Ono Yovipama Ekalo Lietu Tuakristão Kuenda Oku Kunda
© 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
7-13 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 21
Olonumbi Viwa vi Kuatisa Oku Kuata Esanju Volohuela
w03 15/10 kem. 4 ocin. 5
O Pondola Ndati Oku Nõla Olonjila Viwa?
Oku nõla olonjila vimue lonjanga, ci situlula ekambo liolondunge. Elivulu Liolosapo 21:5 li tu lungula ndoco: “Asokiyo omunu ukuambili, a nena muẽle onima yiwa, pole, vosi vakuanjanga va ka kala olohukũi.” Ndeci, amalẽhe vana va yongola oku kuela, va sukila oku sokolola lutate oco va nõle nda va kuela ale sio. Nda ka va ci lingile, va ka tẽlisa olondaka via William Congreve ulume umue ukualomapalo ko Amerika wa kala kunyamo 118 wa popia hati: “Omunu wosi o kuela ño lonjanga, o ka livelavo vokuenda kuotembo yalua.”
g 7/08 kem. 7 ocin. 2
Ndomo o Kuata Olohuela Viwa
Lekisa umbombe. “Ko ka lingi cimue loku hoya pamue oku lipanda, pole, loku omboka tendi vakuene okuti, va velapo ene vu sule.” (Va Filipoi 2:3) Oku lihoya kuosi kua siata volohuela, ku tunda kocituwa coku livelisapo momo, omunu lomunu o sanda oku vetela evelo ukuavo okuti, ka va lekisa umbombe u pondola oku va kuatisa oku tetulula ocitangi caco. Vapuluvi aco, umbombe u pondola oku kuatisa omunu lumunu poku yuvula oku lisandela esunga otembo yosi.
“Sanjukila Ukãi Wove”
13 Nye olohueli vi sukila oku linga nda pokati kavo pali ocitangi cimue? Vi sukila oku sanda onjila yoku ci tetulula. Pamue citava okuti, ocituwa coku livanguisa lãvi ci kasi oku viala volohuela viene. (Olosapo 12:18) Ndomo ca lomboluiwa vocipama ca pita, ocituwa caco ci nena ovitangi vialua. Elivulu Liolosapo li popia hati: “Ca velapo oku tunga vekalasoko oku kala lukãi ukuovama haeye ukuanjuela ci sule.” (Olosapo 21:19) Nda ove wukãi okuti uhueli pole o kasi oku liyaka lovitangi viaco, lipula ndoco: ‘Anga hẽ ocituwa cange oco ci kasi oku tateka ulume wange oku sanda otembo yoku kala lame?’ Embimbiliya li lungula alume hati: “Ene alume, amamiko oku sola akãi vene, ko ka va kuateli onyeño.” (Va Kolosai 3:19) Nda ove wulume, lipula ndoco: ‘Anga hẽ ekambo liange liocisola, olio li kasi oku vetiya ukãi wange oku sanda elembeleko komanu vakuavo?’ Lomue o kuete esunga lioku linga ukahokolo. Pole, omo okuti ovitangi viaco via siata, olohueli vi sukila oku kuata ocituwa coku sapela eci pokati kavo peya ovitangi.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Ovitumasuku Viatiamẽla Kusoma Via Tẽlisiwa
9 Yesu ka kasi vali ndomunu umue wa endela ño kocimbulu. Momo, cilo wa linga Osoma yinene. Eye wa sokisiwa ndomunu wa endela kokavalu. Vembimbiliya, okavalu ka lomboloka uyaki. (Olosapo 21:31) Elivulu Liesituluilo 6:2 li popia hati: “Kuenje nda mola okavalu ka yela kuenda u wa tumãlako o kuete ohonji; kuenje vo wĩha ekolowa limue, yu wa tundila oku yula loku tẽlisa oku yula kuaye.” Daviti poku lombolola eci catiamẽla ku Yesu, wa popia hati: “Yehova o koluĩla epangati liunene wove oku upisa ko Siono loku popia hati: ‘Kuende, viala pokati kovanyãli vove.’”—Osamo 110:2.
14-20 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 22
Olonumbi Viwa vi Kuatisa Oku Tata Omãla
Omãla Vove va ka Vumba Suku Eci va Kula?
7 Nda wuhueli kuenda o yongola oku kuata omãla lipulisa ndoco: ‘Tumanu vamue okuti ambombe haivo va sole Yehova kuenda Ondaka yaye? Anga hẽ Yehova nda wa tu nõla oco tu tate oñaña yimue?’ (Osa. 127:3, 4) Nda wa lipongiyila oku kala onjali, lipula ndoco: ‘Ha longisa hẽ omãla vange okuti, ci kuete esilivilo oku talavaya?’ (Uku. 3:12, 13) ‘Ndi li kolisilako hẽ oku teyuila omãla vange kohele yoketimba kuenda kovituwa ovo va pondola oku sanga voluali lua Satana?’ (Olosap. 22:3) Ocili okuti, ku pondola oku teyuila omãla vove kovitangi viosi va laika oku liyaka lavio. Pole, kamue kamue kuenda locisola, va kuatisa ndomo va liyaka lovitangi viomuenyo poku kapako alungulo a sangiwa Vondaka ya Suku. (Tanga Olosapo 2:1-6.) Ndeci, nda umue pokati kolonjali wa liwekapo oku vumba Yehova, kuatisa omãla oku lilongisa Vondaka ya Suku esunga lieci ci kuetele esilivilo oku amamako oku kala ukuacili ku Yehova. (Osa. 31:23) Ale nda umue ukuepata wa fa, lekisa komãla vove ovinimbu Viembimbiliya vi pondola oku va kuatisa oku yula esumuo kuenda oku kuata ombembua.—2 Va Kor. 1:3, 4; 2 Tim. 3:16.
Alonjali—Pindisi Omãla Vene Oco va Sole Yehova
17 Fetiki oku longisa omãla vene selo. Ci kuete esilivilo nda olonjali vi fetika selo oku pindisa omãla. (Olosap. 22:6) Kũlĩhĩsa ulandu wa Timoteo, okuti eci a kula wa linga ovongende lupostolo Paulu. Ina ya Timoteo, Eunike kuenda nyokulu yaye Loisi, vo pindisa “tunde vutila.”—2 Tim. 1:5; 3:15.
18 Ohueli yikuavo yi kasi kofeka yo Kosta do Marfim, okuti Jean-Claude la Peace, ya tẽla oku longisa ci soka epandu komãla oku sola loku vumba Yehova. Nye ca va kuatisa oku ci linga? Ovo va kuama ongangu ya Eunike la Loisi. Ovo va popia hati: “Tua pindisa omãla vetu Londaka ya Suku tunde vutila. Tua fetika oku ci linga selo eci va citiwa.”—Esin. 6:6, 7.
19 Nye ci lomboloka oku “longa” Ondaka ya Yehova komãla? Oku “longa,” ci lomboloka “oku pitolola (ocina cimue) olonjanja viosi.” Oco olonjali vi ci linge, ovo va sukila oku sanda otembo yoku kala lomãla vavo. Olonjanja vimue, ka ci leluka oku pitolola olonumbi vimuamue komãla. Pole, olonjali vi sukila oku ci tenda ndepuluvi limue lioku kuatisa omãla vavo oku kuata elomboloko kuenda oku kapako Ondaka ya Suku.
Alonjali Kali Vakuangangu Yiwa Komãla Vene
Ocili okuti, omãla va linga ovina vi likuata lutunga wavo kuenda vamue va kuete onjongole yoku kala vakualonamãlala ale yoku lekisa esino. (Efetikilo 8:21) Nye olonjali vi sukila oku linga? Embimbiliya li popia ndoco: “Uveke wa kutiwa vutima womõla, pole, ombueti yepindiso yi yupamo.” (Olosapo 22:15) Omanu valua va tenda onumbi eyi okuti yungangala kuenda ka yi kapiwako vali. Pole, Embimbiliya li pisa ungangala kuenda olonjila vikuavo ka via sungulukile. Ondaka “ombueti” ndaño okuti olonjanja vimue yi lomboloka oku veta, pole, yi tiamisiwilavo kocikele colonjali coku pindisa locisola okuti ka mu kongela ocekelela, poku lekisa okuti va kapako omãla vavo kuenda va va yonguila ekalo liwa kovaso yoloneke.—Va Heveru 12:7-11.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Sanjukila Ovina o Tẽla Oku Lingila Yehova
11 Tu pondola oku kuata esanju lialua eci tu likolisilako oku linga eci tu tẽla kovikele viosi tu kuete kupange wa Yehova. “Litumbika lutima wosi” kupange woku kunda kuenda koku linga ovopange ekongelo. (Ovil. 18:5; Va Hev. 10:24, 25) Pongiya ciwa ovipama viohongele, oco o tẽle oku eca atambululo a pamisa. Tẽlisa ovipama viosi o kuete vekongelo vokati kosemana. Nda wa lalekiwa oku kuatisa kupange umue vekongelo, u tẽlisa kuenda kala omunu umue wa koleliwa. Ku ka tende ovopange aco ndu okuti o kasi oku pesela otembo. Likolisilako oku loñoloha kupange wove. (Olosap. 22:29) Nda wa litumbika ciwa kovopange a Yehova loku tẽlisa ovikele vialio, o ka kula lonjanga konepa yespiritu kuenda esanju liove li ka li vokiya calua. (Va Gal. 6:4) Handi vali, ci ka leluka kokuove oku sanjukila vakuẽle nda va tambula ocikele cina ove wa yonguile oku kuata.—Va Rom. 12:15; Va Gal. 5:26.
21-27 YEVAMBI LINENE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 23
Olonumbi Viwa vi Kuatisa Oku Likandangiya Kovinyua vi Koluisa
Kuata Olondunge Poku Nyua Evi vi Koluisa
5 Kuli omanu vamue okuti va nyua calua. Pole, ka ca lelukile oku va limbuka okuti oloholua. Anga hẽ ocituwa caco ci kokavo ohele? Ocituwa caco ci vetiya omunu oku likemba eye muẽle. (Yeremiya 17:9) Momo vokuenda kuotembo, omunu waco o tiamisila lika utima waye kovina vi koluisa kuenje o “linga upika wovinyu.” (Tito 2:3) Ukãi umue o tukuiwa hati, Caroline Knapp, wa lombolola ndomo omunu a linga oholua. Eye wa popia hati: ‘Omunu o yonjiwa tete loku nyuapo ño kamue. Kuenje noke o linga oholua.’ Ocili okuti, oku nyua calua evi vi koluisa, onjanjo yimue yinene!
6 Konomuisavo elungulo lia Yesu. Eye wa popia hati: “Pole, lilavi oco ovitima viene ka vi ka lemelelue loku lia calua, loku nyua calua, lasakalalo omuenyo kuenje eteke liaco liu sangi ocipikipiki, ndulivi. Momo liya komanu vosi va tunga kilu lieve liosi.” (Luka 21:34, 35) Oku nyua calua, ku tuala omunu koku linga ocisiãi kuenda oku kuata owesi lovina viespiritu. Oco hẽ, nye ci pita lomunu waco nda eteke lia Yehova lio sanga vekalo liaco?
Perspicaz-1 kem. 304
Uholua
Uholua u pisiwa Vembimbiliya. Oku nyua calua ovinyua vi koluisa toke eci omunu a kolua, ci pisiwa Vembimbiliya. Usonehi ukualondunge welivulu Liolosapo, o lombolola ciwa onima yi tunda koku nyua calua ovinyua vi koluisa okuti ci likuata ciwa luloño. Eye eca elungulo liokuti: “Helie o kuete ohali? Helie o kuete asakalalo? Helie ukuakulihoya? Helie ukuakulisiõsiõla? Helie o kuete apute elivova? Helie o kuete ovaso a kusuka? Vana va pita otembo yalua loku nyua ovinyu; vana va sanda ovinyu ya tengiwa. Ku ka vanje kevala li kusuka liovinyu eci oyo yi nina vokopo kuenda eci oku yi nyua yi pepa, momo kesulilo oyo yi lumana ndonyõha, kuenda oyo yi tundisa owule ndombuta. Ovaso ove a ka mola ovingoingoi kuenda utima wove u ka vangula ovina via vĩha [noke yoku kolua omunu ka kuata vali osõi kuenda o vangula ovina viosi a yongola].”—Olosapo 23:29-33; Hosea 4:11; Mateo 15:18, 19.
Ulandu womunu oholua u lomboluiwa osimbu usonehi a misako ndoco: “Kuenje ove o ka kala ndomunu umue o pekela pokati kokalunga, [poku sukila omuenyo ndomunu o kasi oku fa], kuenje ku kuata vali olondunge ndomunu wa pekela kociñumañuma cimue [ndomunu o pekela ponepa ya lepapo vali yonaviyu. Omuenyo womunu oholua u kasi kohele yoku pita locilunga cimue, uvei wociteyateya, oku liyaka kuenda ovitangi vikuavo]. Eye o popia hati: “Va ndi veta, pole, sia yevele lacimue. Ovo va ndi veta, pole, sia ci limbukile.” Oholua oco yi popia poku vangula lika waye. [Eye ka limbuka eci ci kasi oku pita laye kuenda kekangiso li tunda kovitangi viaco. Otembo yipi ndi pasuka? Ndi sukila oku nyua vali yikuavo].’” Eye o sukila oku pekela toke eci uholua u pita omo lioku nyua calua eye wa linga upika wovinyua vi koluisa kuenda o lavoka epuluvi lioku nyua vali eci ci u wecelela. Eye o ka kala ohukũi omo lioku pesila olombongo vialua kovinyua vi koluisa kuenje ka koleliwa vali, noke, o tundisiwa kupange.—Olo 23:20, 21, 34, 35.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Olonjanja vimue omunu wa sapa o limbukiwila koku lẽla calua. Pole, ka ci lomboloka okuti, omunu wosi wa lẽla ci lekisa okuti wa sapa. Momo kuli omanu vamue va lẽla calua omo lioku vela. Vakuavo oku lẽla kuavo kuo vepata. Handi vali, tu sukila oku ivaluka okuti, oku lẽla calua kuatiamẽla ketimba liomunu. Oku sapa ocituwa cimue covutima osimbu okuti oku lẽla calua ci lomboloka ‘oku kuata ulela walua vetimba.’ Oku sapa ci lomboloka ‘oku kuata ocipululu lokulia.’ Omo liaco, omunu wa sapa ka limbukiwila ketimba liaye. Pole, o limbukiwila kocituwa caye coku lia. Momo kuli omanu vamue okuti va kopa, pole, va kuete ocituwa coku sapa. Handi vali, ocisimĩlo coku tenda omunu umue okuti wa lẽla ale wa kopa, catiamẽla ño kocitumãlo locitumãlo. Momo omunu una tu tenda okuti wa lẽla calua, pamue kocitumãlo cikuavo ka tendiwa okuti wa lẽla.
28 YEVAMBI LINENE–3 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 24
Lipamisa Ove Muẽle Oco o Tẽle Oku Yula Ovitangi
Perspicaz-2 kem. 643 ocin. 11
Elambalalo
Akristão va sanjukilavo onima ya selekiwila ku vana va pandikisa. Catiamẽla konima yaco, Yesu wa popia hati: “Va sumũlũha vana va lambalaliwa omo liesunga, momo usoma wovailu wa tiamẽla kokuavo.” (Mat 5:10) Ukũlĩhĩso wa tiamẽla kelavoko liepinduko kuenda oku kũlĩha Una okuti eye Ono yelavoko liaco, ci va pamisa calua. Ci va ĩha ongusu yoku kolela ku Suku ndaño ceci va saluisiwa okuti va pondiwa la vana va va lambalala. Omo liekolelo va kuetele ocisembi ca Yesu, ovo va yovuiwa kusumba woku pondiwa lonjila yimue ka ya sungulukile. (Hev 2:14, 15) Ocituwa Ukristão a lekisa ci kuete esilivilo lialua, nda eye o kamamako oku pandikisa kelambalalo. “Amamiko oku kuata ocituwa ndeci Kristu Yesu a kuatelevo una okuti . . . wa pokola toke koku fa ocili, oku fa kuti umue wekangiso.” (Flp 2:5-8) “Omo liesanju lio kapiwila, [Yesu] wa pandikisa kuti wekangiso, wa pembula osõi.”—Hev 12:2; talavo 2Ko 12:10; 2Te 1:4; 1Pe 2:21-23.
Tu Amamiko Oku Lekisa Esanju Ndaño Lovitangi
12 Elivulu Liolosapo 24:10, li popia hati: “Nda wa sumua keteke liohali, ongusu yove yi ka kala yitito.” Olusapo lukuavo lu popia hati: “Eci omunu a sumua, esumuo liaco liu honguisa.” (Olosap. 15:13) Vamanji vamue va siata oku liwekapo oku tanga Ondaka ya Suku kuenda ka va sokolola vali ovina va tanga, omo liesumuo. Va liwekapo oku linga olohutililo, kuenda va tepulula ukamba wavo la vamanji. Oku amamako lesumuo, ci nena ovitangi.—Olosap. 18:1, 14.
13 Oku kuata ovisimĩlo via sunguluka, ci tu kuatisa oku sokolola ovina vi nena esanju komuenyo. Daviti wa soneha hati: “A Suku yange, oku linga ocipango cove oyo onjongole yange.” (Osa. 40:8) Ndaño tu kasi oku liyaka lovitangi, pole, tu sukila oku amamako oku linga ovina viatiamẽla kefendelo lietu. Oco tu yuvule esumuo, tu sukila oku linga ovina vi nena esanju. Yehova o tu sapuila hati, tu kuata lika esanju nda tua tanga Ondaka yaye oloneke viosi. (Osa. 1:1, 2; Tia. 1:25) Ovisonehua vi Kola kuenda olohongele, via siata oku tu vetiya ‘lolondaka via posoka’ okuti vi tu pamisa, kuenda vi sanjuisa utima wetu.—Olosap. 12:25; 16:24.
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Kelivulu Liolosapo 24:16 ku popia hati: “Ukuesunga o kupuka olonjanja epanduvali kuenje o votoka vali.” Anga hẽ eci ci lomboloka okuti una o pitolola oku linga ekandu limuamue eceliwa la Suku?
Hacoko ci lomboloka ocinimbu eci. Oco ci lomboloka omunu una o pita lovitangi vialua, pole, o pandikisa kovitangi viaco.
Kuenje cosi eci ci lekisa okuti Olosapo 24:16 ka yi kasi oku lombolola oku linga ekandu, pole yi kasi oku lombolola oku pita vovitangi, ndaño olonjanja vialua. Voluali lulo luvĩ, ukuesunga o liyaka lovitangi vialua viuhayele kuenda vikuavo. Handi vali, eye o lambalaliwa lolombiali omo liekolelo liaye. Pole, o kolela okuti Suku oñuatisi yaye kuenje u kuatisa oku yula ovitangi. Sokolola kovina ove wa mola kafendeli va Suku okuti via kuata onima yiwa. Momo lie? Tua kolela okuti “Yehova o yakela vosi va yongola oku kupuka. O petula vosi va petama.”—Osa. 41:1-3; 145:14-19.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Apulilo a Lingiwa la Vakuakutanga
Kosimbu, nda ulume o yongola oku ‘sokiya epata liaye’ poku kuela, wa sukilile oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, ndi pondola oku kuatisa ciwa ukãi wange kuenda oku tata omãla tu ka cita kovaso yoloneke?’ Osimbu ka kuelele, wa sukilile oku talavaya oco a kuatise epata liaye. Embimbiliya Li Kola li popia hati: “Pongiya ovina vi sukiliwa. Angiliya epia liove, oco o tunga noke onjo.” Anga hẽ, olondaka evi, vi kuete esilivilo koloneke vilo?
Vi kuete esilivilo. Ulume wosi o yongola oku kuela, o sukila oku lipongiya oco a tẽlise ocikele caco. Nda o kuete uhayele, o sukila oku talavaya. Ulume ka sukila lika oku talavaya oco a tekule epata liaye. Embimbiliya li lekisa okuti, ulume wosi ka kuatisa epata liaye ketimba kuenda kespiritu, una ka kũlĩhĩle Suku wo velapo. (1 Tim. 5:8) Nda umalẽhe o yongola oku kuela oco a sokiye epata, o sukila oku lipula ndoco: ‘Anga hẽ, ndi pondola oku eca kepata liange ovina va sukila ketimba? Ndi pondola hẽ, oku songuila ciwa epata liange kovina viespiritu? Ndi ka tẽlisa hẽ, ocikele coku songola elilongiso Liembimbiliya lepata liange?’ Ondaka ya Suku yi lekisa esilivilo lioku tẽlisa ovikele viaco.—Esin. 6:6-8; Va Efe. 6:4.
Nda ukuenje o sandiliya ufeko a yongola oku kuela, o sukila oku kapako elungulo li sangiwa kelivulu Liolosapo 24:27. Ufeko o sukilavo oku kũlĩhĩsa nda o ka tẽlisa ovikele viaye vepata noke yoku kuela. Amalẽhe vana va kuela ndopo, va sukila oku konomuisa ocikele catiamẽla koku tata omãla. (Luka 14:28) Oku pokola kolonumbi viaco, ci kuatisa afendeli va Suku oku yuvula ovitangi, oco va kuate esanju vepata.
4-10 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 25
Olonumbi Viwa Viembimbiliya vi tu Kuatisa Oku Vangula Upopi Uwa
Talavaya Ciwa Lunene Welimi Liove
6 Momo lie ci kuetele esilivilo oku nõla otembo ya sunguluka yoku vangula? Kelivulu Liolosapo 25:11 ku popia ndoco: “Ndeci ci kasi olomasã viulu vovikuata viopalata Haico ci kasi ondaka yi vanguiwa votembo yiwa.” Apako ulu a fina, pole, a fina vali calua nda a kapiwa pelonga liopalata. Cimuamue haico, tu pondola oku kuata ovina viwa vioku sapuila omunu umue. Pole, nda tua nõla epuluvi liwa lioku vangula, tu ka tẽla oku kuatisa omunu waco. Tu ci linga ndati?
7 Nda tua vangula vepuluvi ka lia sungulukile, omanu ka va ka kuata elomboloko ale oku tava kueci tua popia. (Tanga Olosapo 15:23.) Ndeci, kunyamo wo 2011 kosãi Yelombo, ocilemawe cimue kuenda o tsunami via nyõla alupale alua a kasi kutundilo wofeka yo Japãu. Kua fa eci ci pitahãla 15.000 komanu. Ndaño okuti Olombangi vialua Via Yehova via fisavo vangandiavo kuenda akamba, pole, va nõlelepo oku lembeleka omanu vakuavo va pitavo lovitangi viaco, lekuatiso Liembimbiliya. Pole, ovo va kũlĩhĩle okuti valua pokati komanu vaco vakuetavo lio Budista kuenda ka va kũlĩhĩle ovina vialua viatiamẽla Kembimbiliya. Omo liaco, vamanji vepuluvi liaco, ka va vanguile eci catiamẽla kepinduko, pole, va nõlapo oku va lembeleka kuenda oku va lomboluila esunga lieci omanu vawa va talela ohali.
Talavaya Ciwa Lunene Welimi Liove
15 Onjila ndomo tu vangula la vakuetu yi kuete esilivilo. Omanu va solaile oku yevelela Yesu omo wa vangowaile lonjila yimue ya “posoka” ale lumbombe. (Luka 4:22) Eci tu vangula lumbombe omanu va kuata ombili yoku tu yevelela kuenda va tava kueci tu popia. (Olosapo 25:15) Tu lekisa lika umbombe poku vangula la vakuetu, nda tua va sumbila kuenda tua kapako ekalo liavo. Eci oco Yesu a linga. Eci a limbuka okuti owiñi wa kala oku likolisilako oku u yevelela, co sanjuisa calua kuenje wa pesila “otembo yaye koku va longisa.” (Marko 6:34) Ndaño ceci omanu va sepula Yesu, eye ka va fetuluinyile.—1 Petulu 2:23
16 Ndaño okuti tu sole epata lietu kuenda akamba, omo okuti tua va kũlĩha ciwa, citava okuti tu popia ovina vimue vi va sumuisa. Pamue tu sima okuti ka tu sukila oku kuata utate poku vangula lavo. Pole, Yesu lalimue eteke a vanguile olondaka vimue ka via sungulukile poku sapela lakamba vaye. Eci va kala oku lihoya pokati nda helie wa velapo, eye wa vangula lavo lumbombe kuenje wa eca ongangu yokamõla, oco a va kuatise oku pongolola ovisimĩlo viavo. (Marko 9:33-37) Akulu vekongelo va pondola oku setukula Yesu poku eca elungulo ku vakuavo lumbombe.—Va Galatia 6:1.
w95 1/4 kem. 17 ocin. 8
Tu Vetiya Ndati Vakuetu Locisola Kuenda Lovilinga Viwa?
8 Osimbu tu vumba Suku yetu, vosi yetu tu sukila oku livetiya pokati, poku lekisa ongangu yiwa. Ocili okuti, Yesu wa vetiya olonjeveleli viaye. Eye wa solele calua upange woku kunda kuenda wa velisilepo upange waco. Eye wa popia okuti, upange woku kunda wa kala ndokulia kokuaye. (Yoano 4:34; Va Roma 11:13) Oku lekisa ombili yaco ci pondola oku vetiya vakuetu. Ove hẽ wa siatavo oku lekisa ombili yaco kupange woku kunda? Poku yuvula ocituwa coku livelisapo, sapuila ku vamanji ovolandu ove awa. Eci o laleka vakuene oco vu talavayele kumosi, kũlĩhĩsa nda o pondola oku va kuatisa oku vokiya esanju liavo, poku va sapuila catiamẽla Kululiki wetu wa Velapo Yehova.—Olosapo 25:25.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-1 kem. 379
Umbombe
Omunu embombe, oco a tuwa omo o kuete ekolelo kuenda ono yongusu. Eye ka temi lonjanga. Ekambo liumbombe li koka okuti omunu ka kolipo, o kuata onyeño yalua, ekambo liekolelo kuenda ka kuata vali elavoko. Omunu umue okuti hembombeko, wa lomboluiwa ndoco kelivulu Liolosapo: “Omunu una ka tẽla oku likandangiya konyeño o kasi ndolupale lu kuete ovimbaka via nyõliwa.” (Olo 25:28) Eye o kasi kohele kuenda o pondola oku kuata ovisimĩlo ka via sungulukile, vi u vetiya oku linga eci cĩvi.
11-17 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 26
Kala Ocipãla la “Umue Eveke”
Perspicaz-1 kem. 485 ocin. 6
Ombela
Ovovo. Kuli ovovo avali a kũlĩhĩwa calua Vofeka Yohuminyo okuti, otembo yokuenye kuenda otembo yondombo. (Sokisa Os 32:4; Oci 2:11) Oku upisa vocakati cosãi ya Kupupu, toke vocakati cosãi ya Mbalavipembe, ombela yi loka citito omo okuti otembo yoku ungula. Kolosapo 26:1 ku lekisa okuti ombela, vokuenda kuotembo yoku ungula, ya tendiwile ndocina cimue ci nyõla. (Sokisa 1Sa 12:17-19.) Vokuenda kuotembo yondombo, ombela ka ya lokaile calua kuenda ya enda oku pindikapo oloneke vimue. Omo okuti kua enda oku linga ombambi yalua, oku kala vombela ca enda oku koka okuti omunu o yeva ombambi yalua. (Eser 10:9, 13) Omo liaco, ocitumãlo cimue ci kasi ciwa haeco ca kolapo coku vunda ombela, ca kuatele esilivilo lialua.—Isa 4:6; 25:4; 32:2; Yov 24:8.
w87 1/10 kem. 19 ocin. 12
Epindiso li Nena Onima Yiwa
12 Omanu vamue olonjanja vimue va sesamẽla epindiso lialua ndomo ci lekisiwa kelivulu Liolosapo 26:3 okuti: “Osikote yi kasilili okavalu kuenda olelia yi kasilili ocimbulu, kuenje ombueti oyo yoku veta onyima yomunu eveke.” Olonjanja vimue Yehova wa ecelela okuti afendeli vaye va Isareli, va tala ohali yi tunda kovilinga viavo muẽle. Momo ovo va sinĩlile ondaka ya Suku; ka va lekisile esumbilo kelungulo lia Fũ. Omo liaco, eye wa va kapa kutito poku ecelela okuti ovo va tala ohali; ovo va lilondoka kuenda ka kua kaile laumue oco a va kuatise. Vohali yavo ovo va vilikiya Yehova oku pinga ekuatiso; eye wa va popela kovitangi viavo.” (Osamo 107:11-13) Omanu vamue aveke, va siata oku likala epindiso liosi va tambula oco li va kuatise. “Omunu una amamako oku tĩlisa utima waye noke liepindiso lialua, o ka nyõliwa ocipikipiki okuti, ka ku kala esaku.”—Olosapo 29:1.
Perspicaz-1 kem. 580 ocin. 2
Ocilema, Evalo
Upopi wolosapo. Soma Salomone ukualondunge wa popia hati: “Ndeci omunu a li lemẽha komãhi [okuti ci u kokela ulema] ndeci umue a sole lika oku nyua ungangala, haico ci kasi omunu o kundika ovina viaye keveke.” Omo liaco, omunu wosi o kolela ovopange aye komunu eveke oco a-a linge, o kokela ulema kolonjongole viaye viosi. Ocili muẽle, o ka mola oku nyõliwa kuovina viosi a yongola oku linga, loku likokela eye muẽle evalo.—Olo 26:6.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Perspicaz-2 kem. 1140
Uveke
Oku tambulula omunu umue eveke, “ndomo ci likuata luveke waye” poku yeva olondaka vimue ka via sungulukile, ci vetiya omunu ukuavo oku lisoka leveke liaco. Oco ka tu ka kaile ndeveke, elivulu Liolosapo li tu vetiya ndoco: “Ku ka tambulule eveke ndomo ci likuata luveke waye, oco ku ka lisoke laye.” Pole, kelivulu Liolosapo 26:4, 5 ku lekisa okuti, “tambulula eveke ndomo ci likuata luveke waye” oco o kuatise eveke liaco, oku kũlĩha okuti, ovina a kasi oku popia ka vi kuete esilivilo kuenda via litepa locili.
18-24 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 27
Ndomo tu Kuatisiwa Lakamba Vocili
Yehova wa Kapako Omanu Ambombe
12 Omunu embombe o sanjuka eci a tambula elungulo. Kũlĩhĩsa ocindekaise eci: Sokolola okuti o kasi kohongele yimue Yakristão. Noke yoku sapela la vamanji valua, umue pokati kavo oku vilikiya pokolika kuenje oku sapuila hati, vovayo ove mua sĩla lokulia. Ocili okuti ove o kuata osõi. Anga hẽ ku lekisa olopandu komunu waco? Ocili okuti wa yonguile okuti, va ku lungula osimbu ku kasi powiñi! Cimuamue haico okuti, lumbombe walua tu sanjukila manji wa kuata utõi woku tu ĩha elungulo tu sesamẽla. Tu sukila oku tenda omunu waco ndekamba lietu, handunyãliko.—Tanga Olosapo 27:5, 6; Va Gal. 4:16.
Perspicaz-2 kem. 1215 ocin. 5
Omunu o lisungue letu
Ekolelo tu kuetele omunu umue kuenda onjongole yoku kala laye olonjanja vimue kuenda oku pinga ekuatiso kokuaye, ovina viaco via situluiwa kelivulu Liolosapo ku popia ndoco: “Ku ka yanduluke ekamba liove, ale ekamba lia isiove kuenda ku ka iñile vonjo ya manjove keteke liohali. Omunu o lisungue love okuti o kasi ocipepi, wa velapo manjove o kasi ocipãla.” (Olo 27:10) Vocinimbu eci citava okuti usonehi o yongola oku popia okuti, ekamba limue liepata li sukiliwa oku kapiwako calua loku li sandiliya oco li tu kuatise vapuluvi tu sukila okuti, oku lupukila kukuepata lietu o kasi ocipãla ci sule. Momo olonjanja vimue ukuepata lietu ka tẽla oku tu kuatisa ndeci ekamba limue liepata li linga.
Ene Amalẽhe Ekalo Lipi Liomuenyo vu Yongola Oku Ambata?
7 Ulandu tu lilongisila kolonjila ka via sungulukile via Yoasi wowu wokuti, tu sukila oku nõla akamba vana va kuete ovituwa viwa, vana va sole Yehova, haivo va yongola oku u sanjuisa. Akamba vetu va pondola oku kala vakuavitunga via litepa. Ivaluka okuti Yoasi wa kala umalẽhe calua oku ci sokisa lekamba liaye Yehoyada. Catiamẽla kakamba vove lipula ndoco: ‘Ovo va ndi kuatisa hẽ oku pamisa ekolelo ndi kuetele Yehova? Va siata hẽ oku ndi vetiya oku ambata omuenyo u likuata lolonumbi via Suku? Ovo hẽ va vangula eci catiamẽla ku Yehova kuenda kocili Cembimbiliya? Va sumbila hẽ olonumbi via Suku? Ovo va vangula lika ovina vimue oco va ndi sanjuise, ale va kuete utõi woku nyĩha elungulo eci ndi sukila? (Olosap. 27:5, 6, 17) Ocili ceci okuti, nda akamba vove ka va sole Yehova, ku va sukila. Pole, nda o kuete akamba va sole Yehova kakatela kokuavo, momo va ka ku kuatisa otembo yosi!—Olosap. 13:20.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
Atosi Avelapo Velivulu Liolosapo
27:21. Esivayo tu eca ku Yehova, li lekisa eci ci kasi vutima wetu. Nda olopandu vi tu vetiya oku eca esivayo Kokuaye loku amamako oku u vumba, tu situlula eliketiso lietu. Pole, nda esivayo liaco lieciwa lepela, tu situlula ekambo lieliketiso.
25-31 YENYENYE
OVOKUASI A SANGIWA VONDAKA YA SUKU OLOSAPO 28
Oku Litepa Kupi ku Kasi Pokati Komunu Ondingaĩvi Kuenda Omunu Ondingesunga?
w93 15/5 kem. 26 ocin. 2
O Kuãi hẽ Yehova Lutima Wosi?
“OLONDINGAĨVI vi tila ndaño ka kuli u o vi landula, pole, vakuesunga olonõi ndohosi.” (Olosapo 28:1) Vakuesunga va kolela lutima wosi Kondaka ya Suku kuenda vamamako lepandi kupange wa Yehova ndaño ceci omuenyo wavo u kala kohele.
Perspicaz-1 kem. 814 ocin. 2
Elomboloko
Vana va siapo Ono yocili. Omunu wosi o nõlapo oku linga ekandu, o fetika oku sepula Suku una o sukila oku kapiwako, poku nõla olonjila vimue kuenda oku linga asokiyo. (Yov 34:27) Omunu waco ecelela okuti utima waye u yapuisa poku nõla olonjila ka via sungulukile, loku pumba olondunge. (Os 36:1-4) Ndaño eye o popia okuti o vumba Suku, eye o pitisa kovaso ovisimĩlo viomanu okuti via Suku vi sule. (Isa 29:13, 14) Eye o lisandela esunga omo liovilinga viaye vĩvi kuenda o vi tenda “ndomapalo yimue,” (Olo 10:23) kuenje o linga eveke kovisimĩlo viaye toke petosi lioku sima okuti, Suku ka lete ovilinga viaye vĩvi, kokuaye ci kasi ndu okuti Suku, ka kuete unene woku mõla ovilinga viomanu. (Os 94:4-10; Isa 29:15, 16; Yer 10:21) Eye kovilinga viaye o kasi ndu a popia okuti, “ka kuli Yehova” (Os 14:1-3) kuenda ko kapeleko. Omo okuti ka ecelela oku songuiwa lolonumbi via Suku, ka tẽla oku tepisa ciwa ovina loku limbuka eci ca kongelamo kuenda oku nõla olonjila via sunguluka.—Olo 28:5.
Perspicaz-1 kem. 1237 ocin. 1
Ocili
Oku kala ukuacili ka ci tẽliwa longusu yomunu, pole, ci tẽliwa lika poku kuata ekolelo liocili loku kolela ku Yehova, lunene Waye wepopelo. (Os 25:21) Ohuminyo ya Suku yeyi yokuti, eye o ka linga “ociyepelo” kuenda “ociteyuilo” poku lava olonjila via vana va endela vocili. (Olo 2:6-8; 10:29; Os 41:12) Alikolisilo o linga oco o taviwe la Yehova, a ku kuatisa oku kolapo komuenyo wove loku loñoloha okuti ku yanduluka volonjila viaye. (Os 26:1-3; Olo 11:5; 28:18) Ndaño okuti Yovi wa kuatele elomboloko lia suapo lieci ukuesunga a talela ohali omo lioku vialiwa kuondingaĩvi kuenda oku fila kumosi lolondingaĩvi, Yehova wa likuminya okuti, wa kapako omuenyo wukuesunga loku likuminya okuti elavoko liomunu waco, li ka kala otembo ka yi pui lombembua kuenda ekalo liwa. (Yov 9:20-22; Os 37:18, 19, 37; 84:11; Olo 28:10) Ndeci ca lipita la Yovi, ci koka omunu oku kuata esilivilo kuenda oku sumbiwa, oku kala ukuacili okuti oku kuata ovokuasi ci sule. (Olo 19:1; 28:6) Omãla vana va kuete esumũlũho lioku kuata isia ale ina ukuacili, va sukila oku tendiwa okuti, va sanjuka (Olo 20:7), loku pandiyiwa omo liongangu yiwa yolonjali viavo, loku tambula onima yiwa omo lionduko ya isiavo kuenda esumbilo eye muẽle a likokela.
Ovina vi Sangiwa Vembimbiliya
w01 1/12 kem. 11 ocin. 1
O Pondola Oku Yuvula Oku Kuatiwa Luvei Wovutima Konepa Yespiritu
Oku likolela calua ove muẽle. Omanu valua va kuatiwa luvei wovutima, va kolelele calua kuhayele wavo, osimbu ka va kuatiwile luvei waco. Olonjanja vialua, esokiyo lioku konomuisiwa lolondotolo oco va tale uhayele wetu ndomo u kasi, ka lia kapiwileko. Vamue va sima okuti, omo va kasi oku vumba Yehova vokuenda kuotembo yalua, lacimue ci pondola oku pita lavo. Citava okuti, ka va kapiko esokiyo lioku likonomuisa konepa yespiritu toke eci va kuata ocitangi cimue. Omo liaco, ci kuete esilivilo oku kapako elungulo liupostolo Paulu, lioku yuvula oku likolela calua liokuti: “Una o sima okuti wa kolapo, a lunguke sanga o kupuka.” Ci kuete esilivilo oku limbuka okuti, ka tua lipuile kuenda olonjanja vimue tu sukila oku linga ekonomuiso limue konepa yespiritu.—1 Va Korindo 10:12; Olosapo 28:14.