Kuata Ovituwa Lovisimilo Via Kristu!
“Suku yepandi, haeye ukuakukolisa, a tave okuti, pokati kene vu sima sima cimuamue, ndeci ca Kristu Yesu.”−VA ROMA 15:5.
1. Omuenyo womunu u pondola ndati oku tiamẽla kocituwa caye?
OCITUWA ci tepisa ca lua omuenyo womunu. Ocituwa coku kuata owesi ale coku kuata ombili, ocituwa ca sunguluka ale ka ca sungulukile, ocituwa coku lihoyisa ale coku litava tava pokati, ocituwa coku liyeya ale coku sanjuka, citava okuti ci vetiya omunu ndomo a tetulula ovitangi kuenda ndomo vakuavo va linalisa laye. Loku lekisa ocituwa cimue casunguluka, citava okuti omunu o sanjuka, ndaño o liyaka lovitangi viñi viñi. Pole, omunu una okuti o lekisa ocituwa ka ca sungulukile, ovina viosi kokuaye vi kasi soketi ka via sungulukile, ndaño okuti muẽle pamue omuenyo waye u kasi lokuenda ciwa.
2. Omunu o lilongisa ndati ovituwa?
2 Cikale ovituwa viwa ale vievi vivi, citava okuti omunu o vi lilongisa. Ocili okuti, citava muẽle oku vi lilongisa. Kueci catiamẽla koñaña yacitiwa ndopo, o Clollier’s Encyclopedia yilombolola ndoco: “Ocituwa eye a ka kuata o ka ci li longisa eye muẽle, vokuenda kuotembo, ndeci a lilongisa elimi limue ale uloño umue.” Ndamupi tu lilongisa ovituwa? Ndaño okuti, kuli ovina vialua vi tu longisa ovituwa vimue, puãi vekalo tukasi kuenda oku livala ukamba la vamue ci tu kokela vali ca piãla oku kuama ovituwa viavo. O encyclopedia yatukuiwa ale ndeti konyima, yilombolola ndoco: “Tu lilongisa ovituwa viomanu vana okuti ovo tua lika lavo vali enene noke ovituwa viaco vi tuiñila naito la naito.” Tunde kosiahulu, Embimbiliya lia popele ale cimue ca li setahãla leci, okuti: “U endaenda la vakualondunge o lingavo ukualondunge, u puãi endaenda laveke o yambuiwa.”−Olosapo 13:20; 1 Va Korindo 15:33.
Ongangu Ya Sunguluka Yeci CatiamẽLa Kovituwa
3. Helie wa kala ukuangangu yiwa kueci catiamẽla kovituwa viaye, kuenda tu pondola ndati oku kuama ongangu yaye?
3 Kovina viosi, Yesu Kristu wa sia ongangu yimue yiwa yatiamẽla kovituwa. Eye wa popia hati: “Ndo wihi ongangu okuti vu lingavo ndeci ndo lingi.” (Yoano 13:15) Oco tu kale nda Yesu, tete tu sukila oku lilongisa eci catiamẽla kokuaye.a Etu tu lilongisa omuenyo wa Yesu locisimilo coku kuama olondaka viupostolo Petulu wa popia hati: “Oco wa kovongiwili. Kristu wo taleli ohali, kuenje wo sili ongangu yokuti vu kuama volomãi viaye.” (1 Petulu 2:21) Onjongole yetu, oku likolisilako oku kuama ongangu ya Yesu kovina viosi oco tu lisetãhale laye. Omu mua kongela oku kuata ovituwa lovisimilo ndevi viaye.
4, 5. Onepa yipi yocituwa covisimilo via Yesu ca lekisiwa kelivulu lia Roma 15:1–3, kuenda Akristão va pondola ndati oku ci setukula?
4 Nye ca kongela voku kuata ovituwa lovisimilo ndevi via Yesu Kristu? Ukanda upostolo Paulu a sonehela Va Roma kocipama 15, u tu kuatisa okueca etambululo liepulilo eli. Kovinimbu via tete viocipama eci, Paulu wa tukula ocituwa cimue ca velapo ca Yesu poku popia hati: “Oco, etu tua pama, ca tu sesamela oku ambatisako ava va hongua okuleñela kuavo, haku lisokololako etu muẽle. Etu vosi omunu omunu a sokoluile ukuavo eci ciwa coku u kolisa. Momo Kristu ka lisokoluile eye muẽle, puãi, ndeci ca sonehiwa okuti, Efuki liava va ku fukilisa lia mbuila.”−Va Roma 15:1–3.
5 Loku kuama ongangu yovituwa via Yesu, Akristão va vetiyiwa oku lipongiyila oku kuatisa vakuavo kovina va sukila lumbombe wocili, okuti ka va li sanjuisa lika ovo muẽle. Ocili okuti, ocituwa caco cumbombe woku lieca olumue koku vumba ci tu vetiya oco tu kuatise vakuetu kueci va sukila, oco va kuate ocituwa cimue cilekisiwa lomanu vana ‘va pama.’ Yesu, wa pamẽle ca lua kespiritu, okuti omanu vamue va kalako ale cisule, catiamẽla kokuaye muẽle wa popia hati: “Mõlomanu keyilile oku vumbiwa, te oku vumba, loku eca omuenyo waye ndocimuenyo coku yovola valua.” (Mateo 20:28) Etu Tuakristão, tu sukilavo oku likolisilako oco tu kuatise vakuetu, oku kongelamo vana “hongua.”
6. Kovina vipi tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu, kocituwa a lekisa eci a lambalaliwile kuenda eci vo lundilile?
6 Ocituwa cikuavo ciwa Yesu a lekisa, catiamẽla kovisimilo kuenda kovilinga viaye okuti otembo yosi via sungulukile. Lalimue eteke a ecelele okuti ovituwa ka via sungulukile via vakuavo vi pengisa ocituwa caye ciwa catiamẽla koku vumba suku; kuenda letuvo ka tu ka eceleli oku yapuisiwa. Eci volundila kuenda vo lambalalele omo lioku fendela kuaye Suku lekolelo, Yesu lepandi liocili ka li yeyele. Eye wa kulihile okuti elambalalo liomanu vana okuti ha vakuetavoko, kuenda lia vana okuti ka va kapeleko eci catiamẽla ku Suku, ci tava okuti likeveleliwa la vana va seteka oku sanjuisa vakuavo, ‘loku va lingila eci ciwa coku va kolisa.’
7. Yesu wa lekisa ndati epandi, kuenda momo lie tu kuetele oku kuama ongangu yaye?
7 Yesu wa lekisavo ocituwa cimue ca sunguluka kovina viñi viñi vikuavo. Lalimue eteke a puile elavoko ku Yehova, puãi, lepandi liocili wa kevelela toke eci ocipango ca Yehova ca tẽlisiwa. (Osamo 110:1; Mateo 24:36; Ovilinga 2:32–36; Va Heveru 10:12,13) Handi vali, Yesu lalimue eteke a kambelele epandi lolondonge viaye. Eye wa va sapuila hati: “Lilongisi kokuange.” Omo okuti eye ‘wonjukile,’ elongiso liaye lia kala elongiso limue li kolisa hailio li kavuluisa. Omo okuti eye wa ‘liketisile kutima,’ lalimue eteke akuatele emande ndaño oku vangula lukãlu. (Mateo 11:29) Paulu o tuvetiya oco tu setukule ovituwa evi via Yesu, eci a popia hati: “Upi ongangu ku Kristu Yesu. Kali lutima ndowu eye a kala lawo. Momo Kristu Yesu, ndaño wa kaile nda Suku, haimo ka sandele ulamba woku lisokisa la Suku. Puãi wa lipesela eye muẽle, wa linga ndupika, wa citiwa lesetahãlo liomunu.”−Va Filipoi 2:5–7.
8, 9. (a) Momo lie tukuetele oku likolisilako oco tu lekise ocituwa cina okuti ha cocipululuko? (b) Momo lie ka ci sukilila okuti tu sumua eci olonjanja vimue tu lueya cimue catiamẽla koku kuama ongangu Yesu a sia, kuenda ndamupi upostolo Paulu a lekisa ongangu yiwa kondaka eyi?
8 Caleluka calua oku popia hati, tu yongola oku kuatisa vakuetu, kuenda tu yongola oku pitisi vali enene kovaso olonjongole viavo, okuti vietu muẽle ci sule. Pole, poku kuluhisa ciwa lutate ovituwa vietu, citava oku limbuka okuti utima wetu ka wa tekelele ño enene etu koku cilinga. Momo lie? Catete ceci okuti, tu kuete ovisimilo tua piñala ku Adama la Heva, vioku lisokolola ño enene etu muẽle, kuenda cavali ceci okuti, tu kasi voluali lu vetiya ocipululu. (Va Efeso 4:17,18) Oco ka tu ka kuate ocipululu, tu sukila oku lekisa ovituwa vina via litepa levi tua citiwa lavio okuti viatiamẽla kekambo lioku lipua. Oco cilingiwe, tu sukila oku likolisilako ca lua.
9 Omo okuti ovituwa viekambo lioku lipua via litepa ca lua locituwa ca lipua ca Yesu, eci pamue ci tu sumuisa ca lua. Pamue tu fetika oku sima okuti oku lekisa ocituwa covisimilo ndevi via Yesu ka ci tẽliwa. Pole, tanga ondaka vi kolisa viupostolo Paulu wa popia hati: “Momo nda kuliha okuti vokati kange, okuti vetimba liange, ka muli cimue ciwa. Oku panga oku linga ciwa nda ndi ci tẽla, puãi oku ci linga oco si tẽla. Momo, eci ciwa njongola oku linga, si ci lingi, puãi eci civi si yongola oku linga, oco ndinga. Momo, vokati kange muẽle, sanjukila ovihandeleko via Suku, puãi vovimatamata vietimba liange, ndetemo ovihandeleko vikuavo vi liyaka lovihandeleko vikasi vutima wange, oco nda pandekelua lovihandeleko viaco viekandu, vina vi kasi vovimatamata vietimba liange.” (Va Roma 7:18, 19, 22, 23) Ocili okuti, ekambo lia Paulu lioku lipua lio tatakaile olonjanja via lua oku amamako loku linga ocipango ca Suku ndomo eye a yonguile. Pole, eye wa lekisa ongangu yiwa kovisimilo viaye viatiamẽla ku Yehova kuenda kovihandeleko Viaye. Etu tu tẽlavo oku cilinga.
Oku Pengulula Ovituwa Ka Via Sungulukile
10. Ocituwa cipi Paulu a vetiya va Filipoi oco va ci kuate?
10 Citava hẽ okuti vamue va sukila oku pengulula ovituwa ka via sungulukile? Citava. Eci ca muiwila Kakristão vamue vo kocita ca tete. Paulu wa lombolola eci catiamẽla koku lekisa ovituwa via sunguluka vukanda waye a sonehela va Filipoi. Eye wa sonehela ndoco: “Ka ci kasi okuti, eci [cilomboloka omuenyo wokilu u tambuiwila pokati kepinduko liatete] nda livela nda ci kuata ale, pamue nda kanguka ale. Oco hacoko. Puãi, omo Kristu Yesu wa ñuata, kuenje wa nukula hati, Wange, oco njoloka hã si ci kuata. A vamanji, sia simile siti, nda cikuata ale, puãi cimuamue ndinga cokuti, njivala ovina viokonyima loku yolokela eci ci kasi kovaso. Njolokela kocimãho hã si tambula onima. Onima yaco yeyi, Ekovongo li kola lia Suku vu Kristu Yesu. Etu vosi tumanu vendamba vekolelo oco muẽle ca tu sesamela oku sokolola.”−Va Filipoi 3:12–15.
11, 12. Onjila yipi Yehova a siata oku kuama oco a tu situluile eci catiamẽla kovituwa via sunguluka?
11 Olondaka via Paulu vi lekisa okuti Ukristão wosi okuti ka yevi onjongole yoku amamako kespiritu, o kuete ocituwa covisimilo ka via sungulukile. Omunu waco wa lueya ka tẽla oku kuama ovituwa viovisimilo via Kristu. (Va Heveru 4:11; 2 Petulu 1:10; 3:14) Omunu waco hẽ ka kuete vali elavoko lalimue? Sio, okuete. Suku opondola oku tu kuatisako oco tu pongolole ovituwa vietu nda tu yongola muẽle ocili oku ci linga. Paulu wamisako loku popia hati: “Nda kocina cimue wa sokololi ciñi lacovo Suku u ci situluili.”−Va Filipoi 3:15.
12 Pole, nda tu yongola okuti Yehova o tu situluila ovituwa via sunguluka, etu tu kuete oku tẽlisavo onepa yetu. Oku likutilila loku lilongisa Ondaka ya Suku lekuatiso lialivulu etu Tuakristão a sandekiwa ‘lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,’ ci ka kuatisa ‘vana va sokolola ciñi,’ oco vakuate ovituwa via sunguluka. (Mateo 24:45) Akristão okuti akulu vekongelo, va nõliwa lespiritu sandu oco ‘va lise ekongelo lia Suku,’ va ka sanjuka ca lua poku eca ekuatiso. (Ovilinga 20:28) Hesanjukuolio tu kuete omo okuti Yehova ka kapiko ekambo lietu lioku lipua, kuenda locisola cocili o tuiha ekuatiso! Tu tavi ekuatiso liaco.
Oku Lilongisila Kueci Tu Lete Ku Vakuetu
13. Nye tu pondola oku lilongisa kulandu wa Yovi u sangiwa Vembimbiliya kueci catiamẽla koku kuata ovisimilo via sunguluka?
13 Kelivulu lia Va Roma kocipama 15, Paulu wa lekisa okuti oku sokolola lutate ovolandu atiamẽla komanu va lekisa ongangu yiwa, ci pondola oku tu kuatisa oco tu pengulule ovituwa vietu. Eye wa soneha ndoco: “Momo cosi ca sonehiwa kosiahulu ca sonehiwila oku tu longisa okuti, epandi kuenda oku kolisiwa lovisonehua ku tu kokela elavoko.” (Va Roma 15:4) Omanu vamue va Yehova va kuekolelo, kotembo yapita va sukilile oku pengulula vimue ovituwa viavo. Pole vocosi, ndeci, Yovi wa lekisa ocituwa cimue ciwa ca lua. Eye lalimue eteke a vetelele evelo Yehova, kuendavo lalimue eteke aecelelele okuti ohali yaye yi tepulula ekolelo liaye ku Suku. (Yovi 1:8, 21, 22) Pole, wa lekisile ocisimilo coku lisokisa eye muẽle okuti eye okuete esunga. Yehova wa songuila Elihu oco a kuatise Yovi oku pengulula ocisimilo caco. Yovi eci ka co sumuisile, pole lumbombe wocili, wa tava oku pengulula ovisimilo viaye, kuenda haico a kuama evi via sunguluka.−Yovi 42:1–6.
14. Tu pondola ndati oku kuama ongangu ya Yovi, nda tua lunguiwa kueci catiamẽla kovituwa vietu?
14 Anga hẽ tu tavavo oku pongoloka ndeci Yovi a linga, nda umue ukuetu Ukristão locisola locili wa tu lungula hati tukasi loku molehisa ovituwa vimue ka via sungulukile? Poku kuama ongangu ya Yovi, lalimue eteke ka tu ka ‘veteli evelo Suku.’ (Yovi 1:22) Nda tu kasi loku talisiwa ohali ndaño ka tua lingile lacimue, lalimue eteke ka tu ka popi hati, Yehova eye o kasi loku ecelela ndeti ovitangi tu kasi loku li yaka lavio. Tu yuvuki ovituwa vioku sima okuti tu kuete esunga, loku ivaluka okuti ndaño tua tambula upange umue ku Yehova, lopo handi ‘tuapika vaño.’−Luka 17:10.
15. (a) Ocituwa cipi civi ca lekisiwa lolondonge vimue via Yesu? (b) Petulu wa lekisa ndati ocituwa ciwa?
15 Vokuenda kuocita catete canyamo, omanu vamue va kala loku yevelela Yesu, ka va lekisile ovituwa via sunguluka. Onjanja yimue, Yesu wa popele ondaka yimue okuti ka ca lelukile oku kuata elomboloko liayo. Noke, “olondonge viaye via lua, eci va yi yeva, va popia vati, Ondaka eyi ya kãla. Helie o tẽla oku yi yev[elel]a?” Vosi va tambulula ndoco, va lekisa ocituwa ka ca sungulukile. Kuenda omo liocituwa cavo ka ca sungulukile, va liwekapo oku yevelela Yesu. Ulandu waco u lombolola ndoco: “Tunde opo, va lua pokati koloñame viaye va tiuka konyima, kuenje ka va endaile vali laye.” Anga hẽ vosi yavo va kuata ocituwa ka ca sungulukile? Sio, ka vakuatele. Ulandu waco wamamako loku lombolola ndoco: “Oco Yesu wa pula ekui liaco la vavali, hati, Lene wendivo? Simono Petulu wo kumbulula hati, A Ñala, kulie tu enda?” Noke, Petulu wa tambulula epulilo liaye muẽle hati: “Ove, ove o kasi lolondaka viomuenyo ko pui.” (Yoano 6:60, 66–68) Hacituwakuoco ciwa! Eci tu likatanga lalomboluilo amue atiamẽla Kembimbiliya okuti ka a tu lombolokele ciwa, okuti kefetikilo ci tu tilila oku a tava, etu hẽ ka tu sukilavo oku kuata ocituwa ciwa ndeci Petulu a lekisa? Huvekekuowo, nda tua liwekapo oku vumba Yehova, ale nda tua popia cimue okuti ka caliendele ‘lolondaka viocili,’ omo ño okuti ovina vimue kefetikilo via tu tilila oku kuata elomboloko liavio!−2 Timoteo 1:13.
16. Ocituwa cipi civi ca lekisiwa lasongui vakuetavo lia va Yudea koloneke via Yesu?
16 Asongui vakuetavo lia va Yudea vo kocita catete ka va lekisile ocituwa covisimilo Yesu akuata. Uvangi u lekisa okuti ovo ka va yonguile vali oku yevelela Yesu, wa muiwa eci eye a pindula Lasaru kolofa. Komanu vosi okuti va kuete ocituwa ciwa, ocikomo caco eci nda oco ca va lingila uvangi wocili wokuti Yesu wa tumiwa muẽle la Suku. Pole tu tanga ndoco: “Oco ovitunda vinene la va Fariseo vongolola onjango yavo, yu va linga vati, Tu linga nye? Momo omunu u o linga ovilimbu via lua. Nda tu tava okuti o lingainga ño–o ndeci, omanu vosi va tava kokuaye, noke va Roma veya, va nyõla ocitungilo cetu ci kola, kuenda ofeka yetu.” Onjila yipi ovo vanõlapo? “Oco, tunde keteke liaco, vo tumbika ongombo yoku wipa.” Ovo va tunga ongombo yoku ponda Yesu, noke va likundavo oco va imule uvangi wocikomo a linga, kuenje “ovitunda vinene via tumbika ongombo yoku ipavo Lasaru.” (Yoano 11:47, 48, 53; 12:9–11) Nda ka ca sungulukile nda tua kuata ocituwa cimuamue, cokuti tu tema ale tu sumua lovina vimue okuti nda tu vi sanjukila! Ocili muẽle, civi calua!
Oku Kuama Ocituwa Ca Sunguluka Ca Kristu
17. (a) Vekalo lipi Daniele a lekisa okuti ka kuatele usumba? (b) Yesu wa lekisa ndati epandi?
17 Omanu va Yehova, olonjanja viosi va siata oku lekisa ovituwa via sunguluka. Eci ovanyali va Daniele va linga usuanji woku tumbika ocihandeleko cokuti, ka citava oku likutilila ko suku yimue yiñi ale komunu, te lika ku soma vokuenda kuotembo yisoka 30 koloneke, Daniele wa kulihile okuti, oku tava kocihandeleko caco, ci tepa ukamba waye la Yehova Suku. Eye hẽ wa tava oku pita cisoka 30 kolneke okuti ka likutilila ku Suku? Sio, ka tavele. Eye ka kuatele usumba, kuenje wamamako loku likutilila ku Yehova cisoka olonjanja vitatu veteke, ndeci eye a lingaile ale tete. (Daniele 6:6–17) Yesu ka tavelevo oku kuatela usumba ovanyali vaye. Eteke limue lia Casapalo, eye wa sanga ulume umue o kuete eka liasiõsia. Yesu wa kulihile okuti omo okuti pa kala va lua va Yudea nda ka ca va sanjuisile okuti eye oku sakula umue veteke lia Casapalo. Omo liaco, eye wa pulisa oco valombolole ocisimilo cavo. Eci ovo va likala oku eca etambululo, Yesu wa enda toke kovaso, noke wa sakula eka liulume waco. (Marko 3:1–6) Yesu lalimue eteke a liwekapo oku tẽlisa ocikundi caye, momo wa kulihile okuti upange waco wa sunguluka.
18. Momo lie vamue va tu suvukila, pole tu kuete oku tambulula ndati kovituwa viavo ka via sungulukile?
18 Olombangi via Yehova oloneke vilo, via kuliha okuti ka vi sukilavo oku kuata usumba omo lieci ovanyali va popia. Puãi, ovio vi lekisa ocituwa covisimilo ndevi via Yesu. Kuli omanu va lua okuti ka va sole Olombangi via Yehova, vamue momo okuti ka va kuete ukulihiso wa suapo, kuenda vakuavo momo okuti ka vasole Olombangi via Yehova, ale ka va sole ondaka ovo va siata oku kunda. Pole lalimue eteke ka tu ka eceleli okuti ovituwa ka via sungulukile viomanu vaco vinyõla ovituwa vietu viwa. Lalimue eteke ka tu ka eceleli okuti vakuetu ovo valekisa onjila tu kuama kefendelo lietu.
19. Tu pondola ndati oku lekisa ocituwa covisimilo ndevi via Yesu Kristu?
19 Yesu olonjanja viosi wa kuataile ovisimilo viwa lolondonge viaye, kuenda kueci catiamẽla kaliangiliyo a Suku, ndaño pamue olonjanja vimue ca tilile ca lua oku ci linga. (Mateo 23:2,3) Tu kuete oku kuamavo ongangu yaye. Ocili okuti, etu kumue la vamanjetu, vosi yetu ka tualipuile. Pi tu pondola oku sanga akamba vocili, ha pokatiko hẽ ka vamanjetu va lisanduila voluali luosi? Yehova ka tuihile handi elomboloko liasuapo Liondaka yaye yasonehiwa. Pole, lipi hẽ etavo okuti olio likuete elomboloko lialua liondaka yaco? Olonjanja viosi tukuati ovituwa lovisimilo via sunguluka, ndevi Yesu Kristu a kuata. Vovina viaco, mua kongela oku kuliha oku kevelela ku Yehova, ndomo tu ka ci li longisa vocipama cikuãimo.
[Etosi]
a Elivulu, O Maior Homem Que Já Viveu, lia sandekiwa Locisoko Cutala Wondavululi Wambimbiliya Lotuikanda co ko Pennsylvania, li lolombolola eci catiamẽla komuenyo wa Yesu, kuenda kupange waye woku kunda.
O Pondola hẽ oku ci Lombolola?
• Omuenyo wetu u pondola ndati oku tiamẽla kovituwa vietu?
• Lombolola ocituwa covisimilo Yesu Kristu a kuata.
• Nye tu pondola oku lilongisila kocituwa ca Yovi?
• Ocituwa cipi ca sunguluka tu sukila oku kuata eci tu lambalaliwa lovanyãli?
[Elitalatu kemẽla 18]
Ukristão o kuete ovituwa via sunguluka o likolisilako oku kuatisa vakuavo
[Elitalatu kemẽla 20]
Oku lilongisa Ondaka ya Suku loku likutilila cocili, ku tu kuatisa oku kuata ocituwa covisimilo ndevi via Kristu