OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w00 1/11 kam. 7-16
  • Ceci Usoma wa Suku Uka Linga

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ceci Usoma wa Suku Uka Linga
  • Utala Wondavululi—2000
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Esulilo Liundingaivi
  • Oku Piñala Ilu Lieve
  • Oluali Lumue Luokaliye Lueliwewo
  • Oku Viala Kua Yehova Kuka Kemãlisiwa
  • Elavoko Liomuenyo Kopui
  • Ceci Cika Pita Noke Lusoma
  • Usoma Umue Okuti “ka Uka Nyõleha”
    Fendela Lika Suku Yocili
  • Usoma wa Suku Owo Uviali Wokaliye Uka Viala Palo Posi
    Utala Wondavululi—2000
  • Usoma wa Suku Nye?
    Embimbiliya Li Longisa Nye?
  • Usoma wa Suku u Lomboloka Nye?
    Embimbiliya li Pondola Oku tu Longisa Nye?
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2000
w00 1/11 kam. 7-16

Ceci Usoma wa Suku Uka Linga

“Usoma wove wiye. Ocipango cove ci lingiwe posi ndeci ci lingiwa kilu.”−MATEO 6:10.

1 Okuiya Kusoma wa Suku kuka lomboloka nye?

ECI Yesu a longisa kolondonge viaye oku likutilila oku pinga oco Usoma wa Suku wiye, eye wa kulihile okuti, owo u keya oco umãleko olombiali viomanu vikasi loku viala vokuenda kuolohulukãi vianyamo, okuti ka vi pokola ku Suku. Vokuenda kuotembo yaco yosi eyi, ocipango ca Suku ka ca kaile loku lingiwa voluali luosi. (Osamo 147:19, 20) Pole, noke yoku tumbikiwa Kusoma wokilu, ocipango ca Suku ci kasi loku lingiwa kolonepa viosi. Otembo yepongoloko liaco eli likomohisa lioku lunduiwa kuolombiali viomanu oco vi piñanyiwe Lusoma wa Suku wokilu, yikasi ocipepi.

2. Nye ci ka lekisa okuti tua pitila kotembo yoku pongoluiwa kuolombiali viomanu oco vi piñanyiwe luviali Wusoma?

2 Eci ci ka lekisa okuti tua pitila kotembo yoku pongoluiwa kuolombiali viomanu, ha yina Yesu a tukula hati, otembo “[y]ohali ya lua, [okuti] yimue ya linga ndoyo ka ya leya tunde kefetikilo lioluali toke cilo, kuenje ka yiya vali.” (Mateo 24:21) Embimbiliya ka lilekisa eci otembo yaco eyi yi ka sulila, puãi, ohali yaco yika piãlapo vali enene okuti lalimue eteke ya muiwile voluali luosi. Eci ohali yakahandangala yika fetika, ku ka pita ocina cimue okuti ka calamuiwa kuenje cika saluisa omanu valua palo posi, okuti, oku lunduiwa kuatavo osi esanda. Pole, ocina caco eci, ka ci ka saluisa Olombangi via Yehova, momo tunde osimbu ovio via ci kulihile ale. (Esituluilo 17:1, 15–17; 18:1–24) Ohali yakahandangala yika sulila vo Harmagedo, eci Usoma wa Suku uka kundula oluali luosi lua Satana.−Daniele 2:44; Esituluilo 16:14, 16.

3. Yeremiya o lombolola ndati eci cika pita la vana okuti ka va pokola ku Suku?

3 Eci cika lomboloka nye komanu vana okuti “ka va kulihile Suku, lava ka va tava kondaka yiwa” Yusoma waye wokilu ukasi povaka a Kristu? (2 Va Tesalonike 1:6–9) Ocitumasuku ci sangiwa Vembimbiliya ci tu lomboluila ndoco: “Tala eviho li kasi loku sambuka tunde kofeka toke kofeka, kuenje ehunguhungu linene li kasi loku katuiwa kasulilo okilu lieve. Kuenje keteke liaco ava va ipaiwa la Yehova va [ka] kala tunde kesuilo liokilu lieve, toke kesulilo likuavo liokilu lievi. Ka va [ka] liliwa ndaño oku ongoluiwa loku kendiwa, va [ka] kala kongongo ndaniña.”−Yeremiya 25:32, 33.

Esulilo Liundingaivi

4. Momo lie Yehova akuetele esunga lioku nena esulilo lioluali lulo lueviho?

4 Vokuenda kuolohulukãi vianyamo, Yehova Suku wa siata oku ecelela okuti undingaivu utuihinya. Wa siata oku ecelela undingaivi votembo yi tẽla okuti omanu vakuotima wa sunguluka va limbuka okuti uviali womanu ka u koleliwa. Ndeci, oku tukulako ño unyamo wocita cakui avali, ci pitahãla ocita lakui atãlo kolohuluwa viomanu va pondiwa vuyaki kuenda vombuanja yikuavo ya pita pokati komanu ndomo ca sapuiwa vukanda umue wasapulo. Ungangala wa piãla womanu wa muiwa vali enene vokuenda Kuyaki Wavali Wapita Voluali Luosi, eci kua pondiwa cimue ci soka akui atãlo kolohuluwa viomanu, kuenda vakuavo vapondiwila kocila colo Nazista coku kangisila. Ndomo Embimbiliya lia ci popele ale osimbu, kulo koloneke vietu, ‘omanu vãvi lolohembi va kasi oku amamako loku linga eci civi.’ (2 Timoteo 3:1–5, 13) Oloneke vilo, ukahonga, oku lavisa ovihandeleko, ungangala, undingaivi, kuenda oku sepula ovihandeleko via Suku kua siata calua. Omo liaco, Yehova okuete esunga lioku nena esulilo lioluali lulo lueviho.

5, 6. Lombolola undingaivi wa kala ko Kanana yosimbu.

5 Ekalo liotembo yilo, likasi ndeli lia kala ko Kanana kotembo yi soka olohulukãi vitatu kovita vitãlo kanyamo konyima. Embimbiliya lilombolola ndoco: “Ovombondo osi Yehova a suvuka ovo va a lingila olosuku viavo. Momo ndaño omãla vavo alume lomãla vavo akãi va va yokela olosuku viavo vondalu.” (Esinumuilo 12:31) Yehova wa sapuila va Isareli hati: “Yehova, Suku yove, o kasi loku hangisa omanu vaco kovaso ove omo ahuku avo o–o alua.” (Esinumuilo 9:5) Umue ukuaku konomuisa asapulo a sangiwa Vembimbiliya otukuiwa okuti, Henry H. Halley wa popia hati: “Oku fendela Baale, la Asitorete, kuenda olosuku vikuavo vioko Kanana, kuatiamẽla kovihilahila viñi viñi kuenda olonembele viavo via kala ombala yovina viosi vivi.”

6 Halley wa lekisa ndomo undingaivi wavo weya oku piãla, poku lekisa okuti cimue pokati kovitumãlo viaco, vakuoloño woku lembulula ovina viosimbu, “va sangako asanga amue otuma akuete ovinimbu vimue viomãla va lumbiwa ku Baale.”Eye wa popia hati: “Ocitumãlo caco cosi ca linga osimitelu yoloñaña. . . . Va Kanana va fendalaile olonjongole vivi viukahonga ndocipito cimue cetavo kovaso yolosuku viavo; kuenje noke vaenda loku ponda omãla vavo aveli loku vaeca ndocilumba kolosuku viaco. Ndomo cimõleha, imbo liaco liosi lio Kanana lieya oku kala ndeli lio Sodoma la Gomora. . . . Anga hẽ imbo liaco eli lieyukile umbondo lungangala wakahandangala citava okuti nda liamamako vali otembo yalua? . . . Vakuoloño woku lembulula ovina viosimbu okuti vasiata oku fẽla valunda oko Kanana, va komõha calua esunga lieci omanu vaco Suku ka va nyõlẽle ale selo.”

Oku Piñala Ilu Lieve

7, 8. Yehova oka yelisa ndati oluali?

7 Ndeci Suku a lundula va Kanana, ndopo haico a ka linga vali okuti oka yelisa ilu lieve liosi noke oka lieca komanu vana va linga ocipango caye. “Vakuesunga va [ka] tunga vofeka, Vakuacili va [ka] tumalamo. Vakuakandu puãi va [ka] tundisua vofeka, kuenda vakuosuanji va [ka] veyuiwamo.” (Olosapo 2:21, 22) Kuenda ukualosamo wa popiavo hati: “Okasimbu kaño handi kuenje ondingaivi ka yi kalapo [vali.] . . . Ambombe puãi va [ka] piñala ofeka, kuenje va [ka] sanjukila oku salala kualua.” (Osamo 37:10, 11) Satana layevo oka kutiwa oco okuti” ka kembi vali olofeka toke [eci] ohulukãi yalima yi pita.” (Esituluilo 20:1–3) Ocili okuti, “oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o [ka] kala oloneke ka vi pui.”−1 Yoano 2:17.

8 Poku lomboloa eci catiamẽla kelavoko liocili liomanu vana va yongola oku kala otembo yenda hu palo posi, Yesu wa popia hati: “Ava vomboka vutima va sumuluha, momo va [ka] piñala ofeka.” (Mateo 5:5) Eye wa kala loku tukula olondaka vi sangiwa Kosamo 37:29, via popia hati: “Olondingesunga vi [ka] piñala ofeka, [kuenje] vi [ka] tungamo oloneke ka vi pui.” Yesu wa kulihile okuti ocipango ca Yehova ceci okuti vakuesunga va kala otembo yenda hu Vofeka Yelau palo posi. Yehova wa popia hati: “Ame nda sovola ongongo kuenda omanu lovinyama viosi vi kasi kilu lievo. Nda vi sovola longusu yange ya lua . . . kuenje ndi vi eca ku wosi ndimbuka okuti vio sungulukila.”−Yeremiya 27:5.

Oluali Lumue Luokaliye Lueliwewo

9. Oluali lupi Usoma wa Suku uka nena?

9 Noke yo Harmagedo, Usoma wa Suku uka nena ‘oluali lumue luokaliye, okuti mu ka kala lika esunga.’ (2 Petulu 3:13) Ava va ka puluka ko Harmagedo va ka yeva ekavuluko kovitangi violuali lulo luvi. Olondingesunga vika kuata esanju lia piãla poku iñila voluali luokaliiye luka kala vemehi liuviali Wusoma wokilu, okuti uka nena asumuluho a komohisa kuenda omuenyo wenda ño hu!−Esituluilo 7:9–17.

10. Ovina vipi vivi okuti vuviali Wusoma wa Suku ka vika kalamo vali?

10 Ka kuka kala vali layumue omunu oka kokisiwa vali usumba luyaki, lungangala, lonjala, ale oku kuata usumbua lovinyama vina via tema. “Kuenje ndi lisila [lomanu vange] ocisila combembua. Nundisa vofeka ovinyama via tema . . . Oviti viusenge vi eca apako avio, losi yeca ovaima ayo. Vi koka vofeka yavio.” Kuenje “va [ka] tela olosipata viavo ha vi lingi olosungu violosaluwa, lolonjelia viavo ha vi lingi otutana. Ofeka ka yi [ka] tikuila vali ofeka yikuavo osipata, ka va [ka] lilongisa vali ovita. Puãi vosi va [ka] tumãla, omunu omunu vemi liuyuva waye, pamue vemi liukuyu waye, kuenje lomue o [ka] va lingisa usumba.”−Esekiele 34:25–28; Mika 4:3, 4.

11. Momo lie tukuetele ekolelo liokuti ovoveyi ka aka kalako vali?

11 Ovoveyi, esumuo kuenda olofa, ka vika kalako vali, kuenda “Layimue onungi yi[ka] popia hati: Ndi vela.” Momo ‘omanu vaka tunga palo posi va ka ecelua olohole viavo.’ (Isaya 33:24, NW) “[Suku] o[ka] puenya asuelela osi kovaso avo. Okufa ka ku[ka] kalako vali, ndaño oku lila loku liyula lupongo laviovo ka vi[ka] kalako vali. Momo ovina viatete via pita [ale otembo yaco].” (Esituluilo 21:4, 5) Eci Yesu a kala palo posi, wa lekisa uloño waye woku linga ovina viosi evi lunene Suku o wihile. Lekuatiso liespiritu sandu, Yesu wa ñuala ñuala kolofeka viñi viñi loku sakula ovilema kuenda oku kayisa ava va vela.−Mateo 15:30, 31.

12. Elavoko lipi likasiko liatiamẽla kuava va fa?

12 Yesu wa linga handi ovina vimue vikuavo vali. Eye wa pindula ava vafa. Omanu vana okuti ambombe va tabuluiya hẽ ndati? Eci eye a pindula kafeko umue wa kuata ekui lianyamo kanyamo avali, olonjali viaye via “saluka okusaluka kua lua.” (Marko 5:42) Eci ca kala ño ocindekaise cimue cikuavo catiamẽla kueci Yesu aka linga kolonepa viosi palo posi vemẽhi liuviali Wusoma wa Suku, noke kuka kala “epinduko lia vakuesunga lava havakuesungako.” (Ovilinga 24:15) Sokolola ño handi oku saluka kuka kalako eci ovimunga viomanu vika pinduiwa okuti vaka li sanga vali la vangandiavo vasoliwe calua! Kakuli atãtahai okuti kuka kala upange wa lua woku longisa vemẽhi Liusoma, toke eci “kilu lieve ku [ke] yuka ukulihiso wa Yehova ndeci ovava e yuka vokalunga.”−Isaya 11:9.

Oku Viala Kua Yehova Kuka Kemãlisiwa

13. Esunga liuviali wa Suku lika lekisiwa ndati?

13 Kesulilo liohulukãi yanyamo yuviali Wusoma, epata liomanu, otembo yaco lia tualiwa ale kelipuo. Oluali luosi luka pongoluiwa Vofeka Yelau ndeci ca kala ocumbo co Edene. Kuka kala ombembua, esanju, loku kolapo, kuenda ocisoko comanu vakuacisola. Lalimue eteke kua muiowilue cimue casoka ndeci vekalo liomano eci handi uviali Wusoma ka wa fetikile oku viala. Otembo yoku viala Kusoma wa Suku wokilu wohulukãi yanyamo yika litepa calua leyi yolohulukãi vianyamo vioku viala kuomanu kuahongua. Uviali wa Suku pokati Kusoma waye, uka lekisa okuti wa velapo calua kovina viosi. Omoko ya Suku yoku viala yika kemãlisiwa muẽle pe.

14. Nye cika pita la vana va sina eci ohulukãi yanyamo yika pitila kesulilo?

14 Kesulilo liohulukãi yanyamo, Yehova oka ecelela okuti omanu va lipua va li nõlela ovo muẽle u va yongola oku vumba. Embimbiliya lilekisa okuti ‘Satana noke oka kutuluiwa vokayike.’ Eye oka seteka vali oku yapula omanu, kuenje vamue vaka nõlapo oku li tepa ku Suku. Oco ‘kaka votoke vali onjanja ya vali,’ Yehova oka kundula Satana kumue lolondele viaye, kuenda omanu vosi va tiangulukilamo uviali wavelapo wa Yehova. Lomue oka liyeya omo liomunu wosi oka kunduiwa elisi kotembo yaco ka kuatele epuluvi lioku likekembela ale okuti ekandu liaco wa li lingila omo liekambo lioku lipua. Hacoko cika kala, momo kotembo yaco, omanu vaka lipua ndeci Adama la Heva va kala, okuti locipango cavo muẽle, va nõlapo oku tiangulukimamo uvaili wa Yehova wesunga.−Esituluilo 20:7–10; Nahumi 1:9.

15. Ukamba upi uka kala pokati ka Yehova la vakuepokolo?

15 Handi vali, cimolẽha soketi, onepa yalua yomanu vaka nõlapo oku tiamẽla kuviali wa Yehova. Eci olondingaivi viosi vika kunduiwa, vakuesunga okuti otembo yaco va pita ale lepokolo voseteko ya sulako, vaka kala ño hu kovaso a Yehova ndomãla vaye vasoliwe calua. Ovo, vaka kuata ukamba uwa la Suku ndowu Adama la Heva va kuatele eci handi ka va hukilile Yehova. Omo liaco, kuka tẽlisiwa olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Roma 8:21, vi popia hati: “Eteke limue ovina via lulikiwa vi [ka] panduluiwa kupika wenyõleho ha vi moli eyovo liulamba womãla va Suku.” Uprofeto Isaya wa popia hati: “[Suku oka] takisa olumue okufa, kuenje Ñala Yehova o [ka] puenya asuẽlẽla kovipala viosi.”−Isaya 25:8.

Elavoko Liomuenyo Kopui

16. Momo lie ca sungulukila oku lavoka oku tambula onima yomuenyo kopui?

16 Vakuepokolo vakuete elavoko limue likomohisa, lioku kuliha okuti Suku oka va pesila asumuluho alua espiritu kumue lekuatiso lioketimba! Omo liaco, ca sunguluka eci ukualosamo a popia hati: “O nyanyumula eka liove, kuenje o kutisa viosi vi kasi lomuenyo.” (Osamo 145:16) Yehova, o vetiya omanu vosi vaka kala palo posi oco va kuate elavoko eli liomuenyo Vofeka Yelau ndonepa yekolelo liavo kokuaye. Ndaño okuti ondaka yatiamẽla komoko ya Yehova yoku viala oyo yavelapo vali, eye ka kisika omanu oco vovumbe ño okuti ka va kuata elavoko lalimue lioku tambula onima. Vembimbiliya liosi, epokolo ku Suku kuenda elavoko liomuenyo kopui lia tokekisiwa ndonepa yi sukiliwa yekolelo Liukristão ku Suku. “Wosi o yongola oku kolela ku Suku, co sesamela oku kolela okuti kuli Suku, kuenda okuti Suku eca onima kuava vo sanda.”−Va Heveru 11:6.

17. Ndamupi Yesu a lekisa okuti ca sunguluka oku kuatisiwa lelavoko lietu?

17 Yesu wa popia hati: “Omuenyo ko pui wowu, oku ku kuliha, ove lika vu Suku yocili, loku kulihavo Yesu Kristu, u wa tuma.” (Yoano 17:3) Palo Yesu wa tokekisa oku kuliha Suku loku kuliha ocipango caye, lonima yiyililako. Ndeci, eci umue ondingaivi a pinga ku Yesu oco o wivaluke eci a keya Kusoma waye, Yesu wo tambulula hati: “Oka kala kumue lame Vofeka Yelau” palo posi. (Luka 23:43, NW) Eye ka popisile ulume waco oco akuate ño ekolelo ndaño ka kuiyilila onima. Eye wa kulihile okuti, Yehova o yongola okuti omanu vaye va kuata elavoko liomuenyo kopui Vofeka Yelau palo posi, oco elavoko liaco li va kuatise oku kolela eci va pita lolohali viñi viñi voluali lulo. Omo liaco, oku lavoka oku tambula onima cikuatisa cocili Ukristão oco a pandikise.

Ceci Cika Pita Noke Lusoma

18, 19. Nye cika pita la Soma kuenda Lusoma kesulilo Liuviali Wohulukãi Yanyamo?

18 Oco hẽ, nda Usoma eliangiliyo limue lia vali vuviali wa Yehova, eye a pongiyile oco ilu lieve lomanu va tungamo va tualiwe koku lipua kuenda oco va kuate vali elitokeko laye, oco hẽ Soma Yesu Kristu kuenda olosoma havio ovitunda via soka ocita lakui akuala lavikuãla kolohulukãi viomanu ocikele cipi vaka tambula noke Yohulukãi Yanyamo? “Noke kuiya efulilo, eci Kristu a [ka] eca usoma ku Suku, haeye Isia, pana okuti wa imula ovoviali osi lovosoma osi kuenda unene wosi. Momo Kristu o viala toke a kapa ovanyali vaye vosi vemẽhi liolomãi viaye.”−1 Va Korindo 15:24, 25.

19 Oco hẽ, eci Kristu aka eca Usoma ku Suku, ovisonehua vina Embimbiliya vi popia okuti, usoma uka kala otembo yenda hu vika kuata elomboloko lipi? Usoma uka kala otembo yenda hu, vonepa yokuti ovina vika lingiwa Lusoma waco vika kala otembo ka yi pui. Kristu oka kemãlisiwa otembo yenda ño hu, omo liocikele caye a kuata coku kemãlisa uviali wavelapo wa Suku. Omo okuti, ekandu lolofa vika maliwako muẽle pe, kuenda omanu vaka yovuiwa kekandu, ka cika sukila vali okuti eye o linga Onjovoli. Uviali Wusoma Wohulukãi Yanyamo, uka tẽlisavo ovina viosi wa sokiyiwilile, kuenje ka cika sukila vali okuti ku kala uviali umue wa vali pokati ka Yehova lomanu vakuepokolo. Omo liaco, ‘Suku oka pokuisa ovina visoi kokuaye muẽle.’−1 Va Korindo 15:28.

20. Tu pondola oku kuliha ndati ovikele vika tambula Kristu kuenda ocita lakui akuãla lavikuãla viomanu eye aka viala lavo?

20 Ocikele cipi Kristu kumue lolosoma via likongela laye koku viala vaka kuata kesulilo Liuviali Wohulukãi Yanyamo? Embimbiliya ka lilombolola lacimue catiamẽla kondaka eyi. Pole, tua kolela okuti Yehova oka eca kokuavo ovikele vimue vikuavo viupange pokati kovilulikilo viaye. Omo liaco, vosi yetu tu tiamẽli kuvali wa velapo wa Yehova oco elavoko lietu liomuenyo kopui li kolepo ciwa, okuti noke tuka mõla eci Yehova a sokiyila Soma kumue lolosoma viaye havio ovitunda via likongela kokuaye, kuenda oco tuka mõlevo ovina vikuavo Yehova aka linga voluali luaye luosi!

Atosi Oku Pitulula

• Epongoloko lipi liatiamẽla kuaviali tu lavoka ndopo muẽle?

• Ndamupi Suku aka sombisa olondingaivi la vakuesunga?

• Ovina vipi viwa vika kala voluali luokaliye?

• Unene wa velapo wa Yehova woku viala uka kemalisiwa ndati?

[Elitalatu kemẽla 15]

‘Kuka kala epinduko lia vakuesunga kuenda liava okuti havakuesungako’

[Elitalatu kemẽla 16]

Vakuepokolo vaka kuata vali ukamba uwa la Yehova

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link