OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w01 1/1 kem. 18
  • Tu Likolisi Pokati Locisola

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Tu Likolisi Pokati Locisola
  • Utala Wondavululi—2001
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocisola ci Lomboloka Nye
  • Ocisola, Ocituwa Cimue ca Velapo Vali ca Lua
  • Ocituwa ca Sunguluka ci tu Kuatisa Oku Pandikisa
  • Velie Akristão va Sukila Oku Kuatela Ocisola?
  • Ndamupi tu Pondola Oku Lekisa Ocisola Cetu?
  • Ocisola ca Vetiya Yesu
  • Nye Ci Lomboloka Oku Sola Ava Tu Lisungue Lavo?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Ove hẽ o ‘Sole u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle’?
    Utala Wondavululi Welilongiso—2015
  • Talama Ngo Lekolelo Liasuapo
    Utala Wondavululi—2001
  • “Sola u o Lisungue Love Ndeci o Lisole Ove Muẽle”
    Utala Wondavululi Welilongiso—2014
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2001
w01 1/1 kem. 18

Tu Likolisi Pokati Locisola

“Sola Ñala [Yehova] Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi loylondunge viove viosi.”−MATEO 22:37.

1. (a) Ovituwa vipi vimue Ukristão a sukila oku lekisa? (b) Ocituwa cipi ca velapo vali Kukristão, kuenda momo lie?

Ukristão o likolisilako oku lekisa ovituwa viñi viñi, oco a linge ondingupange yimue yiwa. Elivulu Liolosapo li lekisa esilivilo liukulihiso, lielomboloko, kuenda liolondunge. (Olosapo 2:1–10) Upostolo Paulu wa lombolola esilivilo lioku kuata ekolelo limue lia kolapo, kuenda elavoko limue liapama. (Va Roma 1:16, 17; Va Kolosai 1:5; Va Heveru 10:39) Oku pandikisa kuenda oku likandangiya kusukiliwavo. (Ovilinga 24:25; Va Heveru 10:36) Pole, kuli ocina cimue okuti nda ca kambelapo, ci vuvalisa ovina viosi vikuavo, kuenda ci vi lingisa okuti ka vi kuata vali esilivilo. Ocina caco eci, ocisola.−1 Va Korindo 13:3, 13.

2. Yesu wa lekisa ndati esilivilo liocisola, kuenda apulilo api a votuiwa?

2 Yesu wa lekisa esilivilo liocisola, eci a popia hati: “Oku oko omanu vosi vaka limbukila okuti vulondonge viange, nda vu likuetele ocisola pokati.” (Yoano 13:35, NW) Omo okuti, ocisola, ca piãla enene tukuetele vamanjetu Akristão oco ondimbukiso Yakristão vocili, tu sukila oku li pula ndoco: Ocisola ci lomboloka hẽ nye? Momo lie ci kuetele esilivilo eci Yesu a popia hati, ocisola ca velapo ovituwa viosi vikuavo vi lekisiwa lolondonge viaye? Tu pondola ndati oku lekisa ocisola cetu? Poku lekisa ocisola, Kulie tu sukila oku lekisa ocisola cetu? Tu konomuisi apulilo a votuiwa ndeti.

Ocisola ci Lomboloka Nye

3. Ndamupi ocisola ci lomboluiwa, kuenda momo lie mua kongelela ovisimilo lutima?

3 Ocisola ci lomboloka ‘oku lekisa ukamba komunu umue, ale oku lekisa ocikembe ca lua, ale oku sola ca piãla omunu umue.’ Ocisola, ocituwa cimue ci vetiya omanu oku talavayela uwa wa vakuavo, okuti poku ci linga, pamue ci sukila oku likolisilako ca lua. Ndomo ca sonehiwa Vembimbiliya, voku lekisa ocisola mua kongela ovisimilo kuenda utima. Ovisimilo, vi kuete ocikele ca velapo, momo omunu ocisola a kuetele umue, o ci lekisa lolondunge viaye, kuenda o limbuka okuti eye kumue la vana a kuetele ocisola, vosi yavo va kuete ovituwa vimue vivi kuenda evi viwa. Ovisimilo via kongeliwamovo omo okuti, kuli vamue Akristão va lekisa ocisola okuti olonjanja vimue, ka va ci lingi lonjongole yavo va citiwa layo, pole va cilinga omo okuti poku tanga tanga Embimbiliya, veya oku kuliha okuti, Suku o yongola okuti oco va linga. (Mateo 5:44; 1 Va Korindo 16:14) Handi vali, ocisola ci tundilila kutima. Ocisola cocili, ndomo ca situluiwa Vembimbiliya, hacina cimue ko ño ci lingiwa okuti omunu ka kuliha eci a ci lingila. Voku lekisa ocisola, mua kongela oku kala omunu umue ukuacili, kuenda ukuacikembe.−1 Petulu 1:22.

4. Ndamupi okuti ocisola ci kuete ongusu yoku tokekisa ovina viosi pamosi?

4 Omanu vana okuti va siata oku li sokolola ño lika ovo muẽle kutima wavo, ka ca siatele okuti va kuata ukamba umue wocisola, momo omunu una okuti ukuacisola, ka velisapo olonjongole viaye muẽle, te olonjongole via vakuavo ovio a pitisa vali kovaso. (Va Filipoi 2:2–4) Olondaka via Yesu via popia hati, “esumuluho li tunda koku eca olio lia lua, eli li tunda koku tambula li sule” vi kala vali viocili enene, nda okuti oku eca kuaco ku lingiwa locisola. (Ovilinga 20:35) Ocisola ci tokekisa ovina viosi pamosi. (Va Kolosai 3:14) Voku lekisa ocisola mua siata oku kongelavo ukamba, pole, oku tokekisiwa kuocisola ku kuete vali ongusu ya lua okuti ukamba u sule. Elitokeko lia siata oku kala pokati kulume lukãi waye, li tukuiwa okuti ocisola, pole, ocisola ci vetiyiwa Lembimbiliya okuti oco tu sukila oku kuata, ca velapo vali okuti ocisola olohueli vi likuetele pokati ci sule. Nda ulume lukãi waye va likuetele ocisola cocili, vamamako loku kala pamosi ndaño pamue ka va pondola vali oku tẽlisa oloñei viavo vio ketimba omo liuhoma woku kuka, ale pamue umue pokati kavo o sangiwa locitangi cimue okuti, ka cu wecela vali oku tẽlisa olonjongole viavo.

Ocisola, Ocituwa Cimue ca Velapo Vali ca Lua

5. Momo lie ocisola ca lingila ocituwa cimue ci sukiliwa vali enene Kukristão?

5 Momo lie ocisola ca lingila ocituwa cimue ci sukiliwa vali enene Kukristão? Ca tete, momo okuti, Yesu wa vetiya olondonge viaye oco vi lisole pokati. Eye wa popia hati: “Ene wakamba vange nda vu linga ovina ndu handeleki. Ndu handeleki siti, Lisoli pokati.” (Yoano 15:14, 17) Cavali, momo okuti, Yehova omunu umue ukuacisola, kuenje, omo okuti etu tuafendeli vaye, tu sukila oku kuama ongangu yaye. (Va Efeso 5:1; 1 Yoano 4:16) Embimbiliya li lombolola okuti, oku kuata ukulihiso watiamẽla ku Yehova kuenda ku Yesu, ci tuala komuenyo kopui. Tu pondola ndati oku popia okuti, tua kuliha Suku, nda ka tu setukula oku kala ndomo eye a tuwa? Upostolo Yoano wa popia hati: “U ka soli ka kulihile Suku, momo Suku eye ocisola.”−1 Yoano 4:8.

6. Ndamupi ocisola ci tu kuatisa oku sunguluka kovina viñi viñi viatiamẽla komuenyo wetu?

6 Esunga lia tatu lieci ocisola ca velelapo lieli okuti: Ocisola ci tu kuatisa oku sunguluka kovina viñi viñi viatiamẽla komuenyo wetu kuenda ci vokiya esunga lieci tu lingila ocina cimue. Ndeci, ci kuete esilivilo liocili oku amamako loku kuata ukulihiso Wondaka ya Suku. Ukristão okuete oku sokisa Ondaka ya Suku ndokulia. Eci cu kuatisa oco a kule kespiritu, okuti ovilinga viaye vi li tava locipango ca Suku. (Osamo 119:105; Mateo 4:4; 2 Timoteo 3:15, 16) Pole, upostolo Paulu wa lungula hati: “Ukulihiso u koka oku lipanda, ocisola puãi ci kolisa.” (1 Va Korindo 8:1) Ka civiko oku kuata ukulihiso wasuapo. Puãi, ocitangi ci kasi kokuetu ceci okuti, ovisimilo vietu viatiamẽla lika koku linga ekandu. (Efetikilo 8:21) Nda omunu ka kongela ukulihiso waye locisola, ci tava okuti o fetika oku lipanda, noke o fetika oku sima hati, pokati ka vakuavo eye wa velapo vali ca lua. Eci hacoko ci ka pita laye, nda eye wa vetiyiwa locisola, momo “ocisola ka ci kuete onya [kuenda] ka ci lipandiya.” (1 Va Korindo 13:4) Ukristão una okuti, o vetiyiwa locisola, ka li pandi, ndaño muẽle o kuete ukulihiso wondongosi. Ocisola cu kuatisa oku kala embombe, kuenda cu teyuila koku kuata ocisimilo coku li velisapo eye muẽle.−Osama 138:6; Tiago 4:6.

7, 8. Ocisola ci tu kuatisa ndati oku limbuka ovina via velapo vali?

7 Upostolo Paulu wa sonehala va Filipoi ndoco: “Eci ndi likutilila ceci okuti, ocisola cene ci lue, lokulua kuaco kuendele pamosi lukulihiso luloño wosi. Ndi likutililavo okuti, poku kala lukulihiso luloño, oco vu kuata olondunge vioku limbuka ovina via velapo [vali].” (Va Filipoi 1:9, 10) Ocisola Cukristão, ci tu kuatisa oku kuama olondaka evi vi kolisa kumue loku limbuka ovina via velapo vali. Ndeci, konomuisa handi olondaka upostolo Paulu a sonehela Timoteo, eci a popia hati: “Nda umue o livela omangu yosungu yekongelo o yongola upange uwa”.(1 Timoteo 3:1) Vokuenda kunyamo wupange wo 2000, etendelo liakongelo lia kala eci cisoka 1.502, voluali luosi, cilo lia li vokiya, kuenje etendelo liokaliye lia soka 91.487 kakongelo. Kuenje, ku sukiliwa ca lua akulu vekongelo, omo liaco, vana va lekisa ovituwa vi kisikiwa kuava va sesamẽla oku tambula ovikele viaco, ci tava okuti va nõliwa.

8 Pole, vana okuti va kuete esumuluho lioku tambula ocikele coku songola, va ka linga ciwa, nda va kulihiso lutate esunga lieci va tambuila esumuluho liaco. Oku kuata omoko yoku songola, ale oku kuata onduko yimue yi va velisapo, hacoko ocina ca velapo vali. Akulu vekongelo okuti va sanjuisa Yehova, vana va vetiyiwa locisola kokuaye kuenda ku vamanjavo. Ovo ka va sandiliya oku li velisapo ovo muẽle. Upostolo Petulu, eci amala oku lungula akulu vekongelo oco va kuate ocituwa ciwa, wa lekisa esilivilo lioku “liketisa.” Eye wa lungula vosi vekongelo hati: “Lisepuisi vemẽhi lieka lia pama lia Suku.” (1 Petulu 5:1–6) Omunu wosi okuti wa tambula ocikele caco, o linga ciwa nda wa kuavo ongangu yakulu valua vekongelo va sangiwa voluali luosi okuti vakuambili kupange, haivo ambombe, kuenje vamanji vakongelo ovo va kasi, va sanjuka ca lua lavo.−Va Heveru 13:7.

Ocituwa ca Sunguluka ci tu Kuatisa Oku Pandikisa

9 Momo lie Akristao va sukilile oku sokolola olohuminyo viasumuluho a ka eciwa la Yehova?

9 Esilivilo lioku vetiyiwa locisola li limbukiwilavo konepa yimue yikuavo. Vana okuti va litumbika ku Suku locisola, Embimbiliya li va likuminya oku tambula asumuluho a piãla cilo muẽle, kuenda kotembo yi laika okuiya, va ka tambula asumuluho a komohisa. (1 Timoteo 4:8) Ukristão wosi okuti o tava muẽle kolohuminyo evi, kuenda o tava okuti Yehova “eca onima kuava vo sanda,” cu kuatisa oku tuihinya loku pama vekolelo. (Va Heveru 11:6) Va lua pokati ketu okuti tunde osimbu, va kasi loku kevelela oku tẽlisiwa kuolohuminyo via Suku, kuenda va tava kolondaka viupostolo Yoano wa popia hati: “Amene. Enju, a Ñala Yesu.” (Esituluilo 22:20) Ocili okuti, oku sokolola asumuluho va tu selekiwila, nda tua kuekolelo muẽle ocili, ci ka tuiha ongusu yoku pandikisa, ndeci Yesu a linga okuti, “mekonda liesanju lio kapiwili [le] kovaso” co kuatisa oku pandikisa.−Va Heveru 12:1, 2.

10, 11. Oku vetiyiwa locisola ku tu kuatisa ndati oku pandikisa?

10 Ci popiwa hẽ ndati, nda onjongole yetu yoku kala voluali Luokaliye oyo ocina va velapo ci tu vetiya oku vumba Yehova? Nda oco, ci tava okuti lulelu wa lua tu liwekapo oku kuata epandi, ale tu sumua eci tu sangiwa lovitangi, ale pamue eci ocina cimue tua lavokaile okuti ci tẽlisiwa, ka ci lingiwa ndomo tua lavokaile, tu sumuavo. Ci tava okuti, tu kala kohele yoku pambukila vonjila yimue ka ya sungulukile. (Va Heveru 2:1; 3:12) Upostolo Paulu, wa lombolola eci catiaẽla kekamba liaye liosimbu Dema, okuti, weya oku u yanduluka. Momo lie? Momo okuti, Dema wa ‘solele ca lua ovina violuali lulo.’ (2 Timoteo 4:10) Omunu wosi okuti o kasi loku vumba lika Suku omo okuti eye o ka tẽlisa olonjongole viaye, o kasi kohele yoku lingavo cimuamue. Eye, ci tava okuti o kokiwa lovina vi kasi oku eciwa cilo loluali lulo, lelavoko lioku tambula asumuluho a laika okuiya kovaso.

11 Ndaño okuti ca sunguluka oku kuata onjongole yoku tambula asumuluho a laika okuiya, ale oku kevelela oku yovuiwa kayonjo, ocisola ci kolisa onjongole yetu yoku kapa kovaso ovina vi kuete esilivilo lia velapo vali vomuenyo wetu. Ca velapo vali, hacipango cetuko puãi te ocipango ca Yehova. (Luka 22:41, 42) Ocili okuti, ocisola ci tu kolisa. Oco, ci tu sanjuia osimbu tu kevelela lepandi liocili ku Suku yetu, loku sanjukila asumuluho osi tu tambula kokuaye, kuenda tua kolela okuti, kotembo yaye ya sokiyiwa tu ka tambula ovina viñi viñi eye a tu likuminya. (Osamo 145:16; 2 Va Korindo 12:8, 9) Osimbu tu kevelela otembo yaco, ocisola ci tu kuatisa oco tuamameko oku vumba loku liketisa, momo “ocisola . . . ka ci lisandela ovina viaco muẽle.”−1 Va Korindo 13:4, 5.

Velie Akristão va Sukila Oku Kuatela Ocisola?

12. Ndomo Yesu a popia, helie tu sukila oku kuatela ocisola?

12 Yesu wa eca onumbi yatiamẽla kuava tu sukila oku kuatela ocisola, eci a tukula ovina vivali viatiamẽla Kocihandeleko ca Mose. Eye wa popia hati: “Sola Ñala [Yehova] Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi. Eci oco ocihandeleko cinene, haico catete. Kuenje cavali ca lisoka laco, ceci, okuti, Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.”−Mateo 22:37–39.

13. Tu pondola ndati okulilongisa oku sola Yehova, ndaño okuti ka tu tẽla oku u mola lovaso?

13 Ndomo Yesu a ci popia, ca sunguluka okuti, Yehova eye tu kuete oku sola tete. Pole, etu ka tua citiwile locituwa coku kuatela ocisola Yehova. Puãi eci, ocina cimue tu sukila oku li kolisilako oku kuata vokuenda kuotembo. Eci tua yeva tete catiamẽla ku Yehova, tua kokiwila kokuaye omo lieci tua yeva. Vokuenda kuotembo, tua lilongisa ndomo eye angiliya oluali oco mu kale omanu. (Efetikilo 2:5–23) Tua lilongisa ndomo eye a linalisa lomanu, okuti eci ekandu lia iñila vepata liomanu eye ka tuimbile onyima. Puãi, wa nõlapo onjila yoku tu yovola. (Efetikilo 3:1–5, 15) Lohenda ya lua, Eye wa linalisa la vana va kala vakuekolelo, noke wa linga eliangiliyo lioku tuma Omõla waye wongunga oco akandu etu ateteliwe. (Yoano 3:16, 36) Eci ca vokiya ukulihiso wetu, kuenda ca vokiyavo ocisola cetu ku Yehova. (Isaya 25:1) Soma Daviti wa popia hati, wa sola ca lua Yehova, omo Eye wo tata locisola. (Osamo 116:1–9) Oloneke vilo, Yehova o tu tata ciwa, o tu songuila, o tu iha ongusu kuenda o tu kolisa. Osimbu tuamamako loku lilongisa eci catiamẽla kokuaye, ocisola cetu kokuaye ci li vokiya vali enene.−Osamo 31:23; Sofoniya 3:17; Va Roma 8:28.

Ndamupi tu Pondola Oku Lekisa Ocisola Cetu?

14. Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti ocisola cetu tu kuetele Suku cocili muẽle?

14 Ocili Okuti, omanu va lua va sangiwa voluali okuti va popia hati, va sole Suku, pole ovilinga viavo vi lekisa okuti eci va siata oku popia hociliko. Tu pondola ndati oku kuliha okuti tu sole muẽle ocili Yehova? Ci tava okuti, tu li vanguisa laye vohutililo kuenda ndomo tu liyevite kueci catiamẽla kovisimilo vietu. Kuenda, te tu linga ovina vina vi lekisa ocisola cetu. Upostolo Yoano wa popia hati: “Wosi o pokola kondaka ya [Suku], ocisola ca Suku ca suapo ocili vutima waye. Kuenje pokati kondaka eyi tua kuliha okuti tu kuete elitokeko laye.” (1 Yoano 2:5; 5:3, NW) Pokati kovina via lua, Ondaka ya Suku yi tu vetiya oku kala locituwa coku liongoyolowaila pamosi la vakuetu, loku ambata omuenyo umue wa sunguluka haiwo wa yelisua. Tu sukila oku yuvula oku kala vakuambambe, puãi te tu vangula ocili, kuenda oku amamako loku kuata ovisimilo via sunguluka. (2 Va Korindo 7:1; Va Efeso 4:15; 1 Timoteo 1:5; Va Heveru 10:23–25) Etu tu lekisa ocisola poku eca kolosuke ekuatiso lioketimba. (1 Yoano 3:17, 18) Kuenda ka tu kuata owesi woku sapuilako vakuetu eci catiamẽla ku Yehova. Omu mua kongela oku litumbika kupange u kasi oku lingiwa voluali luosi, woku kunda olondaka viwa Viusoma. (Mateo 24:14; Va Roma 10:10) Oku pokola Kondaka ya Suku kovina evi, uvangi umue u lekisa okuti, ocisola cetu tu kuetele Yehova cocili muẽle.

15, 16. Ndamupi ocisola va kuetele Yehova ca Vetiya va lua oku pongolola omyenyo wavo vokuenda kunyamo wa pita?

15 Oku sola Yehova ku kuatisa omanu oku nõla onjila yiwa. Unyamo wa pita, ocisola caco ca vetiya eci ci soka 288.907 komanu oco va tumbike omuenyo wavo ku Yehova, kuenje va lekisa uvangi woku litumbika kuavo loku papatisiwa vovava. (Mateo 28:19, 20) Oku litumbika kuavo, ku kuete esilivilo liocili. Kua va kuatisa oku pongolola omuenyo wavo. Ndeci, ulume umue otukuiwa okuti Gazmend, wo kofeka yo Albania, wa kemãlele ca lua koku tasula ombunje. Vokuenda kuanyamo amue, eye kumue lukãi waye va lilongisa embimbiliya ndaño lovitangi vimue, kuenje noke va linga akundi Vusoma. Unyamo wa pita, Gazmend wa papatisiwa, kuenje wa kongeliwa kueci ci soka 366 komanu va papatisiwa ko Albania vokuenda kunyamo upange wo 2000. Ukanda umue wasapulo, wa lombolola eci catiamẽla kokuaye ndoco: “Omuenyo waye u kuete kaliye ocimãho, omo liaco, eye kumue lepata liaye, cilo va kuete omuenyo umue wesanju liapiãla vali ca lua. Eye ka kapeleko vali oku sanjukila omuenyo waye. Pole, wa velisapo vali ca lua upange a pondola oku linga oco a kuatise vakuavo.”

16 Cimuamue haico ca pita la manji umue ukãi wa papatisiwa ndopo, wa kala loku talavaya kupange umue watiamẽla koku tapa opetololiu posi, kofeka yo Guam, okuti wa tambuile ombanjaile yimue yoku yonjiwa. Vokuenda kuanyamo, eci okuti, vo kapa pomangu yimue ya velapo kupange, veya oku wavela epuluvi lioku kala pomangu yoñuatisi ya tete yusongui kupange waco. Pole, kaliye eye wa tumbika omuenyo waye ku Yehova. Noke yoku sapuilako ondaka yaco ulume waye, manji upange waco wa u siapo, kuenje wa fetika oku talavaya kupange umue wonepa yimosi yeteke, oco a tẽle oku litumbika kupange wakundi votembo yosi. Ocisola a kuetele Yehova covetiya oku siapo onjila yoku sandiliya ovokuasi oluali lulo, kuenje wa nõlapo oku vumba Yehova Ocili okuti, ocisola caco ca vetiya eci ci soka 805.205 komanu va litumbika kolonepa viñi viñi viupange wotembo yosi voluali luosi, vokuenda kunyamo upange wo 2000. Hacindekaise kuoco cocisola lekolelo ca lekisiwa lakundi vaco votembo yosi!

Ocisola ca Vetiya Yesu

17. Ongangu yipi yiwa tu pondola oku muila ku Yesu?

17 Yesu eye ongangu yavelapo kueci catiamẽla koku vetiyiwa locisola. Eci handi keyile palo posi, wa sola ca lua Isiaye, kuenda wa solavo omanu. Omo okuti eye ukualondunge, wa popia hati: “Ame nda kala [ponele ya Yehova] ndomesele. Oloneke viosi eye wa [ndi] sanjukila. Lame nda sanjuka kovaso aye otembo yosi. Nda yolela muẽle olofeka violuali luaye, nda sanjukilavo omãla vomanu.” (Olosapo 8: 30, 31) Ocisola Yesu a kuata, covetiya oku siapo ocitumãlo caye oko kilu, noke weya oku citiwila palo posi ndoñaña yaño. Eye lepandi liocili, wa linalisa ciwa lambombe kuenda la vakuesuluviko kuenda wa talisiwa ohali lovanyali va Yehova. Noke, weya oku fila kuti lohali ya piãla omo liocisola a kuatela omanu vosi. (Yoano 3:35; 14:30, 31; 15:12, 13; Va Filipoi 2:5–11) Hangangukuoyo yiwa yesunguluko eye a lekisa!

18. (a)Ndamupi tu pondola oku kuatela ocisola ku Yesu? (b)Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu sole Yesu?

18 Omanu vakuotima wa sunguluka, eci va tanga Vevangeliu ovolandu atiamẽla komuenyo wa Yesu, kuenda eci va sokolola asumuluho ovo va siata oku tambula omo liesunguluko liaye, ci va vetiya oku kuatela Yesu ocisola ca lua. Etu oloneke vilo, tu kasi nda vana Petulu a sapuilile hati: “Vu sole Yesu Kristu ndaño ka wa lo moli.” (1 Petulu 1:8) Ocisola cetu ci muiwa poku lekisa ekolelo kokuaye, kuenda eci tu kuama ongangu yaye yoku liketisa. (1 Va Korindo 11:1; 1 Va Tesalonike 1:6; 1 Petulu 2:21–25) Keteke 19 kosãi ya Kupupu, yunyamo wo 2000, ci soka 14.872.086 komanu va ivaluisiwa esunga lieci tu lekisila ocisola cetu ku Yesu, eci va endele kocipito Conjivaluko yolofa viaye. Hetendelokuolio linene lia kalapo! Kuenda ci kolisa cocili oku kuliha okuti, kuli handi omanu va lua va yongola oku yovuiwa lekuatiso liocisembi ca Yesu! Ocili okuti, ocisola Yehova la Yesu va tu kuetele, kuenda ocisola etu tu va kuetele, ci tu kolisa.

19. Apulilo api atiamẽla kocisola aka tambuluiwa vocipama cikuãimo?

19 Yesu wa popia hati, te tu sola Yehova lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi, lolondunge vietu viosi, kuenda longusu yetu yosi. Pole, eye wa vokiyako hati, tu sukila oku solavo vakuetu tu lisungue lavo. Ndeci tu lisole etu muẽle. (Marko 12:29–31) Velie va kongela kueci a vangula ndeti? Kuenda oku sola vakuetu tu lisungue lavo ku tu kuatisa ndati oku kuata ocituwa ciwa ci vetiyiwa lesunguluko? Apulilo a votuiwa ndeti, aka tambuluiwa vocipama cikuãimo.

Ove hẽ Ocivaluka?

• Momo lie ocisola ci kuetele esilivilo liocili?

• Tu pondola ndati oku lilongisa oku sola Yehova?

• Ndamupi ovilinga vietu vi lekisa okuti tu sole Yehova?

• Ndamupi tu lekisa ocisola cetu ku Yesu?

[Picture]

Ocisola ci tu kuatisa oku kevelela lepandi liocili onima yocisembi ca Yesu, kuenda ci tu vetiya oku u kuatela ocisola

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link