Sola Suku Una Oku Sole
“Sola Ñala Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi.”—MATEO 22:37.
1, 2. Nye ca vetiya va Fariseo oku pula ocihandeleko ca velapo?
KOLONEKE via Yesu, va Fariseo va katuile ocitangi cimue pokati kavo. Ovo va kala oku lipatãla okuti, pokati keci ci pitahãla 600 Kovihandeleko via eciwile ku Mose, ocihandeleko cipi ca velelepo? Anga hẽ, ocihandeleko coku eca ovilumba oco ca kuatele esilivilo lia velapo? Ocili okuti, ovilumba via kuatele esilivilo lioku ecela akandu loku eca olopandu ku Yehova. Anga hẽ ocihandeleko coku seviwa evamba oco ca kuatele esilivilo lia velapo? Oku seviwa evamba kua kala ondimbukiso yocisila Yehova a lingile la Avirahama. Omo liaco, ocihandeleko caco ca kuatelevo esilivilo.—Efetikilo 17:9-13.
2 Olonoño vimue via lombolola okuti, ovihandeleko viosi Yehova a ecele ku Mose via kuatele esilivilo, ndaño vina va enda oku sima okuti ka vi kuete esilivilo. Omo liaco, ka ca sungulukile oku sima okuti vimue pokati kavio via kuatele esilivilo lia velapo. Pole, va Fariseo va nolelepo oku pula ondaka yaco ku Yesu. Ovo va simĩle okuti o popia ondaka yimue yi kapa ekalo liaye kohele. Umue pokati kavo wa pula Yesu hati: “Pokati kovihandeleko, ocihandeleko cinenepo ci pi?”—Mateo 22:34-36.
3. Ndomo Yesu a ci lombolola, ocihandeleko cipi ca velapo?
3 Etambululo Yesu a eca, li kuete esilivilo koloneke vilo. Eye wa lombolola ocihandeleko ca kuatele esilivilo kosimbu vefendelo liocili kuenda koloneke vilo. Yesu poku tukula olondaka vielivulu Liesinumuĩlo 6:5, wa popia hati: “Sola Ñala Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi. Eci oco ocihandeleko cinene, haico catete.” Ndaño okuti u Fariseo wa pula lika ocihandeleko cimosi, Yesu vetambululo liaye, wo tukuila ocihandeleko cikuavo. Yesu, poku tukula elivulu Liovisila 19:18, wa popia hati: “Cavali ca lisoka laco, ceci, okuti, Sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” Noke wo sapuila okuti, ovihandeleko evi vivali, ovio via velapo kefendelo liocili. Omo okuti Yesu ka yonguile oku tukula etendelo liovihandeleko vikuavo via velapo, wa malusula loku popia hati: “Ovihandeleko viosi kuenda cosi ca longisa ovaprofeto ca tunda kovihandeleko evi vivali.” (Mateo 22:37-40) Vocipama cilo, tu konomuisa esilivilo liovihandeleko evi vivali. Momo lie tu sukilila oku sola Suku? Tu lekisa ndati ocisola caco? Tu kuata ndati ocisola caco? Tu sukila oku kũlĩha atambululo atiamẽla kapulilo ava. Momo nda tu yongola oku sanjuisa Yehova, tu sukila oku u sola lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi kuenda lolondunge vietu viosi.
Esilivilo Liocisola
4, 5. (a) Momo lie va Fariseo ka va komohẽlele olondaka Yesu a va sapuila? (b) Nye ci kuete esilivilo lia velapo ku Suku okuti ovilumba vi sule?
4 Ulume una u Fariseo ka sumuile, kuenda ka komohele etambululo Yesu a eca kokuaye. Eye wa kũlĩhĩle okuti, oku sola Suku, kua kuatele esilivilo kefendelo liocili, ndaño okuti vamue ka va lekisile ocisola caco. Vo sunangonga, va kuatele ocituwa coku pitulula ohutililo yekolelo. Vohutililo yaco, mua kongelele olondaka vi sangiwa kelivulu Liesinumuĩlo 6:4-9, vina Yesu a tukula. Ndomo elivulu lia Marko li lombolola, u Fariseo wa popia ku Yesu hati: “Olongisi wa popia ocili, Suku o kasi lika waye kuenje ka kuli ukuavo, te eye; kuenda oku u sola lutima wosi, lolondunge viosi, lolohõlo viosi, loku sola u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle, oco ca velapo, ovilumba vioku pia elisi levi vioku yoka, viosi vi sule.”—Marko 12:32, 33.
5 Ocili okuti Ocihandeleko ca Mose ca kisikile oku eca ovilumba vioku pia elisi. Pole, Yehova wa velisilepo ocisola ci vetiya utima womanu vaye. Ongungu yimosi yeciwa locisola, ya velapo olohulukãi viovitupi vieciwa lutima ka wa sungulukile. (Mika 6:6-8) Ivaluka ulandu wocimbumba cina ohukũi Yesu a mola vonembele ko Yerusalãi. Ovingangu vivali viopalata a kapa vokasia yolombongo, kotembo yaco ka vi landi olongungu vivali. Pole, omo okuti wa vi eca lutima waye wosi, kuenda ocisola, via kuatele esilivilo ku Yehova. Kuenje ka via lisokele lovilumba vialua olohuasi via eca vina via supa kovokuasi avo. (Marko 12:41-44) Omo liaco, tu sanjuka calua poku kũlĩha okuti, Yehova o velisapo ovilumba viosi tu eca kokuaye locisola.
6. Nye Paulu a popia catiamẽla kesilivilo liocisola?
6 Upostolo Paulu, poku lombolola esilivilo liocisola vefendelo liocili, wa popia hati: “Ndaño mopia alimi omanu la-a ovangelo, puãi si kuete ocisola, nda linga ocivela congula ci ñoña, pamue ongonge yi yokoya. Ndaño ñuete owanji wuprofeto kuenda nda kũlĩha alumbu osi lukũlĩhĩso wosi, ndaño ñuete ekolelo liosi okuti sondolola lalio olomunda, puãi si kuete ocisola, haimo ame sicimueko. Ndaño nganjela ovikuata viange viosi si tekula lavio olosuke, ndaño ngeca etimba liange ha li yokiwa, puãi si kuete ocisola ka ci sumũlũisa.” (1 Va Korindo 13:1-3) Oku lekisa ocisola, ku kuete esilivilo nda tu yongola okuti Yehova o sanjukila efendelo lietu. Ndamupi tu lekisa ocisola caco ku Yehova?
Tu Lekisa Ndati Ocisola ku Yehova?
7, 8. Tu lekisa ndati ocisola ku Yehova?
7 Omanu valua va siata oku popia hati, ocisola ci lomboloka onjongole yimue yi kasi vutima okuti ka ci tava oku yi kandangiya. Ovo va sima lika ocisola ci kasi pokati kulume lukãi. Pole, ocisola cocili hacoko ci lomboloka. Ocisola cocili ka ci kala lika vutima, momo ci lekisiwila kovilinga. Embimbiliya li tukula ocisola ‘ndonjila ya velapo tu sukila oku kuama.’ (1 Va Korindo 12:31; 14:1) Akristão va vetiyiwa okuti, ka va sukila lika oku ‘sola lolondaka pamue lelimi, te lovilinga kuenda locili.’—1 Yoano 3:18.
8 Ocisola tu kuetele Yehova, ci tu vetiya oku linga eci cu sanjuisa loku teyuila uviali waye lolondaka kuenda lovilinga. Ocisola, ci tu vetiya oku yuvula oku sola oluali kuenda ovituwa viaco. (1 Yoano 2:15, 16) Omanu vosi va sole Suku, va yuvula eci cĩvi. (Osamo 97:10) Voku sola Suku, mua kongelavo oku sola ava tu lisungue lavo. Pole, ondaka eyi tuka yi konomuisa vocipama cikuãimo. Oco tu lekise ocisola ku Yehova, tu sukila oku pokola kokuaye. Embimbiliya li popia hati: “Okusola Suku kua lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye.”—1 Yoano 5:3.
9. Yesu wa lekisa ndati ocisola ku Suku?
9 Yesu wa lekisa ocisola ca lipua ku Yehova. Ocisola caco, co vetiya oku tunda kilu loku iya palo posi okuti o citiwa ndomunu ukuetimba liositu. Ocisola caco, co vetiyavo oku eca esivayo ku Isiaye lovina a linga kuenda evi a longisa. Handi vali, ocisola co vetiyavo oku “pokola toke kokufa.” (Va Filipoi 2:8) Epokolo liaco a lekisa locisola, lia yulula onjila ku vakuekolelo oco va tendiwe okuti vakuesunga kovaso a Yehova. Paulu wa popia hati: “Ndeci va lua va lingisua vakuakandu lesino liomunu umuamue, haico va lua va lingisua vakuesunga lepokolo liomunu umuamue [Yesu Kristu].”—Va Roma 5:19.
10. Momo lie voku lekisa ocisola ku Yehova mua kongelela epokolo?
10 Etu tu lekisavo ocisola poku pokola ku Suku ndeci Yesu a linga. Upostolo Yoano wa popia hati: “Ocisola haeci okuti tu pokola kovihandeleko viaye.” (2 Yoano 6) Omanu vosi va sole Yehova, va sanjukila oku songuiwa lolonumbi viaye. Omo lioku kũlĩha okuti ka va tẽla oku li songuila ovo muẽle, va kolela kolondunge via Suku. Kuenje va ecelela oku songuiwa laye. (Yeremiya 10:23) Ovo va kuama ongangu yomanu voko Berea vana va tava kondaka ya Suku “lombili yocili.” Momo va yonguile oku linga ocipango Caye. (Ovilinga 17:11) Ovo va enda oku konomuisa lutate Ovisonehua oco va kuate elomboloko lia suapo liocipango ca Suku. Kuenje, ocituwa caco ca va kuatisa oku lekisa ocisola kovilinga viavo kuenda epokolo kovina viosi.
11. Oku sola Suku lutima wetu wosi, lolondunge vietu viosi, lomuenyo wetu kuenda ongusu yetu, ci lomboloka nye?
11 Ndomo Yesu a ci popia, voku lekisa ocisola ku Suku, mua kongela utima wetu wosi, lolondunge vietu viosi, lomuenyo wetu wosi kuenda ongusu yetu. (Marko 12:30) Vocisola caco, mua kongelavo ovisimĩlo vietu kuenda onjongole yetu yoku sanjuisa Yehova. Tu sukilavo oku sola Yehova lolondunge vietu. Etu ka tu litumbika kokuaye ndolomeke. Pole tu litumbika kokuaye omo lioku kũlĩhĩla ovituwa viaye, lolonumbi viaye kuenda ocipango caye. Tu u sivaya lomuenyo wetu wosi kuenda lovina tu kuete. Kuenda tu u vumbavo longusu yetu.
Esunga Lieci tu Lekisila Ocisola ku Yehova
12. Momo lie Yehova a yonguila okuti tu lekisa ocisola kokuaye?
12 Yehova oyongola okuti, tu lekisa ovituwa viaye. Eli olio esunga lieci tu sukilila oku lekisa ocisola kokuaye. Yehova eye ono yocisola haeye wa velapo koku lekisa ocisola. Upostolo Yoano wa popia hati: “Suku eye ocisola.” (1 Yoano 4:8) Omo okuti tua lulikiwa lesetahãlo lia Suku, tu kuete epondolo lioku lekisa ocisola. Ocili okuti, uviali wa Yehova wendisiwa locisola. Eye o yongola okuti omanu vaye vovumba locisola kuenda lonjongole yoku pokola kuviali waye wesunga. Omo liaco, ocisola ci nena ombembua kuenda elitokeko pokati komanu vosi.
13. (a) Momo lie va Isareli va va sapuilile hati: “Sola Ñala Suku yove”? (b) Momo lie Yehova a yonguila okuti tu lekisa ocisola kokuaye?
13 Esunga likuavo lieci tu lekisila ocisola ku Yehova, lieli okuti, tu sole ovina viosi a siata oku tu lingila. Ivaluka olondaka Yesu a sapuila va Yudea hati: “Sola Ñala Suku yove lutima wove wosi.” Ovo ka va lavokaile oku lekisa ocisola ku Suku umue o kasi ocipãla, haiye ka va kũlĩhĩle. Pole, va sukilile oku lekisa ocisola ku Suku una wa lekisa ocisola kokuavo. Yehova eye wa kala Suku yavo. Eye wa vopa kofeka Yegito, kuenje wa va tuala Vofeka Yohuminyo muna a va lingila ovina viwa ndeci: Oku va teyuila, oku va tekula, oku va tata ciwa kuenda oku va pindisa locisola. Koloneke vilo, Yehova eye Suku yetu, una wa eca Omõlaye ndocilumba oco tu kuate omuenyo ko pui. Omo liaco, Yehova o yongola okuti, tu lekisavo ocisola kokuaye. Ocisola cetu ku Yehova ci tunda kocisola a lekisa kokuetu. Omo liaco, tu kasi oku sola Una “wa lianga oku tu sola.”—1 Yoano 4:19.
14. Ocisola ca Yehova ci sokisiwa ndati leci conjali?
14 Ocisola Yehova a lekisa komanu vaye, ci sokisiwa locisola onjali yi lekisa komõlaye. Ndaño okuti olonjali ka via lipuile, pole via siata oku pita anyamo alua loku talavaya oco vi ece komãla vavo eci va sukila. Ovo, va longisa omãla vavo poku va vetiya, loku va kuatisa kuenda oku va pindisa. Momo va yongola okuti eci omãla va kula, va sanjuka loku kuata ekalo liwa. Oco hẽ, nye olonjali vi lavoka komãla vavo? Ovio vi lavoka okuti, omãla vavo va lekisa ocisola kokuavo loku pokola kovina viosi va longisiwa vioku va kuatisa. Omo liaco, ca sunguluka okuti, Isietu Yehova, o lavokavo kokuetu oku eca olopandu kovina viosi a siata oku tu lingila.
Kuata Ocituwa Coku Sola Suku
15. Nye tu sukila oku linga tete oco tu sole Yehova?
15 Lalimue eteke tua muile Suku ale oku yeva ondaka yaye. (Yoano 1:18) Pole, Eye o tu laleka oco tu kuate ukamba laye. (Tiago 4:8) Tu ci linga ndati? Nda tu yongola oku lekisa ocisola komunu umue, catete tu sukila oku u kũlĩha ciwa. Ka tu pondola oku lekisa ocisola komunu umue ka tua kũlĩhĩle. Yehova wa sokiya Embimbiliya mu sangiwa Ondaka yaye okuti tu lilongisa eci catiamẽla kokuaye. Eli olio esunga lieci vonduko yocisoko caye a siatele oku tu vetiyila oku tanga Embimbiliya oloneke viosi. Embimbiliya li tu longisa eci catiamẽla ku Suku, ovituwa viaye, kuenda ekalo liaye. Li tu longisavo ndomo a siata oku tata omanu tunde kosimbu. Osimbu tu amamako oku sokolola ovolandu aco, ocisola cetu kokuaye ci livokiya.—Va Roma 15:4.
16. Oku sokolola upange Yesu a linga palo posi, ci pamisa ndati ocisola cetu ku Yehova?
16 Oco ocisola cetu ku Yehova ci livokiye, tu sukila oku sokolola ndomo Yesu a kala palo posi kuenda upange waye woku kunda. Yesu wa lekisile ovituwa vialipua via Isiaye, kuenje wa popia hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.” (Yoano 14:9) Ove hẽ ku komoha ohenda Yesu a lekisa poku pindula omõla una wongunga wocimbumba? (Luka 7:11-15) Ove o pondola oku komoha calua poku kũlĩha okuti Omõla wa Suku, una wa velapo voluali, wa lekisa umbombe poku sukula olomãhi violondonge viaye. (Yoano 13:3-5) Handi vali, o komõhavo poku kũlĩha okuti, ndaño Yesu wa velelepo, wa lianjele lomanu vosi oku kongelamo omãla. (Marko 10:13, 14) Osimbu tu sokolola ovolandu a tukuiwa ndeti, tu kala Ndakristão vana Petulu a sapuila hati: “Vu sole Yesu Kristu ndaño ka wa lo moli.” (1 Petulu 1:8) Osimbu ocisola cetu ku Yesu camamako, ocisola tu kuetele Yehova ci livokiyavo.
17, 18. Ovina vipi Yehova a siata oku tu lingila okuti vi pamisa ocisola cetu kokuaye?
17 Onjila yikuavo yoku pamisa ocisola cetu ku Yehova, oku sokolola ovina viwa a siata oku tu ĩha vi nena esanju komuenyo ndeci: Ovina a lulika, ovikulia vialua havio vipepa, ukamba la vakuetu, kuenda ovina vikuavo vi nena esanju. (Ovilinga 14:17) Osimbu tu amamako oku lilongisa eci catiamẽla ku Suku yetu, tu vetiyiwa oku eca olopandu omo liocali caye ka ci tendiwa. Sokolola ovina vialua Yehova a siata oku ku lingila. Ove hẽ ku tava okuti, o sukila oku lekisa ocisola ku Yehova?
18 Ndaño okuti tu kuete olombanjaile vialua vi tunda ku Suku, tu kuetevo epuluvi lioku amẽla kokuaye vohutililo. Kuenda tua kũlĩha okuti, ‘Yehova wa siata oku yeva olohutililo vietu.’ (Osamo 65:2) Eye wa eca Komõlaye omoko yoku viala kuenda yoku tetulula. Yehova ka ecele komunu ukuavo kuenda Komõlaye, ocikele coku yevelela olohutililo viomanu. Eye muẽle, wa siata oku yevelela olohutililo vietu. Ocisola lesakalalo Yehova a lekisa kokuetu, ci tu vetiya oku kuata ukamba laye.
19. Ovina vipi Yehova a tu likuminya vi tu vetiya oku kuata ukamba laye?
19 Etu tu kuatavo ukamba la Yehova poku sokolola ovina viwa aka lingila omanu vaye kovaso. Eye wa likuminya oku mãlako ovovei, esumuo kuenda olofa. (Esituluilo 21:3, 4) Eci omanu vaka lipua, lomue vali oka sumua ale oka pita lovitangi. Onjala, luhukũi kuenda ovoyaki, ka vika kalako vali. (Osamo 46:9; 72:16) Oluali luosi luka pongoluiwa vocumbo celau. (Luka 23:43) Yehova kaka nena asumũlũho ava omo a kisikiwa oku ci linga. Pole, oka a nena omo liocisola a tu kuetele.
20. Nye Mose a popia ci lekisa esilivilo lioku sola Yehova?
20 Tu kuete esunga lialua li tu vetiya oku lekisa ocisola ku Yehova kuenda oku ecelela okuti ocisola caco ci livokiya. Ove hẽ, o yongola oku amamako loku pamisa ocisola cove ku Yehova poku ecelela okuti oku songuila? O sukila oku nõla. Mose wa limbukile esilivilo lioku sola Yehova kuenda oku pamisa ocisola caco. Eye, wa sapuilile va Isareli hati: “Nõla omuenyo, okuti ove lombuto yove vu kala lomuenyo, kuenje vu sola Yehova, Suku yove, loku pokola kondaka yaye loku likakatela laye. Momo nda oco o linga o kala lomuenyo kuenje oloneke viove vi lua.”—Esinumuĩlo 30:19, 20.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Momo lie tu sukilila oku sola Yehova?
• Tu lekisa ndati ocisola ku Yehova?
• Nye ci tu vetiya oku lekisa ocisola ku Yehova?
• Ndamupi tu kuatela ocisola Yehova?
[Elitalatu kemẽla 18]
Yehova wa kapako ocisola tu lekisa kokuaye
[Elitalatu kemẽla 21]
“U wa mola ame haeye wa mola Isia.” —Yoano 14:9.