Talama Ngo Lekolelo Liasuapo
“Eye ka liweka[po] oku vu likutalaila okuti vu talama ngo vocipango ca Suku loku linga ndomanu vendamba vetavo lia Kristu, nda kuiya nye, nda kuiya nye.”−VA KOLOSAI 4:12.
1, 2. (a) Omanu vana okuti havakuetavoko, va limbukile nye kueci catiamẽla Kakristão vatete? (b) Ndamupi elivulu lia va Kolosai lilekisa eci catiamẽla kocisola?
Olondonge via Yesu via kuatele onjongole yocili la vakuavo va fendalaile kumuamue. Tertuliano (umue usonehi wo kocita ca vali leci ca tatu K.K.), wa popia eci catiamẽla kohenda ovo va lekisa komãla volosiwe, lolohukui kuenda kuava va kuka. Ocindeaise caco eci cocisola, ca komohisa ca lua vana okuti ka va kale vakuetavo, kuenje, vamue pokati kavo catiamẽla Kakristão va popia hati: ‘Tali ndomo va lisole pokati.’
2 Elivulu lia va Kolosai li lekisa ocisola upostolo Paulu kumue lekamba liaye Epafra, va lekisa ku vamanji vo ko Kolosai. Paulu wa va sonehela ndoco: Epafra “ka ka liweka[po] oku vu likutalaila okuti vu talama ngo vocipango ca Suku loku linga ndomanu vendamba vetavo lia Kristu, nda kuiya ye, nda kuiya nye” Vokuenda kunyamo wulo wo 2001, ocisonehua cunyamo Colombangi via Yehova copiwa kelivulu lia Va Kolosai 4:12, oku tu tanga ndoco: “Vu talama ngo cocipango ca Suku loku linga ndomanu vendamba.”
3. Epafra wa likutililila ovina vipi vivali?
3 Ove o pondola oku limbuka okuti olohutilila via Epafra ku vakuacisola caye, via kuata atosi avail: (1) oco ovo va ‘talame ngo,’ kuenda (2) oco ovo vamameko ‘loku linga ocipango ca Suku ndakulu vendamba.’ Atosi a tukuiwa ndeti, a kongeliwa Vovisonehua oco a tu kuatise. Omo liaco, li pula ove muele ndoco: ‘Nye hẽ ndi sukila oku linga oco ndi talame ngo vocipango ca Suku okuti ndi kala muele ndukulu wendamba? Oco hẽ nda nda ci linga nye ci keyililako’? Tu ci konomuisi.
Likolisilako Muẽle Oku “Talama Ngo”
4. Ndamupi va Kolosai va sukilile oku “talamango”?
4 Epafra wa yonguile ca lua okuti, va manjaye kespiritu voko Kolosai va “talama ngo.” Ondaka oku “talama ngo” upostolo Paulu a tukula palo, ci tava okuti, yi lombolokavo oku kula, ndukulu wendamba. (Mateo 19:21; Va Heveru 5:14; Tiago 1:4, 25) Ci tava okuti, ove pamue wa kuliha umue wa papatisiwa kuenje, wa linga Ombangi ya Yehova, polé eci ka ci lomboloka okuti eye wa linga ale Ukristão umue okuti ukulu wendamba. Upostolo Paulu wa sonehela va Efeso va kala kutakelo wekumbi limbo lia va Kolosai okuti, va kala angombo kuenda alongisi oco va li kolisileko oku kuatisa ‘vosi oco va pitile kongongela yekoleko, leyi yoku kuliha Mola a Suku, toke eci va linga akulu vendamba okuti va lisoka loseteko yutunga woku kala nda Kristu.’ Handi vali, Paulu wa lungula Akristão oco ‘ kolondunge va linge ndakulu vendamba.’−Va Efeso 4:8–13; 1Va Korindo 14:20.
5. Tu Pongola oku linga ndati okuti oku “talama ngo” ku kala ocimãho cetu?
5 Nda okuti vamue va Kolosai ka va kalele handi akulu vendamba kespiritu, ca sukilile okuti va kuata onjongole yaco. Te hacokovo hẽ ci kala oloneke vilo? Ndaño okuti tua papatisiwa ale osimbu, ale ndopo, tu tẽla hẽ oku limbuka okuti tua loñoloha kovisimilo vietu, ale ndomo tu tenda ovina vimue? Etu hẽ tua siata oku konomuisa Embimbiliya eci handi ka tua nõlelepo onjila tu yongola oku kuama? Anga hẽ ovina viatiamẽla ku Suku kuenda kekongelo tua vi kapako muẽle komuenyo wetu okuti, ka tu vi lingi ño olonjanja vimue? Palo, ka tu kasi oku tukula ovina viosi vi lekisa oku kula kuaco, kuna ku tuala omunu koku suapo muẽle wosi. Pole tu konomuisiko ño olongangu vivali.
6. Kovina vipi omunu pamue a sukila oku amamako loku kula oco a tuwe ndomo Yehova a kasi?
6 Ongangu ya tete yeyi: Ci tava okuti pamue, ove wa kulila vekalo limue lieyuka olonepele, ale vekalo limue okuti ka va sole omanu vakuekova likuavo, kuenda vakuanepa yimue yiñi yofeka. Etu kaliye tua kuliha okuti Suku ka kuete ocame, kuenje ka ca sungukukile okuti ocame caco tu ci kuatavo. (Ovilinga 10:14, 15, 34, 35) Vekongelo lietu, ale vocikanjo cetu, tua ñualiwa lomanu vamue va tundilila kolofeka vikuavo? Anga hẽ vutima wetu tukuete handi ovisimilo vimue vivi viatiamẽla komanu vaco? Anga hẽ tu sima okuti tua velapo vali, okuti tu yayulako oku sima cimue civi nda umue wo kofeka yikuavo a tu lueyelapo ño kamue? Li pulisa ove muẽle ndoco: ‘Anga hẽ ndi sukila oku kula vali kespiritu oco ndi tuwe nda Suku okuti ka kuete ocame?’
7. Oco omunu a linge Ukristão umue okuti ukulu wendamba, o sukila oku tenda ndati vakuavo?
7 Ongangu ya vali yeyi: Ndomo elivulu lia Va Filipoi 2:3 li lombolola, cosi tu linga ka ca sungulukile okuti ‘tu ci lingila oco tu limuise komanu ale pamue oco tu lipande, puãi, tu sukila oku liketisa, loku velisapo vali enene vakuetu okuti etu tu sule.’ Ndamupi tu kasi loku amamako konepa eyi? Omunu lomunu pokati ketu, o kuete ovituwa viaye vivi kuenda evi viwa. Nda kosimbu tua limbokaile lonjanga ovituwa vivi via vakuetu, oco hẽ tuamako ale okuti kaliye ka tu kevelela vali okuti vakuetu va tu lingila lika ovina ‘via pua eko’? (Tiago 3:2) Cilo okuti kosimbu ci sule, tu tẽla hẽ oku limbuka ale oku sandiliya ku vakuetu ovina vina okuti ovo va tu velapo? ‘Ame ndi tava okuti manji u wa ndi velapo ca lua koku kuata epandi.’ ‘Ukuetu u o kuete ekolelo limue lia pamapo vali ca lua.’ ‘Ocili okuti, eye o longisa vali ciwa okuti ame ci sule.’ ‘Eye wa ndi velapo koku likandangiya kuaye konyeño.’ Ci tava okuti vamue va Kolosai va sukilile oku kula kovina via tukuiwa ndeti. Etu hẽ?
8, 9. (a) Ndamupi Epafra a likutilililako va Kolosai oco va ‘talame ngo’? (b) ‘Oku talama ngo’ ku lomboloka nye kueci catiamẽla kotembo yi laika okuiya?
8 Epafra, wa likutilileko va Kolosai oco ‘va talame ngo.’ Ocili okuti, Epafra wa likutilila ku Suku oco va Kolosai va kule kuenda oco va linge Akristão vana okuti akulu vendamba haivo vamamako loku “talama ngo.”
9 Ka ci tava okuti tu popia hati, omunu wosi o linga Ukristão, ale una okuti ukulu wendamba kespiritu okamamako muẽle loku loñoloha kuaye. Yesu wa popele hati, umue ungelo wa Suku “ka tẽlele oku talama ngo vocili.” (Yoano 8:44, NW) Kuenda Paulu wa ivaluisa va Korindo eci catiamẽla ku vamue okuti vokuenda kuotembo yimue va vumbile Yehova, pole noke veya oku konyõha. Eye wa lungula vamanjaye va wavekiwa lespiritu hati: “U wa soka hati, Nãi, a lunguke sanga o kupuka.” (1 Va Korindo 10:12) Olondaka evi via vetiya vali handi oku likutililako va Kolosai oco ‘va talame ngo.’ Eci okuti ovo va linga ale akulu vendamba, va sukilile oku amamako lepandi oco ka va ka tiukile konyima, okuti ka va kavi, kuenda oco ka va ka yapuke vonjila. (Va Heveru 2:1; 3:12; 6:6; 10:39; 12:25) Lonjila eyi, ovo nda va “talama ngo” keteke liesombiso liavo okuti keteke lioseteko ya sulako.−2 Va Korindo 5:10; 1 Petulu 2:12.
10, 11. (a) Epafra wa tu sila ongangu yipi kueci catiamẽla kolohutililo? (b) Omo lieci ca linga Epafra, onjila yipi ove o sukila oku kuavo?
10 Etu tua vangula ale eci catiamẽla kesilivilo lioku likutililako vakuetu poku va tukula konduko, loku pinga ku Yehova oco a va kuatise, ava lembeleke, ava sumuluise, kuenda oco a va ihe espiritu sandu. Olohutililo Epafra a lingilileko va Kolosai via kala ndevi via tukuiwa ndeti. Omo liaco, volondaka evi tu pondola oku sangamo olonumbi vi silivila viatiamẽla kueci tu pinga ku Yehova volohutililo vietu muẽle. Ka kuli atatahãi okuti tu sukila oku pinga ekuatiso ku Yehova lonjongole yokuti, omunu lomunu pokati ketu o “talama ngo.” Ove hẽ wa siata oku ci linga?
11 Volohutililo viove, momo lie ku tukuila ovitangi viove? Sapuilako Suku apa ove otãi loku likolisilako kuove koku linga omunu umue okuti ‘otãi’ haeye ukulu wendamba kespiritu. U livondela oco a ku kuatiseko oku limbuka kovina vimue handi o sukila oku kula kespiritu. (Osama 17:3; 139:23, 24) Ocili okuti, ove handi, o sukila muẽle oku kula kovina vimue. Noke, ku ka pue ekolelo, pole livondela muẽle ku Suku oco a ku kuatise oku kula kespiritu. Co linga olonjanja via lua. Oco hẽ, momo lie ku nõlelapo muẽle okuti, osemana yiyako oka likutilila eci catiamẽla ketosi limue liatiamẽla koku ‘talama ngo.’ Kuenda sokiya oku cilinga olonjanja via lu a osimbu o tanga ocisonehua cunyamo. Eci o linga olohutililo viove, tukula ovituwa vimue vivi ove o kuete, vina pamue vi ku tiuwiya konyima, vi ku kavisa, ale vi ku tindula kupange wa Suku, kuenda pingavo ekuatiso oco o pondole oku yula ovituwa viaco.−Va Efeso 6:11, 13, 14, 18.
Likutilila Oku Pinga Ekolelo Liasuapo
12. Momo lie va Kolosai va sukililile ca piãla oku “talama ngo”?
12 Epafra wa likutililavo oku pinga ocina cimue cikuavo ca kuatelevo esilivilo liocili ku va Kolosai oco va taviwe la Suku. Cimuamue haico ci sukiliwa kokuetu. Wa ci linga hẽ ndati? Eye wa likutilila oco ovo va ‘talame ngo vocipango ca Suku.’ Ovo va ñualiwile la vakuavisila, kumue la vakuavilongua viesanda, okuti vimue pokati kavio via kala soketi viatiamẽla kefendelo liocili. Ndeci, va Kolosai vaenda loku kisikiwa oku lava oloneke viowusa loku likandangiya okulia kuenda oku lava ovipito vimue ndomo via kisakawalue kefendelo lia va Yudea. Alongisi vesanda va vangowaile ca lua catiamẽla kovangelo vana okuti, ovilulikilo viespiritu via kala lunene, okuti ovio via yevalisile Ocihandeleko ku Mose. Sokolola ño handi oku lambalaliwa ndoco! Kua kala ovisimilo via lua via litepa.−Va Galatia 3:19, Va Kolosai 2:8, 16–18.
13. Oku limbuka nye nda kua kuatisa va Kolosai, kuenda ci pondola oku tu kuatisavo ndati etu?
13 Paulu wa tambulula loku tukula ocikele ca Yesu Kristu. “Ndeci wa tambuli Kristu Yesu, haeye Ñala, haico cilo kolisiko oku endaenda laye. Olombombo viene vi tuamele vokuaye. [Kuenda] amamiko oku kula vokuaye loku pamisua vekolelo.” Ocili okuti, (ndeci ca pita la va Kolosai), tu sukilavo oku tenda lesilivilo ocikele ca Kristu vocipango ca Suku, kuenda vomuenyo wetu. Paulu wa lombolola hati: “Okuyuka kuosi kua Suku ku kasi vu Kristu. Vu Kristu, haeye tete kuviali lunene, omo wa limuisili omuenyo wa suapo.”−Va Kolosai 2:6–10.
14. Momo lie elavoko lia kalela ocina cimue cocili ku va Kolosai?
14 Va Kolosai va kala Akristão va wavekiwa lespiritu. Elavoko liavo lia kala lioku kuata omuenyo wokilu, kuenje va kuatele esunga lioku kapako muẽle elavoko liavo. (Va Kolosai 1:5) ‘Ocipango ca Suku,’ ca kala cokuti, ovo va kolela muẽle ocili kelavoko liavo. Anga hẽ pokati kavo pa kala vamue okuti va kuatele atatahãi atiamẽla kelavoko liaco? Sio, ka va kuatele atatahãi! Oco hẽ, koloneke vilo omanu vana okuti va kuete elavoko liaeciwa la Suku lioku kuata omuenyo kopui vofeka yelau palo posi, va sukilavo hẽ oku kuata atatahãi? Sio ka va sukila! Elavoko liaco eli, liatiamẽlavo ‘kocipango ca Suku.’ Kaliye, konomuisa apulilo ava: Nda o kasi loku likolisilako oco otiamẽle ‘kowiñi wakahandagala,’ una uka puluka “kohali ya piãla,” elavoko liove li ku kasilili muẽle Ndocili? (Esituluilo 7:9, 14) Wa li tiamisila hẽ ‘voku talama ngo kuove vocipango ca Suku’?
15. Ovina vipi Paulu a tukula okuti, wa kongelamo elavoko?
15 Poku tukula ondaka ‘elavoko,’ ka tu kasi loku tukula ocina cimue ka ci kuete esilivilo okuti, ci kasi ño ndonjoi. Etu tu pondola oku ci limbukila katosi Paulu a lomboluilile tete va Roma. Volondaka viaco, etosi letosi li kuete elitokeko letosi likuavo ale li tuala ketosi likuãimo. Konomuisa lutate apa Paulu a kapa ‘elavoko’ kesinumulo liaye eci a popia hati: ‘Tu yoleli, momo tua kuliha okuti ohali yi koka epandi, kuenje epandi li koka oku taviwa la Suku ca sukumuhila vovitima vietu Lespiritu sandu lina lia tu ihiwa.’−Va Roma 5:3–5.
16. Osimbu ove wa kala loku amamako oku lilongisa ocili Cembimbiliya, elavoko lipi weya oku kuata?
16 Eci Olombangi via Yehova via ku kundila onjanja ya tete ondaka Yembimbiliya, ci tava okuti wa limbuka etosi limue liocili lia vetiya vali enene onjongole yove, ndeci ekalo liava va fa, ale ondaka yepinduko. Komanu va lua, eci va kuliha tete, ceci Embimbiliya li popia catiamẽla koku kala otembo ka yi pui vofeka yelau palo posi. Ove handi ivaluka ndomo wa liyeva eci wa yeva tete elongiso liaco. Helavokokuolio li komohisa, okuti, ka ku ka ka kala vali ovovei, ndaño oku kuka, kuenda ove oka kuata esanju lia piãla lioku lia lia kapako a tunda kongusu yove, kuenda pokati komanu lovinyama paka kala ombembua yocili! (Ukundi 9:, 10; Isaya 65:17–25; Yoano 5:28, 29; Esituluilo 21:3, 4) Helavokokuolio li komohisa ove o kuete!
17, 18. (a) Ndamupi atosi Paulu a lekisa ku va Roma a tuala kelavoko? (b) Elavoko lipi lia tukuiwa kelivulu lia Va Roma 5:4, 5, kuenda ove hẽ o kuete elavoko liaco?
17 Vokuenda kuotembo, ove pamue wa liyaka lalambalalo amue. (Mateo 10:34–39; 24:9) Koloneke vilo, Olombangi via Yehova kolofeka via lua, via siata oku nyaniwa ovikuata volonjo viavo, kuenda pamue via siata oku tundisiwa volofeka viavo. Olombangi vimue via Yehova, va siata oku vi tipula, alivulu avo va siata oku a tambula, kuenda va siata oku va lundila lasapulo esanda a siata oku sandekiwa vovikanda viasapulo. Ci tata okuti pamue ove wa pitile ale vonepa yimue ndeyi yoku lambalaliwa, pole, ndomo elivulu lia Va Roma 5:3 li popia, ove wa tẽla oku yolela ndaño lohali, kuenje kueyilila esanju lia piãla. Ndomo Paulu a soneha, ohali yi koka epandi. Noke, epandi li tuala kekalo limue lioku taviwa la Suku. Ove wa kulihile okuti wa kala loku linga eci ca sungukuka, poku linga ocipango ca Suku. Omo liaco, ove wa kolele muele okuti, eye oku tava. Ndomo upostolo Paulu a ci popia, ove wa kala vekalo limue li ‘taviwa la Suku.’ Loku amamako, Paulu wa soneha okuti, “unu u koka elavoko.” Eci pamue ci kala ndocina cimue ka ca siatele. Momo lie upostolo Paulu elavoko a likapela kulala wa sulako? Elavoko liove hẽ ka lia fetikile eci wa yeva tete olondaka viwa?
18 Ocili okuti, palo, upostolo Paulu ka tukuile ovisimilo vietu viatete viatiamẽla kelavoko liomuenyo wa lipua. Eci eye a tukula, ci pitãhala ca lua elavoko liaco eli liatete. Eci tu pandikisa kekolelo lietu, okuti noke tu limbuka okuti omo lioku ci linga tu taviwa la Suku, ci kuete vali esilivilo liocili, momo ci vokiya kuenda ci kolisa elavoko lietu. Elavoko lietu lio kefetikilo cilo lia linga vali liocili muẽle, kuenda lia pamisiwa vali ciwa. Elavoko liaco kaliye li kasi vali enene longusu. Olio lia linga kaliye onepa yekalo lietu, kuenda yomuenyo wetu wosi. ‘Elavoko ka li tu kutisa osõi, momo ocisola ca Suku ca sukumuhila vovitima vietu lespiritu sandu lina lia tu ihiwa.’
19. Elavoko liove, li pondola ndati oku kala onepa yolohutililo viove vieteke letete?
19 Ohutililo yoku livondela Epafra a lingilako vamanjaye voko Kolosai, wa yi lingila oco va vetiyiwe oku limbuka eci ca va kapiwilile kovaso, okuti va tẽla oku “talama ngo vocipango ca Suku.” Omunu lomunu pokati ketu, poku amẽla ku Suku vohutililo, a tukule eci catiamela kelavoko lietu. Vohutililo yove sapuilako Yehova onjongole yove ya piãla yoku kala voluali luokaliye, kuenda ekolelo okuete liokuti oluo lu keya muẽle ocili. Livondela kokuaye oco a ku kuatise oku amisako kuenda oku pamisa ekolelo liove. Ndeci Epafra a likutilililako va Kolosai oco va ‘talame ngo vocipango ca Suku.’ Ci lingavo olonjanja via lua.
20. Nda okuti omanu vamue ño vatito veya oku yapuka vonjila yavo Yukristão, momo lie ka ci sukilila oku sakalala?
20 Kukasalale kuenda kuka pue epandi omo ño okuti, havosiko va talama ngo lekolelo lia suapo. Vamue pamue va lueya, ale pamue vonjila va pambukamo, ale pamue va liwekapo. Cimuamue haico ca pitavo pokati kovapostolo va Yesu, vana va kuatele elitokeko liocili laye. Oco hẽ, eci Yuda a linga omakuli, ovapostolo vakuavo va tiukila konyima ale va liwekapo? Sio ka valiwekelepo! Petulu wa tukula olondaka Viosamo 109:8, ci lekisa okuti, umue ukuavo weya oku piñala pomangu ya Yuda Oku piñanyiwa kuaco kueya oku tẽlisiwa muẽle, kuenda omanu va Suku va pokola vamamako loku litumbika kocikele cavo cupange woku kunda. (Ovilinga 1:15–26) Ovo va nõlelepo muẽle oku talama ngo lekolelo lia suapo.
21, 22. Oku talama kuove ngo vocipango ca Suku kuka muiwa ndati?
21 Kolela okuti, oku talama kuove ngo lekolelo lia suapo koku tẽlisa ocipango ca Suku, ka ku piti ño olivova okuti lomue oku mola. Kuka limbukiwa hẽ lelie?
22 Ocili okuti, vamanjove vana va ku kuliha haivo vaku sole ca lua, vaka ci limbuka. Ndaño okuti pamue ovo ka va ci popi, cika kala ndolondaka vi sangiwa kelivulu lia 1 Va Tesalonike 1:2–6, oku tu tanga ndoco: “Ene vosi tu vu panduila ku Suku olonjanja viosi, kuenje tu vu wivaluka volohutililo vietu. Kovaso a Suku Isia tu ivaloka upange wene wekolelo, lovilinga viene viocisola, kuenda ndomo elavoko vu kasi lalio vu Ñala yetu Yesu Kristu vu li kuetele epandi. ... Momo ondaka yiwa tuo kundili ka yeyile kokuene loku popiwa lomẽla lika, puãi yeyavo longusu, le Espiritu sandu, kuenda lekolelo lia lua. ... Kuenje wa tu setukuli, etu la Ñala.” Akristão vakuekolelo o kasi lavo, vaka kuatavo ocisimilo cimuamue, eci vaka limbuka okuti ove ‘otãi ngo vocipango ca Suku loku linga ndomunu wendamba, nda kuiya nye, nda kuiya nye.’−Va Kolosai 1:23.
23. Vokuenda kunyamo ulo, onjila yipi ove o kuete oku nõlapo okuti oyo o kuama?
23 Cimuamue haicovo okuti, Isiove wokilu oka ku mõla kuenda oka sanjuka ca lua. Kolela kondaka eyi. Momo lie? Momo ove o kasi loku talama ngo ‘vocipango ca Suku loku linga ndomunu wendamba, nda kuiya nye, nda kuiya nye.’ Upostolo Paulu wa soneha ukanda waye woku kolisa va Kolosai oco ‘va ende ndeci ca posokela Yehova.’ (Va Kolosai 1:10) Ocili okuti, ci tẽliwa komanu ka va lipuile oku linga eci ci sanjuisa Yehova. Vamanjove va Kolosai va lingilevo cimuamue. Akristão vosi vaku ñuala, cilo muẽle va kasi loku lingavo cimuamue. Ove o pondolavo oku ci linga! Omo liaco, vokuenda kunyamo ulo, olohutililo viove vieteke leteke kuenda ovilinga viove vieteke leteke, vi lekise okuti, ove wa nõlapo muẽle oku ‘talama ngo vocipango ca Suku loku linga ndomunu wendamba, nda kuiya nye, nda kuiya nye.’
Ove he Ocivaluka?
Voku ‘talama kuove ngo’ mua kongela nye?
Ovina vipi viatiamẽla kokuove meu~le o sukila oku vi kongela vohutililo?
Ndomo elivulu lia Va Roma 5:4, 5, li lombolola, elavoko lipi ove o yongola oku kuata?
Elilongisa lietu lia ku vetiya oku kuata onjongole yoku linga nye vokuenda kunyamo ulo?