Sandi Yehova Osimbu Handi Eteke Lionyeño Yaye ka Lieyile
“Sandi Yehova Sandi esunga lokuomboka. Mbi wu wundisiwi keteke lionyeño ya Yehova.” −SOFONIYA 2:3.
1. Ekalo liespiritu ko Yuda lia kala ndati eci Sofoniya a fetika upange waye wuprofeto?
SOFONIYA wa fetika upange waye wuprofeto kotembo yimue ya puiya vesapulo lio Yuda. Ekalo liespiritu liomanu va kala vofeka yaco, lia kala livi calua. Owiñi womanu ka wa kolelele Yehova, polé wa kala loku sanda olonumbi kovitunda vakuaviteka kuenda kolonoño violombungululu. Oku fendela Baale kumue lovihilahila viatiamẽlako vioku sandiliya oku li vokiya kuombuto kualuile ca lua vofeka. Asongui vomanu, olombiali, olosoma kuenda olonganji, va kala loku talisa ohali omanu vana ovo nda va teyuila. (Sofoniya 1:9; 3:3) Ka ci komohisa okuti Yehova weya oku ‘õluila eka liaye’ ku va Yuda kuennda Yerusalãi, oco a va kundule!−Sofoniya 1:4.
2. Elavoko lipi lia kalako liatiaẽla komanu va Suku vakekolelo va kala ko Yuda?
2 Ndaño okuti ekalo liaco lia kala livi calua, lopo handi kua kala limue elavoko. Kotembo yaco, Yosiya, omõla wa Amone eye wa kala komangu yusoma. Ndaño okuti eye handi wa kala ño umalẽhe, haimo wa kuatelele ocisola cocili Yehova. Nda okuti soma yaco u wokaliye wa tumbuluile efendelo lia lupua ko Yuda, hesanjukuolio eci nda ca nena komanu vañami ñami va vumbile Suku yocili lepokolo! Vakuavo nda va vetiyiwa oku li kongela kokuavo, kuenje nda va popeliwa, keteke lionyeño ya Yehova.
Ceci ci Sukiliwa Oco Omunu a Popeliwe
3, 4. Ovina vipi vitatu vi sukila oku vi suisapo oco omunu a popeliwe “keteke lionyeño ya Yehova”?
3 Anga hẽ keteke liaco eli lia Yehova nda kueya oku kala omanu vamue va popeliwa? Oco muẽle nda va popeliwa, cinene ño nda va likapeleleko oku tẽlisa akisika atatu a tukuiwa kelivulu lia Sofoniya 2:2, 3. Poku tanga ovinimbu evi, tu likolisiliko lutate oku limbuka ca piãla enene akisika aeco. Sofoniya wa soneha ndoco: “Osimbu kuambatieile ndovisaikiti vi enda lofela; osimbu onyeño ya yehova ka ya ku wilile, osimbu eteke lionyeño ya Yehova ka lieyile kokuove. Sandi Yehova, ene ambombe vofeka, haene wukuakulinga ovihandeleko viaye. Sandi esunga lokuomboka. Mbi wu wundisiwi keteke lionyeño ya Yehova.”
4 Omo liaco, oco omunu a popiliwe ca sukilile (1)oku sanda Yehova, (2)oku sanda esunga kuenda (3) oku sanda okuomboka. Ovina evi te tua vi kapakovo cocili oloneke vilo. Momo lie? Momo, ndeci va Yuda la va Yerusalãi va kuatele eteke liavo lioku sombisiwa kocita cepanduvali O.Y., cimuamue haicovo cika pita koloneke vietu vilo, momo Akristão Vesanda kumue lomanu vosi olondingaivi va kasi loku singililyiwila oku li yaka la Yehova Suku kotembo ‘yohali yalua.’ (Mateo 24:21) Kuenje omunu wosi o yongola ‘oku wundisiwa’ kotembo yaco, o sukila oku liangiliya cilo meu~le. Ndamupi? Poku sanda Yehova, loku sanda esunga kuenda oku sanda okuomboka, osimbu handi kuli otembo!
5. Voku ‘sanda Yehova’ koloneke vilo mua kongela nye?
5 Pamue ove o popia hati: ‘Ame ndimunu umue wa litumbika ale ku Suku, nda papatisiwa kuenda Ndimbangi ya Yehova. Oco hẽ sai tẽlisile ale akisika aeco a–a?’ Ocili okuti, mua kongela ovina vialua, haku litumbikako ño lika ku Yehova. Va Isareli va kala epata limue lia li tumbikile ku Suku, polé koloneke via Sofoniya va Yuda ka vambatele vali omuenyo umue ulitava loku litumbika kuavo. Omo liaco, epata liaco lia pukuiwa. Voku ‘sanda Yehova’ koloneke vilo, mua kongela oku li vala ukamba laye kuenda oku amamako loku pamisa ukamba waco poku likolngela locisoko caye ca palo posi. Eci ci lomboloka oku kuliha ndomo Suku a tenda ovina kuenda oku lavulula ndomo eye aliyeva kueci catiamẽla kovina vimue. Etu tu sanda Yehova eci tu lilongisa lutate Ondaka yaye, eci tu sokolola ovina tua lilongisamo, kuenda eci tu kapako alungulo aye komuenyo wetu. Osimbu tu sanda oku songuiwa lespiritu sandu liaye, ukamba wetu laye uka panisiwa vali calua, kuenje tuka vetiwa oku u vumba ‘lutima wetu wosi, lomuenyo wetu wosi, kuenda longusu yetu yosi.’−Esinumuilo 6:5; Va Galatia 5:22–25; Va Filipoi 4:6, 7; Esituluilo 4:11.
6. Ndamupi tu pondola ‘oku sanda esunga,’ kuenda momo lie eci ci tẽlisila ndaño okuti tu kasi voluali lulo?
6 Ekisika liavali lia tukuiwa kelivulu lia Sofoniya 2:3, oku ‘sanda esunga.’ Va lua pokati ketu, va linga apongoloko ocili vomuenyo wavo oco va taviwe koku tambula epapatiso Liakristão. Pole, te tuamamako loku kapako ovihandeleko via Suku viesunga voku enda kuomuenyo wetu wosi. Vamue va fetikile ciwa oku endela vonjila eyi, noke veya oku ecelela oku vihisiwa loluali. Ocili okuti, ka calelukile oku sanda esunga, momo tua ñualiwa lomanu okuti kokuavo oku linga ukahonga, oku kemba, kumue loku linga akandu akuavo hekanduko, kuenda vasima hati ca sunguluka. Pole, onjongole yocili yoku sanjuisa Yehova yi pondola oku yula ocisimilo cosi coku sanda oku taviwa loluali ale coku seteka oku li tenga laluo. Ivaluka okuti, va Yuda va pumba ohenda ya Suku omo lioku setukula omanu vakualuali haivo olondingaivi va lisunguile lavo. Ka tuka setukuli oluali, puãi tu ‘setukuli Suku’ loku wala “omunu wokaliye una wa tungiwa lesetahãlo lia Suku lesunga kuenda oku kola.”−Va Efeso 4:24; 5:1.
7. Ndamupi tu ‘sanda okuomboka’?
7 Etosi lia tatu lia tukuiwa kelivulu lia Sofoniya 2:3 lieli okuti, nda tu yongola oku vundisiwa keteke lionyeño ya Yehova, te tua ‘sanda okuomboka,’ Eteke leteke tu ñualehela lalume lakãi kuenda lamalẽhe okuti ka va lekisa ocituwa lacimue cokuomboka. Kokuavo, okuomboka kua va lingila ndoku lemãla. Oku kala ukuepokolo, kokuavo ci kasi ndoku hongua kumue kua piãla. Ovo vakuakulipilika, vakuacipululu kuenda vakuakueca ovisimilo viñi viñi. Eci ovo va sina okuti va ci kuetele “omoko” kuenda cina okuti catiamẽla komunu lomunu, kokuavo te muẽle ca tẽlisiwa ño. Ci sumuisa calua nda tua sambuisilakovo vimue pokati kovituwa evi! Yilo oyo otembo yoku ‘sanda okuomboka.’ Ndamupi eci ci lingiwa? Poku pokola ku Suku, kuenda oku tava lumbombe wocili oku pindisiwa laye kumue loku tava kocipango caye.
Momo Lie Pamue “mbi” Tuka Wundisiwa?
8. Nye ca lekisiwa londaka “mbi” ya sonehiwa kelivulu lia Sofoniya 2:3?
8 Kulihisa okuti keluvulu lia Sofoniya, kua sonehiwa hati: “Mbi wu wundisiwi keteke lionyoño ya Yehova.” Momo lie o “mbi,” ya suñamisiwila ‘kambombe vofeka’? Ocili okuti, ambombe vaco ava va tẽlisile ale ovina viosi vi kisikiwa, pole ka pa kale handi epuluvi lioku likolela enene. Ovo handi ka va pitilile kesulilo, komuenyo wavo wepokolo. Ci tava okuti handi vamue pokati kavo pamue nda va kupukila vekandu. Cimuamue haico ci pita letu koloneke vilo. Yesu wa popia hati: “U o pandakaisa toke kesulilo eye o[ka] popeliwa.” (Mateo 24:13) Oco muẽle, oku popeliwa kuetu keteke lionyeño ya Yehova, kuatiamẽla koku amamako kuetu loku linga eci ca sunguluka kovaso aye. Eci hẽ oco muẽle wa linõlelapo oku linga?
9. Ovina vipi via sunguluka via lingiwile lumalẽhe Soma Yosiya?
9 Ci mõleha soketi poku tambuluiya olondaka via Sofoniya, Soma Yosi wa vetiyiwa ‘oku sanda Yehova.’ Embimbiliya li popia hati: “Kunyamo wecelãla wusoma [wa Yosiya], osimbu a kala handi umalẽhe, [okuti wa kuata anyamo ekui lepandu] oco a fetika oku sandiliya Suku ya isiaye Daviti.” (2 Asapulo 34:3) Yosiya wamamakovo loku ‘sanda esunga’ ndomo tu ci tanga ndoco. “kunyamo wekui lavali [eci Yosiya a kuata akui avali kanyamo] wa fetika oku upako olonumbuko la Asera loviteka via songiwa loviteka via itilua, ha yelisa Yuda la Yerusalãi. Ovotala a Baale va a leñuila kovaso aye.” (2 Asapulo 34:3, 4) Yosiya wa ‘sandavo okuomboka,’ kuenje lumbombe wocili, wa linga ovilinga vi sanjuisa Yehova poku malako ocituwa coku fendela oviteka vofeka kunda ovihilahila vikuavo vietavo liesanda. Hesanjukuolio ovilinga evi vieya oku nena komanu vakuavo vomboka va kala kotembo yaco!
10. Nye ca pita ko Yuda kunyamo wo 607 O.Y., pole velie va popeliwa?
10 Koloneke vioku viala kua Soma Yosiya, valua va Yudea va tiukile ku Yehova. Pole, noke yolofa via soma, va lua veya oku tiukila vali koviholo viavo viosimbu, okuti lalimue eteke via taviwile la Suku. Kuenje, ndomo Yehova a popele, va Bavulono veya oku lundula o Yuda kuenda va nyõla ombala yaluo o Yerusalãi, kunyamo wo 607 O.Y. Pole, hacosiko ca pesekele. Uprofeto Yeremiya, la Evede–Meleke wokofeka yo Etiopia, kuenda ocitumbulukila ca Yonadava, kumue la vakuavo vakolelele Suku, va popeliwa keteke liaco eli lionyeño ya Yehova.−Yeremiya 35:18, 19; 39:11, 12, 15–18.
Ovanyãli va Suku Ngongo Yavo!
11. Momo lie ca tilila oku amamako lekolelo ku Yehova koloneke vilo, pole ovanyãli vomanu va Suku ciwa okuti va ivaluka nye?
11 Osimbu tu kevelela eteke onyeño ya Yehova yikeya koluali lulo lueviho, etu handi tu “nyikiwa lolohali viñi viñi.” (Tiago 1:2) Kolofeka via lua va linga hati kuli elisanjo liefendelo, asongui vetavo liesanda va siata oku sosuiya olombiali viofeka oco vi lambalale lungangala wa piãla omanu va Suku. Alume vakuavisimilo va siata oku lundila Olombangi via Yehova kuenda oku popia hati, “efendelo liohele.” Suku o lete ciwa ovilinga viavo, kuenje ka vika kala ndoto okuti ka vi fetuluinyiwa. Ovanyãli vaco ava, ciwa okuti va kapako kuenda va sokolola eci ca pita kosimbu la va Filisiti, vana va kalavo onanyãli vomanu va Suku. Ocitumasuku ci lombolola okuti: “Momo Gasa li linga elunda; Asidode li yuka ovingululu. Omanu va Asidode va hangiwa ekumbi pongunji. Ekerone, li tukuiwa.” Alupale ofeka yo Filisiti, ndeci o Gasa, o Asikelone, o Asidode, kuenda o Ekerone, osi a kunduiwa muẽle pe.−Sofoniya 2:4–7.
12. Nye ca pita lofeka yo Filisiti, yo Moavi, kuenda yo Amoni?
12 Ocitumasuku camisoko ndoco: “Nda yeva okufuangula kua va Moavi kuenda alaviso a va Amoni, ndomo va fuaguila omanu vange, loku litambela ocisimilo coku kuata ofeka yavo.” (Sofoniya 2:8) Ocili okuti, va Egito la va Etiópia va tala ohali peka liovanyãli vavo va Bavulono. Pole, eyambulo lipi Suku a loñisile ku va Moavi kuenda ku va Amoni, vana va kala ocitumbulukila ca Lote, ocimumba ca Avirahama? Yehova wa popele hati: “Moavi yi soka la Sodoma, va Amoni va kala nda va Gomora.” Ca litepa lavakukululu yavo omãla vavali vafeko va Lote, okuti va puluile kenyõleho lio Sodoma lo Gomora, va Moavi la va Amoni, haivo va kala vakuakulitunula ka va pulukile keyambulo lia kãla lia Suku. (Sofoniya 2:9–12; Efetikilo 19:16, 23–26, 36–38) Koloneke vilo, pi ku sangiwa ofeka yo Filiditi kuenda alupale ayo? Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla ku va Moavi lava Amoni vakuakulitunula ? Ndaño loku sandiliya kuocili, ka a sangiwa.
13. Vakuoloño woku lembulula ovina viosimbu, nye va sanga ko Ninivei?
13 Koloneke via sofoniya, o Asuria ya kala lunene wa lua. Poku lombolola eci a sanga, poku lembulula onepa yimue yonjo yinene ya soma ya kala ko Nivivei, okuti oyo ombala yofeka yo Asuria, Austen Layard, ukuoloño woku lembulula ovina viosimbu wa soneha hati: “Olosoka viaco via tepawalue volohondo viñi viñi, okuti via kolongiwa loviluvialuvia violonẽlẽho ale viovinyama. Vikuavo via tungiwile lolombinga viojamba okuti, onepa lonepa ya ñualisiwile lolombala via posoka. Volongunji lovolomango kumue lovavindi aeco soketi mua lañiwile ulu kuenda opalata; kuenje avaya Ana ka ca lelukile oku a sanga, ndeci Ana uti wo sedro, ovo va tunga lao.” Pole, ndomo ca popiwile vocitumasuku ca Sofoniya o Asuria yeya meu~le oku kunduiwa, kuenda ombala yaco o Ninivei yeya oku ‘linga elunda.’−Sofoniya 2:13.
14. Ndamupi ocitumasuku ca Sofoniya ca tẽlisiwa kimbo lio Ninivei?
14 Eci papita anyamo 15 tunde eci Sofoniya alombolola olondaka evi, olupale lunene luo Ninivei lua lunduiwa, kuenda ombala yaco yinene ya soma ya lingia ocingululu. Ocili okuti, olupale luaco va li tunuile laluo, lua tuniwa posi. Oku piala kuolukundu luaco kua popiwile ale volondaka via linga hati: “Ohokohoko locisaka vi lala vovaimbo ayo. Ocihungulu ci lilila kolonjanela; ocikuamanga ci lilila kolukuki ndokusãla kuaco.” (Sofoniya 2:14, 15) Olonjo via posoka vio Ninivei vieya oku linga ocitumãlo covisaka kuenda colohokohoko. Okukaloka kua vakuakulingila olomilu volokololo volupale luaco kumue loku kaluka kuolonjaki, lovisungo viovitunda viosi vieya oku uhãko. Volonjila viaco okuti via kala viowiñi u pita lonjuela yalua, kaliye mueya oku yevalela lika ondaka yimosi yimbila ocisungo cesumuo ponjanela, okuti ci kasi ndocisungo cimue coku liyeya kuonjila ale okuõla kuofela. Tu lavoka okuti ovanyãli vosi va Suku va kuatavo esulilo limuamue lioku kunduiwa!
15. Nye tu pondola oku lilongisila kueci ca pita lofeka ya va Filisiti, ya va Moavi, ya va Amosi, kuenda ya va Asuria?
15 Nye tu pondola oku lilongisila kueci ca pita la va Filisiti, va Moavi, va Amoni, kuenda va Asuria? Eci tua lilongisilako ceci: Etu tumanu va Yehova, ka tu sukila oku lulumila ovanyãli vetu. Suku o lete eci ava vanyãle omanu vaye va kasi oku linga. Kosimbu, Yehova wa nenele enyõleho kovanyãli vaye. Omo liaco, eyambulo limuamue hailio aka nenavo kolondingaivi voluali luosi koloneke vilo. Pole, kuka kala ava vaka puluka okuti, ‘owiñi wakahandangala wo kolofeka viosi.’ (Esituluilo 7:9) Ove o pondola oku kala umue pokati kavo, pole te lika nda wamamako oku sanda Yehova, oku sanda esunga kuenda oku sanda okuomboka.
Olondingaivi Haivo Vakuetombo Ngongo Yavo!
16. Ocitumasuku ca Sofoniya ci popia nye catiamẽla kovitunda lokasongui vetavo voko Yuda, kuenda momo lie olondaka viaco evi via li sokela muẽle ciwa leci ci kasi oku lingiwa Lakristão Vesanda?
16 Ocitumasuku ca Sofoniya ci loñisiwa vali ko Yuda kuenda ko Yerusalãi. Elivulu lia Sofoniya 3:1, 2 li lombolola ndoco: “Imbo liolonamãlãla, hailo lia vihisua, hailio liukuaku lingisa omanu!−ngongo yalio! Layimue ondaka li yevelela; ka li tava oku lemeliwa. Ka li kolela Yehova; ka liya ocipepi la Suku yalio.” Hesumuokuolio lieyilila koku imba oyima alungulo a Yehova! Oku likolisilako kuaye koku longa omanu vaye kuaenda ño olivova! Ca piãlelepo vali enene kuvi ekambo liohenda liolosoma, liasongui, kuenda liolonganji. Sofoniya a sapulavo ekambo liosõi yasongui vetavo poku popia hati: “Ovaprofeto valio vakueyuala, haivo va kamba esunguluko. Ovitunda vialio vi lavaisa evi vi kola; vi pengaisa ovihandeleko.” (Sofoniya 3:3, 4) Olondaka evi vi lekisa ciwa ekalo liovaprofeto kuenda liovitunda Viakristão Vesanda vo koloneke vilo! Omo lieyuala liavo, onduko yi kola ya Suku Vambimbiliya avo va yupamo kuenje va kasi loku longisa olondotilina vi sepula Una va tukola okuti eye va kasi loku fendela.
17. Ci kale okuti omanu va tu yevelela ale sio, momo lie tu kuetele oku amamako loku kunda olondaka viwa?
17 Kosimbu, Yehova locisola calua wa lunguile omanu vaye kueci catiamela kovina a lakele oku linga. Eye wa tuma akuenje vaye ovaprofeto ndeci, Sofoniya la Yeremiya kuenda vakuavo oco va lungule omanu oku li kekembele akandu avo. Ocili okuti, “Yehova ... omẽle yosi o molãhaisa esunga liaye; poku ca omẽle ka kambiko.” Wa tambuluiya hẽ ndati? Sofoniya wa popia hati: “Puai ondingãivi ka yi kuete osõi.” (Sofoniya 3:5) Elungulo limuamue li kasi loku eciwavo koloneke vilo. Nda ove ukundi wolondaka viwa, okuetevo onepa kupange waco owu woku eca elungulo. Omo liaco, amamako loku sapula olondaka viwa kuka puyuke! Ci kale okuti omanu va yevelela, ale ka va yevelela, upange wove u silivila calua kovaso a Suku, osimbu ove amamako lekolelo liocili. Kuenda ku kuete esunga lalimue lioku kuata osõi osimbu o linga upange wa Suku lombili yocili.
18. Ndamupi elivulu lia Sofoniya 3:6 lika tẽlisiwa?
18 Oku tẽlisiwa kuesombiso lia Suku, ka kuka sulila lika koku kundula Akristão Vesanda. Yehova poku sandeka esapulo lieteke liaye liesombiso o kongelamo olofeka viosi viokilu lieve poku popia hati: “Nda nyõla olofeka; olombonge viavo via kupuka. Ndopa omanu volokololo viavo, okuti lomue o pitapitamo. Ovaimbo avo a linga alunda.” (Sofoniya 3:6) Olondaka evi vika tẽlisiwa muẽle ocili, momo Yehova o vangula soketi mbi ekunduko liaco lia pita ale. Nye ca pita lolupale lua va Moavi, lua va Amoni kuenda lua va Filisiti? Kuenda ci popiwa hẽ ndati ca pitavo kombala yo Asuria o Ninivei? Ekunduko liovaimbo aeco a–a, lia linga elungulo oloneke vilo ku vakualofeka. Suku ka pembuiwa.
Amamako Loku Sanda Yehova
19. Apulilo api tu pondola oku li linga?
19 Koloneke via Sofoniya, onyeño ya Suku yeyililile olondingaivi vina via “vihis[ile] ovilinga viavo.” (Sofoniya 3:7) Cimuamue haico cika pitavo koloneke vietu. Ove hẽ o lete uvangi u lekisa okuti eteke lionyeño ya Yehova li kasi muẽle ocipepi? O kasi loku amamako ‘oku sanda Yehova’ poku tanga Ondaka yaye eteke leteke? O kasi hẽ loku sanda’ esunga’ poku lekisa ovituwa viwa komuenyo wove vina vilitava lovihandeleko via Suku? Kuenda o kasi hẽ loku ‘sanda okuomboka’ poku lekisa ocituwa cokuomboka kuenda coku pokola kaliangiliyo a Suku a tuala kepopelo?
20. Apulilo api tuka konomuisa vocipama ca sulako kovipama vi lombolola eci catiamẽla kocitumasuku ca Sofoniya?
20 Nda tuamamako loku sanda Yehova lekolelo liocili, loku sanda esunga, kuenda okuomboka, tu kevelela oku tambula asumuluho a lua cilo muẽle, kulo “koloneke via sulako” kuna okuti ekolelo lietu li kasi oku kapiwa voseteko. (2 Timoteo 3:1–5; Olosapo 10:22) Pole, ciwa okuti tu lipulisa etu muẽle ndoco: ‘Kovina vipi omanu va Yehova vokoloneke vilo va kasi oku sumuluisiwa, kuenda asumuluho api akeya kovaso a tukuiwa luprofeto Sofoniya okuti aka tambuiwa la vana vaka vundisiwa keteke lionyeño ya Yehova lia laika oku iya?’
O Tambulula hẽ Ndati?
• Ndamupi omanu va ‘sanda Yehova’?
• Nye ca kongeliwa voku ‘sanda esunga’?
• Ndamupi tu ‘sanda okuomboka’?
• Momo lie tu sukililila oku amamako loku sanda Yehova, esunga, kuenda okuomboka?
[Elitalatu kemẽla 11]
Ove hẽ o kasi oku sanda Yehova poku lilongisa Embimbiliya kumue loku linga olohutililo vi lingiwa lonjongole yocili?
[Elitalatu kemẽla 12]
Omo okuti owiñi wakahandangala u kasi oku amamako loku sanda Yehova, uka puluka keteke lionyeño yaye