ELILONGISO 28
Linga Ohundo Lupopi Umue Woku Sapela
NDOMO ca siata, omanu va lianja vali ciwa poku vangula lakamba. Olondaka viavo vi tunda muẽle lulelu. Vamue va lianja; vakuavo vakuasõi. Ndaño upopi waco wa leluka, lopo u vetiya.
Pole, poku vangula lomunu kua kũlĩhĩle, ka ca sungulukile oku vangula ndu okuti omunu waco wo kũlĩha, ale oku vangula eci ka ci lekisa esumbilo. Ocili okuti, kolofeka vimue, olonjanja viosi poku vangula lomunu ka kũlĩhĩwile, ombangulo yi fetikiwa lolondaka viesumbilo. Pana okuti kua lekisiwa ale esumbilo li sesamẽla, lutate, ci tava okuti ku vanguiwa olondaka via leluka haivio via siata.
Poku vanguila kembumbua, o sukilavo oku kuata utate. Upopi umue ka wa simiwile ciwa upa esumbilo kohongele Yakristão, kuenda eci ci popiwa ka ci kapiwako ndocina ci kuete esilivilo. Valimi amue, kuli olondaka vimue vi kisikiwa poku vangula lukulu, lulongisi, lombiali, ale lonjali. (Tala olondaka vi sangiwa kelivulu Liovilinga 7:2 kuenda 13:16.) Olohueli kuenda akamba va li tukula lupopi umue wiñi. Ndaño okuti upopi wetu ka u sukila okuti u tĩla calua eci tu kala kembumbua, te u lekisa esumbilo.
Pole, kuli ovina vimue vi lingisa okuti upopi u yevala soketi wa tĩla. Cimue pokati kovina viaco onjila ndomo olondaka viaco via sokiyiwa. Ocitangi caco eci ciya eci hundi a seteka oku pitulula olondaka ndomo via sonehiwa vopapelo. Ndomo ca siata, ondaka ya sonehiwa ya litepa calua londaka yi vanguiwa. Ocili okuti, ndomo ca siata, ekonomuiso poku liangiliyila oku ka linga ohundo, liupiwa valivulu. Pamue ono yohundo, yina ya sokiyiwa vopapelo lolondaka vionimbu. Pole, nda wa lombolola ovisimĩlo ndomo via sonehiwa vopapelo ale nda wa vi tanga muẽle ndomo vi sangiwa vopapelo, ka cika lomboloka ciwa. Oco upopi wove u kale woku sapela, vangula ovisimĩlo volondaka viove muẽle kuenda yuvula oku lombolola olondaka lonjila yimue ya tatama.
Ocina cimue cikuavo, oku pongolola upopi. Upopi wa tĩla calua, u lingisa okuti olondaka vi li sila ocinãla cimuamue kuenda vi vanguiwa lonjanga yalua. Koku vangula kueteke leteke, kuli apongoloko kocinãla kuenda kuli oku tula tula olonjanja vialua okuti ku tumãla otembo ya lua.
Poku vanguila pokati kowiñi walua, ka ci tẽla lika oku vangula upopi woku sapela, pole ci sukilavo oku vokiyako ondaka, ongusu kuenda ombili oco olonjeveleli viamameko loku yevelela lutate.
Oco o vangule upopi woku sapela haiwo wa sunguluka kupange woku kunda, ove o kuete oku likisa oku vangula ciwa oloneke viosi. Eci ka ci lomboloka okuti ci sukila oku kuata elilongiso limue liamako calua. Pole, ciwa oku kuata ocituwa coku vangula cina okuti ci vetiya omanu oku yevelela lesumbilo eci o popia. Locisimĩlo eci, tala nda o sukila oku mioñoloha katosi amue pokati katosi akuãimo koku vangula kuove kueteke leteke.
Yuvula olondaka vi lueya o gramatika ale vina viuku setahãisa lomanu vakualuali, vana okuti ovituwa viomuenyo wavo ka vi likuata lovihandeleko via Suku. Loku kuama elungulo li sangiwa kelivulu lia Va Kolosai 3:8, yuvula upopi una ka wa sungulukile haiwo ka u lekisa esumbilo. Pole, upopi wa siata veteke leteke u taviwa. Upopi weteke leteke ka u vanguiwa loku kuama ovihandeleko vio gramatika, pole u likuata lolondaka vi taviwa.
Poku vangula, yuvula oku pitolola olondaka vimuamue poku pitiya ocisimĩlo cosi ca litepa o kuete. Lilongisa oku vangula olondaka vina vi pitiya ciwa eci o yongola oku popia.
Osimbu handi kua fetikile oku vangula, kũlĩhĩsa ciwa eci o yongola oku popia; eci ci lingisa okuti ku tiukala konyima.
Yuvula oku sitika ovisimĩlo viwa loku vangula calua. Kala locituwa coku situlula ciwa olondaka vupopi wa leluka etosi li sesamẽla oku patekeliwa.
Vangula locituwa ci lekisa esumbilo komanu.