuti ka vu pangi onepa koluali, pole, ame ndo nõli voluali, eli olio esunga lieci oluali luo suvukili.” (Yoa 15:19) Omo liaco, “ondaka uloño woku sokolola,” ndomo ya pongoluiwa kelimi liatete ya tukuiwa kelivulu Liolosapo 14:17, yi pondola oku tiamisiwila kocisimĩlo ka ca sungulukile. Vonepa yikuavo, ocisonehua eci ci lomboloka okuti, omunu wosi o sokiya oku linga eci cĩvi, o suvukiwavo kuenda Ambimbiliya akuavo a popia ndoco: “Ulume ukuavisimĩlo ka via sungulukile o suvukiwa.”
26 YA KUPEMBA–1 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 15
Kuatisa Vakuene Oku Kuata Esanju
Tu ka Endaenda Lesunga Lietu!
16 Yovi wa kala ukuakuhindikisa. (Yovi 31:31, 32) Ndaño okuti ka tu lohuasiko, tu pondola oku ‘yekisa akombe.’ (Va Rom. 12:13) Citava okuti, tu poka ocina cimue kokuavo, loku ivaluka okuti “ca velapo elonga liombelela yamẽla apa okuti pali ocisola, ongombe ya lẽla apa okuti pali esuvu, ci sule.” (Olosap. 15:17) Oku lia kumosi la vamanji ndaño okulia kuaco kutito, ci nena esanju kuenda ci tu pamisa konepa yespiritu.
Tu Lilembeleki Pokati ‘ca Piãla Enene Cilo’
16 Nda o kuete osõi yoku lembeleka umue, nye o sukila oku linga? Ocili okuti, oku lembeleka vakuetu ka ca tĩlile calua. Seteka oku lama omunu umue loku lekisa ocinjola cukamba. Nda omunu waco ka yolelevo, ci lekisa okuti eye o kuete ocitangi cimue. Citava okuti nda wo yevelela, eye o lembelekiwa.—Tiago 1:19.
17 Manji umue ukuenje o tukuiwa hati, Henri wa sumuĩle calua eci vamue vakuepata liaye va siapo oku vumba Yehova. Umue pokati kavo isiaye, okuti wa kala ukulu wekongelo. Manji ukuakunyula akongelo wa limbuka okuti, Henri wa sumua kuenje wo laleka oku yuvila okafe. Manji ukuakunyula akongelo wa yevelela lutate ndomo Henri a situlula ovisimĩlo viaye. Ombangulo yaco ya kuatisa Henri oku limbuka okuti oku kakatela ku Yehova, oyo lika onjila yoku kuatisa vakuepata liaye oku tiuka vocili. Eye wa lembelekiwavo poku tanga Osamo 46, Sofoniya 3:17, kuenda Marko 10:29, 30.
18 Nye tu lilongisila kovolandu a manji Marthe la Henri? Vosi yetu tu pondola oku pamisa kuenda oku lembeleka manji o sukila elembeleko. Soma Salomone wa soneha ndoco: “Ondaka yi popiwa votembo ya sokiyiwa, yiwa calua! Esapulo liwa li kavuluisa akepa.” (Olosapo 15:23, 30) Wa kũlĩha hẽ omunu umue okuti o kasi lesumuo lialua? Nye ku lingila ovina vimue kokuaye ndeci, oku u tangela Utala Wondavululi ale ocipama cimue vonumbi yetu yo Internet? Paulu wa lombololavo okuti oku imbila kumosi ovisungo Viusoma ci pondola oku tu lembeleka. Eye wa soneha ndoco: “Amamiko oku lilongisa loku likolisa pokati lolosamo, loku sivaya Suku, loku imba lolopandu ovisungo viefendelo, poku imbila Yehova ovisungo vovitima viene.”—Va Kol. 3:16; Ovilinga 16:25.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Akristão va Pondola hẽ Oku Sanda Ekuatiso Liolondotolo?
2. Ndi sukila hẽ oku sandiliya olonumbi vikuavo vioku sakuiwa osimbu sia nõlele onjila ndi kuama? Ci kuete esilivilo oku kuata ‘olondunguli via lua’ capiãla enene nda ocitangi cove cuhayele ca tatama calua.—Olosapo 15:22.
2-8 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 16
Apulilo Atatu a Kuatisa Oku Nõla Olonjila Viwa
w14 15/1 kem. 19-20 ocin. 11-12
Nõla Ciwa Onjila o Kuama Osimbu o Kasi Umalẽhe
11 Esanju lialua tu pondola oku kuata, li tunda koku vumba Yehova. (Olosap. 16:20) Baruke, una wa kala usonehi wa Yeremiya, wa ivaleleko onumbi yaco. Onjanja yimue, ka kuatele vali esanju lioku linga upange wa Yehova. Noke Yehova wo sapuila hati: “O kasi oku lisandela ovina vinene. Liwekapo oku sanda ovina viaco.”’ “‘Momo ndopo ndi nena ohali komanu vosi,’ . . . , kuenje kuosi ove wenda, ndi ka ku ĩha omuenyo wove ndonima.” (Yer. 45:3, 5) Nye o sima catiamẽla kondaka eyi? Nye Baruke a sukilile oku linga oco a kuate esanju? Anga hẽ, oku li sandela ovina vialua, ale oku linga ocipango ca Yehova, oco a popeliwe kenyõleho lio Yerusalãi?—Tia. 1:12.
12 Manji umue o tukuiwa hati Ramiro, wa kuata esanju poku kuatisa omanu. Eye wa popia hati: “Epata liange olohukũi, kuenda li kasi Kolomunda vio Andes. Onjanja yimue, nda kuatele epuluvi lioku lilongisila kosikola ya velapo, momo kota liange wa feta olombongo vioku iñila kosikola yaco. Omo okuti, otembo yaco oco nda papatisiwa, manji umue ukundi wotembo yosi wa ndi lalekele oco tu ka kundile volupale lumue lutito. Eci tua kala volupale luaco, nda lilongisa uloño woku pemula esinga, noke nda fetika oku linga upange waco vonjo yimue, oco ndi kuate olombongo vioku li tekula. Osimbu tua kala oku longisa Embimbiliya komanu, valua pokati kavo va lekisa onjongole. Noke, ndeya oku tiamẽla kekongelo va vangula elimi nda lilongisa tunde vutila. Nda tẽlisa ekũi lianyamo kupange wakundi votembo yosi. Upange woku longisa omanu olondaka viwa kelimi liavo, u nena esanju lialua, kuenda ka li sokisiwa lesanju li tunda kovopange akuavo.”
Anga hẽ wa Pongoluiwi?
VOSI yetu tua siata oku kuama ovituwa viepata lietu, kuenda viofeka tu kasi. Eli olio esunga lieci tu solele ovikulia viofeka yaco, uwalo, kuenda ovituwa vimue. Momo lie? Momo, tua siata oku kuama ovituwa viomanu va kasi vofeka yaco.
2 Pole, kuli ovina vikuavo via velapo okuti, ka vi sokisiwa lokulia tu sole, kuenda uwalo. Osimbu tu kula, tua longisiwa okuti, kuli ovina vimue viwa, kuenda ovina vĩvi. Pole, omanu va kuete ovisimĩlo via litepa viatiamẽla kueci ciwa leci cĩvi. Utima wetu u pondola oku tu kuatisa oku nõla ovina tu yongola oku linga. Embimbiliya li popia hati: “Momo eci omanu vakualofeka okuti, ka va kuete ocihandeleko ca Suku, pole, va linga ovina viocihandeleko, ovo ndaño ka va kuete ocihandeleko, va lekisa okuti va kuete ocihandeleko cimue vokati kavo.” (Va Rom. 2:14) Nda ka kuli ocihandeleko ci tunda ku Suku, anga hẽ tu sukila oku kuama olonumbi viepata lietu, ale tu kuama vio vimbo tu kasi?
3 Kuli ovina vivali vi lekisa esunga lieci Akristão vocili ka va tavela oku linga ovina vimue violuali. Catete, Embimbiliya li tu sapuila hati: “Kuli onjila yimue yi molẽha okuti, ya sunguluka komunu, pole, kesulilo yi songuila kolofa.” (Olosap. 16:25) Omo okuti ka tualipuile, ka tu pondola oku li songuila etu muẽle. (Olosap. 28:26; Yer. 10:23) Cavali, Embimbiliya li popia hati, Satana “osuku yoluali lulo,” eye wa siata oku eca olonumbi vi vetiya omanu oku li nõlela eci va yongola oku linga, ndaño ciwa, ale cĩvi. (2 Va Kor. 4:4; 1 Yoa. 5:19) Omo liaco, nda tu yongola oku tambula asumũlũho a Yehova, kuenda oku taviwa laye, tu sukila oku pokola kelungulo li sangiwa kelivulu lia Va Roma 12:2.—Tanga.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 708
Epindiso
Onima yi Tunda Koku Kapako Epindiso Kuenda Koku Likala Epindiso. Olondingaĩvi kuenda omanu vakuavituwa vĩvi, va lekisa okuti va suvuka epindiso lia Yehova, poku li likala. (Os 50:16, 17; Olo 1:7) Onima yi yilila kuveke waco, oku pindisiwa olonjanja vialua, loku kangisiwa. Ndomo ci lekisiwa kelivulu Liolosapo okuti: “Aveke va yambuiwa luveke wavo muẽle.” (Olo 16:22) Ovo va pondola oku likokela ovo muẽle uhukũi, oku pembuiwa, uvei kuenda olofa. Ulandu wa va Isareli u lekisa ciwa onima ka ya sungulukile yi pondola oku yililako. Ovo ka va kapeleko elungulo lia eciwile pocakati covaprofeto, ka va tavele kelungulo lia eciwa la Yehova lioku va teyuila kuenda oku va songuila. Omo liaco, va mola epindiso lia sapuiwa lioku tambuiwa kuofeka kuenda oku ambatiwa kumandekua.—Yer 2:30; 5:3; 7:28; 17:23; 32:33; Hos 7:12-16; 10:10; Sof 3:2.
9-15 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 17
Kuata Ombembua Volohuela Viove
g 9/14 kem. 11 ocin. 2
Ndomo o Yuvula Ocikumbiti
Likũlĩhĩsa Ove Muẽle Nda Wukuacili. Embimbiliya li lekisa okuti, omanu vamue “vakuakutema lonjanga” kuenda vakuavo, “vakuakukuata onyeño lonjanga.” (Olosapo 29:22) Ove hẽ oco wa tuwa? Lipula ndoco: “Nda siata hẽ oku seleka ocikumbiti? Ndu kua kutema lonjanga? Nda siata hẽ oku tema lonjanga ndaño kovina vitito? Embimbiliya li popia okuti: “Una amamako oku vangula catiamẽla kondaka yimue o tepa akamba vawa. (Olosapo 17:9; Ukundi 7:9) Cimuamue haeco ci pondola oku pita volohuela. Omo liaco, nda wa siata oku seleka ocikumbiti, lipula ndoco: “Anga hẽ ndi pondola oku kala ukuepandi lohueli yange?”—1 Petulu 4:8.
w08 1/7 kem. 20 ocin. 11–21 ocin. 1
Potolola Ovitangi
1. Sanda otembo yoku potolola ocitangi. “Kuli otembo ya sokiyiwa oco ku tẽlisiwe ovina viosi . . . Otembo yoku ũha kuenda otembo yoku vangula.” (Ukundi 3:1, 7) Ndomo ca lekisiwa konyima, ovitangi vimue vi wengula onyeño. Nda eci ceya oku pita lene, likandangiyi kuenda ‘liwekipo oku lihoyisa’ osimbu onyeño ka ya wengukile. Ocina cimue ci kuatisa oku sapela ciwa, oku kapako onumbi Yembimbiliya yi popia hati: “Oku fetika uyaki ci kasi ndoku ecelela ovava oku pita; osimbu ema ka lia fetikile, tundapo.”—Olosapo 17:14.
Kulivo “eteke lioku popia.” Nda tua ecelela okuti ovitangi vi amamako, ovio vi kula ndowangu. Ko ka tendi ocitangi ndocina cimue citito loku lavoka okuti ci ka li potolola oco muẽle. Lekisa esumbilo kohueli yove oco pokati kene ka pa ka kale oku lihoyisa kuenda kũlĩhĩsa epuluvi liwa lioku tetulula ocitangi cimue. Ocituwa caco ci ka ku kuatisa oku kapako onumbi Yembimbiliya yi popia hati: “Ekumbi ka li ka iñile osimbu handi wa temi.” (Va Efeso 4:26) Ene vu sukila oku kapako ohuminyo wa lingi.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 514 ocin. 4
Iso
Oku linga ondimbukiso lovaso, onjila yimue yomanu oku situlula ovisimĩlo viavo. Ovo va pondola oku situlula ocikembe ale ekambo liocikembe, (Esn 19:13); va pondola oku piakula kiso lonjila ymue “yoku pembula” ale oku sokiya ocina cimue ka ca sungulukile. (Os 35:19; Olo 6:13; 16:30) Citava oku popia okuti, omunu ka yongola oku mola cimue ale oku linga ocina cimue oco a kuatise vakuavo, o yika ovaso aye. (Mat 13:15; Olo 28:27) Ca siata oku popiwa okuti omunu eveke, ovaso aye a tungayala toke kasokiyo o kilu lieve, o ñuala ñuala oko loko okuti ka kuete ocimãho lacimue. Ovisimĩlo viaye vi kasi kolonepa viosi okuti ka vi kala apa vi sesamẽla. (Olo 17:24) Ekalo liovaso li sitululavo uhayele kuenda olohõlo viomunu, ale ekalo liaye nda wa sanjuka. (1Sa 14:27-29; Esn 34:7; Yov 17:7; Os 6:7; 88:9) Soma Yehosafata poku likutilila ku Yehova wa popia hati: “Tua imba ovaso kokuove.”—2As 20:12.
16-22 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 18
Vangula Lonjila Yimue yi Lembeleka la Vana va Vela
Olondunge Viocili, vi Kalukila Vokololo
17 Osimbu kua vanguile, sokolola. Nda ka tua kuatele utate, tu pondola oku koka ovitangi lolondaka vietu. Embimbiliya li popia hati: “Olondaka ka via sokoluiwile vi kasi ndoku toma kuosipata, pole, elimi liukualondunge li sakula.” (Olosap. 12:18) Nda tu yuvula oku lingila vakuetu olombonde, tu kuatisa koku amamako kuombembua. (Olosap. 20:19) Poku tanga Ondaka ya Suku loku yi sokolola, tu vetiyiwa oku yuvula oku popia olondaka vi sumuisa vakuetu, pole, tu va pamisa. (Luka 6:45) Nda tu sokolola kueci Embimbiliya li popia, olondaka vietu vi kala ‘ndono yolondunge’ vi pamisa vakuetu.—Olosap. 18:4.
mrt ocipama 19 okakasia
Nye o Sukila Oku Linga Nda wa Limbuka Okuti o Kuete Uvei Umue?
Yevelela lutate. Onjila yimue yiwa yoku kuatisa ekamba limue, olonjanja viosi oku likapelako oku u yevelela, osimbu a vangula. Ku ka sime okuti o sukila oku eca ovisimĩlo kovina viosi a popia. Olonjanja vimue oku u yevelela oco ocina ca velapo. U yevelela lutate kuenda ku kopise. Ku ka sime okuti ove wa kũlĩha ndomo ekamba liove li liyevite, ca piãla enene nda eye ka lekisa okuti, o vela.—Olosapo 11:2.
Vangula ovina vi vetiya. Citava okuti, kua kũlĩhĩle eci o popia velivala liaco, pole, o pondola oku popia olondaka vi lekisa okuti, wa limbuka ekalo ka lia lelukile liekamba liove. Poku ci linga ci u lembeleka ndaño kua popele olondaka vialua. Seteka oku popia olondaka vi teta onimbu, pole, ci linga lutima wosi poku popia ndoco: “Si kuete eci ndi popia, pole, ndi yongola okuti ove o limbuka okuti nda ku kapako calua.” Yuvula oku popia olondaka ndeci: “Eci ci suleme, ale ove ku kuete . . . ”
Ove o pondola oku lekisa okuti wa kapako calua ekamba liove, poku kũlĩha ciwa uvei waye. Citava okuti, eye o ka sola calua elikolisilo liove, lioku kuata elomboloko liocitangi caye kuenda ovina o ka popia vi ko kuatisa vali calua. (Olosapo 18:13) Pole, lunguka oco ku ka ece elungulo limue nda ekamba liove ka lia lipingile.
Eca ekuatiso li sukiliwa. Ku ka sime okuti ove wa kũlĩha ale ndomo o pondola oku kuatisa, pole, pula komunu waco eci o sukila oku linga. Nda ekamba liove ka litẽla oku lombolola eci olio li sukila, seteka oku eca onumbi yocina cimue ci pondola oku u kuatisa. Vu pondola oku lingila kumosi ovina vimue ndeci, oku tunda loku ka nyula ocitumãlo cimue, ale lieca olumue oco u kuatise oku landa ovina a sukila, oku yeliya onjo yaye, ale oku linga upange ukuavo.—Va Galatiya 6:2.
Ku ka liwekepo. Ivaluka okuti ekamba liove li kasi oku liyaka locitangi cimue cinene. Omo liaco, citava okuti eye o liwekapo oku tẽlisa ovina wa sokiyi oku linga ale pamue ka yongola oku sapela. Lekisa epandi, kuata elomboloko liocitangi caye kuenda amamako oku eca kokuaye ekuatiso a sukila.—Olosapo 18:24.
wp23.1 kem. 14 ocin. 3–15 ocin. 1
Ndomo tu Kuatisa Vana va Tala Ohali Omo Liuvei Wovisimĩlo
“Lembeleka.”—1 VA TESALONIKE 5:14.
Ekamba liove li pondola oku sakalala ale oku liyaka lovisimĩlo viokuti ka kuete esilivilo. Poku u lekisa okuti wo kapako, ove o pondola oku u lembeleka loku u vetiya ndaño ceci kua kũlĩhĩle eci o sukila oku vangula.
“Ekamba liocili li lekisa ocisola otembo yosi.”—OLOSAPO 17:17.
Eca ekuatiso li sukiliwa. Ku ka sime ño okuti wa kũlĩha ale ndomo u kuatisa, pole, pulisa eci ove o pondola oku linga. Nda ekamba liove ka li tẽla oku lombolola eci li sukila, seteka oku imba onumbi yocina cimue ci kuatisa vu pondola oku lingila kumosi ndeci, oku tunda loku ka nyula ocitumãlo cimue. Ale o pondola oku lieca olumue oco u kuatise oku landa vovenda ovina a sukila, oku yelisa onjo yaye ale upange ukuavo.—Va Galatia 6:2.
“Pandikisa.”—1 Va TESALONIKE 5:14.
Ekamba liove ka li ka kuata onjongole yoku vangula olonjanja viosi. Ivaluisa ekamba liove okuti eci eye a kuata onjongole yoku vangula, ove u ko yevelela. Ekamba liove omo liuvei, li pondola oku vangula ale oku linga ocina cimue okuti ku ka ci sola. Eye o pondola oku nyõla asokiyo amue ale oku tema. Lekisa epandi kuenda kuata elomboloko liekalo liaye osimbu o lieca olumue oco u kuatise kovina a sukila.—Olosapo 18:24.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1057
Ocela, I
Oku imba ocela ocituwa cimue ca tunda kosimbu ci lingiwa, oco ku nõliwe onjila yimue. Onjila yimue ya enda oku kuamiwa, oku imba otuvawe ale otuavaya tumue tutito kasusu uwalo umue, ale kolongolo pamue vesanga limue kuenje va fetika oku a senga senga. Omunu wosi ocela caco ca kupukila eye o nõliwa. Ocela ca kala ndesombiso ca ecele elomboloko liohutililo yimue ya lingawaile. Ohutililo ya kala onjila yimue yoku sanda ekuatiso lia Yehova. Ondaka ocela kelimi lio Heveru yokuti, (goh·rál) ya enda oku kuamiwa poku pongolola ondaka londaka kuenda vupopi umue wocindekaise locisimĩlo coku tambula “onepa yimue.”—Yeh 15:1; Os 16:5; 125:3; Isa 57:6; Yer 13:25.
Poku talavaya laco. Kolosapo 16:33 ku popia ndoco: “Osande yi imbiwa kuwalo, pole, onjila yosi yi kuamiwa yi tunda ku Yehova.” Kotembo ya va Isareli oku talavaya ciwa locela ca enda loku yimula uyaki umue. “Oku imba ocela ku imũla ema kuenda ku tetulula ovitangi eci omanu vavali va pama va li tatamisa.” (Olo 18:18) Ocela ka ca endaile oku lingiwa ndomapalo yimue. Vocela ka mua kongelele oku yekela olombongo, oku ci lingila pocitumãlo cimue culika. Ka mua kongelelevo oku pumba cimue ale oku yula. Ka ca lingawaile locimãho coku vokiya ovilumba vionembele ale covitunda, pamue locimãho coku kuatisa olosuke. Pole, asualali vo ko Roma va enda oku ci linga locimãho coku nganyala olombongo ndomo ci lekisiwa Kosamo 22:18, poku limbila ocela uwalo wa Yesu.—Mat 27:35.
23-29 YEVAMBI
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 19
Tu Amamako Ndati Oku Likuatela Ocisola ca Pama Omunu Lukuavo?
16 Tiamisila utima kovituwa viwa via vamanji okuti, kovina vĩvi hakoko. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci. Sokolola okuti o kasi kumosi locimunga cimue ca vamanji. Citava okuti vu kasi oku kuata epuluvi limue li sanjuisa kuenje kesulilo ove upa elitalatu limue. Ocili okuti upa vali alitalatu avali, momo pamue liatete ka lia tundile ciwa. Kaliye o kuete alitalatu atatu. Pole, limue pokati ka-o wa limbuka okuti manji umue ka kasi oku yola. Nye o linga lelitalatu liaco? O linyõla, momo o kuete ale alitalatu avali akuavo okuti vosi vocimunga oku kongelamo manji yaco, va kasi oku yola.
17 Tu pondola oku sokisa alitalatu tua soleka lovolandu awa. Ocili okuti, tu kuete olonjivaluko viwa viotembo tua kala la vamanjetu. Pole, sokolola okuti, pokati kapuluvi aco, manji umue wa popia cimue ci sumuisa. Nye tu sukila oku linga lonjivaluiso yaco? Tu sukila oku ivalako ovina vĩvi via pita ndeci tu nyõla elitalatu limue ka li kasi ciwa. (Olosap. 19:11; Va Efe. 4:32) Tu pondola oku ivalako ocina cĩvi manji a linga, momo tu kuete ovolandu awa otembo tua kalela kumosi. Evi ovio ovina tu sukila oku amamako oku ivaluka, loku vi soleka.
Amamako Oku Vokiya Ocisola Cove
10 Etu tua siatavo oku sanda olonjila vioku kuatisa manjetu. (Va Hev. 13:16) Kũlĩhĩsa ulandu wa manji Anna wa tukuiwa kocipama ca pita. Noke yoku pita locilunga cimue, eye lulume waye va nyula epata limue Liolombangi Via Yehova kuenje va limbuka okuti ocilunga ca nyõla olusoka luonjo luepata liaco. Omo liaco, epata liaco ka lia kuatele ovowalo a yela. Manji Anna wa popia hati: “Tua ambata ovowalo aco, tua a sukula, tua a ngomala kuenda tua a vaka ciwa, noke tua ka a tuale. Kokuetu ca kala ndu okuti ka tua lingile ovina vialua, pole, ca kuatisa oku kuata ukamba umue wa pama, una u kasi oku amamako toke etaili.” Ocisola manji Anna lulume waye va kuatela vamanji, ca va vetiya oku eca ekuatiso kokuavo.—1 Yoa. 3:17, 18.
11 Eci tu lekisa ocisola cocili kuenda ohenda ku vakuetu, ovo va limbuka okuti tu kasi oku likolisilako oku setukula Yehova. Ovo va pondola oku limbuka ocituwa cetu cohenda okuti etu muẽle ci sule. Manji Khanh wa tukuiwa ale, ivaluka locisola calua, vana va ecele ekuatiso kokuaye. Eye wa popia hati: “Mandula calua vamanji vosi va likolisilako oku ndi kuatisa. Ovo veyile konjo yange, va ndi laleka oku lia lavo kuenda va linga aliangiliyo okuti ndi kolapo konjo yange. Cilo, nda limbuka okuti ca kala upange walua kokuavo. Pole, ovo va sanjukilile oku ci linga.” Ocili okuti, havosiko va ka eca olopandu kokuetu kueci tu va lingila. Manji Khanh wa popia eci catiamẽla ku vana vo kuatisa hati: “Nda yonguila oku tiula ovina viosi va ndingila omo liohenda va lekisa kokuange, pole, sia kũlĩhĩle apa va kasi. Omo liaco, Yehova a ci linge kuenda ndi likutilila lika oco eye a ci ndingile.” Manji Khanh o kuete esunga lioku vangula olondaka viaco. Yehova wa kũlĩha ovina viosi tu lingila vakuetu, ndaño okuti vitito. Eye o ci tenda ndombanjaile yimue yi kuete esilivilo kuenda ndofuka yimue eye a ka feta.—Tanga Olosapo 19:17.
Amamako Oku Lekisa Ocisola ka ci Pongoloka Komunu Lukuavo
6 Tu pondola oku sokolola komunu umue wa talavaya kupange umue vokuenda kuanyamo alua, ndondingupange ya lekisa okuti ukuacili. Pole, vokuenda kuanyamo alua a kasi kupange waco, ka la kũlĩha omunu o songuila upange waco. Citava okuti eye halonjanja viosiko a tava konjila yi nõliwa la cime cupange waco. Eye ka sole ocitumãlo cupange waco, pole, eye o sanjuka omo wa sanga upange oco a nganyale olombongo. Eye ka liwekapo kupange waco, toke eci a sanga upange ukuavo.
7 Kuli etepiso koku kala ukuacili ndomo ca lomboluiwa vocinimbu 6 kuenda oku kala omunu umue o lekisa ocisola ka ci pongoloka. Momo lie pokati kafendeli va Suku kosimbu, va lekisila ocisola ka ci pongoloka? Vana va enda oku lekisa ocisola ka ci pongoloka, ka va ci lingaile omo okuti va kisikiwile, pole va ci lekisa omo utima wavo wa va vetiya oku ci linga. Kũlĩhĩsa ulandu wa Daviti. Utima waye wo vetiya oku lekisa ocisola ka ci pongoloka kekamba liaye a solele Yonatão, ndaño okuti isia ya Yonatão wa yonguile oku ponda Daviti. Noke liokufa kua Yonatão, Daviti handi wamamako oku lekisa ocisola ka ci pongoloka ku Mefivosiete omõla a Yonatão.—1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 549
Elungulo, Ukuakulungula
Yehova eye ono yolondunge via velapo. Eye lika ka sukila oku lunguiwa. (Isa 40:13; Rom 11:34) Omõlaye eye lika o kuete unene woku kala, “Ndunguli o Komõhisa” koku eca onumbi, momo wa tambula kuenda oku kuama elungulo lia Isiaye kuenda o kuete espiritu lia Suku. (Isa 9:6; 11:2; Yoa 5:19, 30) Eci ci lekisa okuti oco elungulo li kuate esilivilo, te likuamiwa lonumbi ya Yehova. Elungulo liosi ka lia kunamelẽle kolonumbi via Yehova, ka likuete esilivilo.—Olo 19:21; 21:30.
30 YEVAMBI–6 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 20
Olonumbi vi Kuatisa Oku Namulãla Lonjila Yimue ya Sunguluka
Ndomo o Namulãla Lonjila Yimue yi Sanjuisa Yehova
3 Ocili okuti, epuluvi lioku namulãla li pondola oku nena esanju lialua, pole, olio enanga limue li kuete esilivilo lialua li tuala koku kuela. Keteke lioku kuela ukuenje lufeko va linga ohuminyo ku Yehova yokuti, kavali kavo va ka lisola loku lisumbila pokati vokuenda kuomuenyo wavo wosi. Ocili okuti, osimbu ka tua lingile ohuminyo yimue, tu sukila oku sokolola ciwa. (Tanga Olosapo 20:25.) Eci ci tiamisiwilavo kohuminyo yolohuela. Ocimãho coku namulãla oku li kũlĩha ciwa, oco vu nõli onjila yiwa. Pamue onjila yi nõliwapo oku li kuela. Pole, olonjanja vimue oku litepa. Nda omanu vavali va nõlapo oku liwekapo oku namulãla, ka ci lomboloka okuti va linga cimue ka ca sungulukile. Eci ci lekisa okuti, ovo va limbuka okuti, ka va pondola oku likuela.
4 Momo lie ci kuetele esilivilo oku kũlĩha ocimãho coku namulãla? Nda okuti vana ka va kuelele va kuete ocisimĩlo ca sunguluka, ka va ka fetika oku namulãla lomunu umue va kũlĩha okuti, ka va ka likuela laye. Pole, vana ka va kuelele havoko lika va sukila oku kuata ocisimĩlo caco. Vosi yetu tu sukila oku ivaluka ocimãho coku namulãla. Ndeci, vamue pamue va sima okuti, nda omanu vavali va kasi oku namulãla, va sukila oku likuela. Ocituwa caco ci pondola oku kokela nye ku vana ka va kuelele? Manji Melissa wo ko Estadus Unidus hati: “Vamanji vamue va siata oku vetiya vana va kasi oku namulãla oco va likuele, ndaño okuti ovina ka vi kasi oku enda ciwa. Eci ca siata oku kokela vamue oku nõlapo oku yuvula oku namulãla kuenda oku kuata esakalalo lialua.”
Ndomo o Sanga Omunu Umue Uwa o Likuela Laye
8 O kũlĩhĩsa ndati omunu umue okuti, eye ka ci limbuka? O pondola oku ci linga kolohongele viekongelo, ale ceci a kasi lakamba. Apuluvi aco a ku kuatisa oku limbuka ekalo liomunu waco, ndomo a kasi konepa yespiritu kuenda ndomo a tuwa. Lipula ndoco: Velie akamba vaye? Olombangulo viaye via kunamẽla pi? (Luka 6:45) ‘Ovimãho vietu vimuamue?’ O pondola oku sapela lakulu vekongelo catiamẽla komunu waco, ale la manji ukuavo wa pama kespiritu okuti, wo kũlĩha ciwa. (Olosap. 20:18) O pondolavo oku pula komanu vakuavo ekalo liaye kuenda ovituwa viaye. (Ruti 2:11) Poku kũlĩhĩsa omunu waco, yuvula oku kala otembo yosi ocipepi laye, locimãho coku limbuka ovina viosi viatiamẽla kokuaye. Sumbila elianjo liaye kuenda ovisimĩlo viaye.
Ndomo o Namulãla Lonjila Yimue yi Sanjuisa Yehova
7 O limbuka ndati ndomo omunu umue a tuwa? Onjila yimue yiwa, oku linga apulilo kuenda oku yevela lutate eci omunu ukuavo a kasi oku popia. (Olosap. 20:5; Tia. 1:19) Omo liaco, citava okuti vu lingila kumosi ovina vimue oco cu ku ĩhi epuluvi lioku sapela, ndeci okulia kumosi, oku ñuala ñuala povitumãlo viowiñi, ale oku kundila kumuamue. Oku pita otembo lakamba kuenda epata, ci kuatisavo oku limbuka ovina vimue. Sokiyivo oku linga ovopange amue vapuluvi a litepa kuenda lomanu va liyekaila, oco ci ecelele oku limbuka ndomo omunu lomunu a tuwa. Kũlĩhĩsa eci manji Aschwin wo ko Holanda a seteka oku linga eci a kala oku namulãla la Alicia, eye hati: “Tua nõlapo oku lingila kumosi ovopange amue oco tu li kũlĩhe ciwa. Tua enda oku linga ovina via leluka ndeci, oku pongiyila kumosi oku lia, ale oku linga ovopange akuavo o konjo. Poku ci linga, tua tẽla oku limbuka ovituwa viwa kuenda ahonguo omunu lomunu.”
8 Ene vu pondola oku li kũlĩha ciwa nda vu lilongisila kumosi Embimbiliya. Momo nda wa likueli, vu ka sukila oku linga esokiyo liefendelo liepata. Suku o sukila oku kala omunu watete volohuela viene. (Uku. 4:12) Omo liaco, ci kuete esilivilo oku lilongisila kumosi eci vu kasi oku namulãla. Ocili okuti, vepuluvi lioku namulãla ka vu tendiwa handi okuti wepata. Ndaño ndoco, nda olonjanja viosi vu lilongisila kumosi, vu ka limbuka ndomo omunu lomunu a sima catiamẽla ku Yehova. Manji Max kuenda Laysa okuti ohueli yimue ko Estadus Unidus, va limbuka esilivilo liaco. Eye hati: “Tunde kefetikilo lioku namulãla, tua lilongisa ovipama vi lombolola catiamẽla koku namulãla, kolohuela kuenda komuenyo wepata. Oku lilongisa ovipama viaco, ca tu kuatisa oku sapela ovina vi kuete esilivilo okuti, nda ka ca lelukile oku ci linga.”
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 189 ocin. 8
Ondiyelo
Ndomo ci lekisiwa kelivulu Liolosapo 20:27, “efuimo liomunu olio ondiyelo ya Yehova, oyo yi kũlĩhĩsa ovina via longa vio vutima.” Omo liaco, onjila ndomo omunu a vangula, nda yiwa ale yĩvi, yi situlula ale yeca ocinyi cekalo liaye ale ceci ci kasi vutima waye.—Sokisa Ovl 9:1.