Anga hẽ Asumũlũho A Yehova Aka ku Wila?
“Asumuluho alo osi a ku wila kuenje a ku sanga, nda o yevelela kondaka ya Yehova, Suku yove.”−ESINUMUILO 28:2.
1. Nye nda ca kokela va Isareli oku tambula asumuluho ale asiñalo?
ECI va Isareli va kala loku panda koku tẽlisa eci ci soka 40 kanyamo loku tumboka vekalasoko, veya oku tungila ocipepi Lanyala oko Moavi. Ofeka Yohuminyo ya kala ale ocipepi lavo. Noke, Mose weya oku soneha elivulu Liesinumuilo, omu mua kongeliwa asumuluho kuenda asiñalo. Nda va Isareli va ‘yevelile kondaka ya Yehova,’ loku pokola kokuaye, nda veya oku tambula asumuluho alua. Yehova wa va solele calua ‘ndomanu vaye muẽle,’ kuenda wa yonguile oku lekisa epondolo liaye lioku va kuatisa. Pole, ovo nda ka va pokuile kokuaye, nda haico muẽle va yambuiwa.−Esinumuilo 8:10–14; 26:18; 28:2, 15.
2. Olondaka vio Heveru via pongoluiwa kelivulu Liesinumuilo 28:2 hati, oku “yevelela,” kuenda ‘oku wila,’ vi lomboloka nye?
2 Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, oku “yevelela,” yi sangiwa kelivulu Liesinumuilo 28:2, yi lomboloka oku amamako loku pokola. Omanu va Yehova, ka ci tava okuti, va pokola ño kokuaye olonjanja vimue, pole, va sukila oku amamako loku ci linga komuenyo wavo wosi. Nda va ci linga, oco lika asumuluho a Suku aka va wila. Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, ‘oku wila,’ olonjanja vimue ya siata oku kuata elomboloko ‘lioku kuata ocina cimue, ale oku ci sanga.’
3. Ndamupi tu pondola oku linga nda Yehosua, kuenda momo lie ci kuetele esilivilo?
3 Yehosua okuti, eye wa kala usongui wa va Isareli, wa nõlelepo oku pokola ku Yehova, omo liaco, weya oku sumuluisiwa calua. Yehosua wa popele hati: “Noli etaile u vu yongola oku vumba, . . . Puãi ame kumue lonjo yange, tu vumba Yehova.” Eci omanu va yeva olondaka viaco, va tambulula hati: “Ocisimilo coku yanduluka Yehova ha tu vumbi olosuku vikuavo, ci kale ocipãla letu.” (Yehosua 24:15, 16) Omo okuti, Yehosua wa lekisa ongangu yiwa, eye wa kala umue pokati ka vamue vatito vakuacisoko caye veya oku sumuluisiwa loku iñila Vofeka Yohuminyo. Koloneke vilo, tu kasi ocipepi loku iñila Vofeka yinene Yohuminyo, okuti vosi vana va taviwa la Suku vaka tambula asumuluho a piãla vali calua okuti ana o koloneke via Yehosua a sule. Ove hẽ oka tambula asumuluho aco? Ci tava okuti, oka a tambula muẽle, nda wamamako loku pokola ku Yehova. Oco tu kuatisiwe okuti tu nõlapo onjila yoku ci linga, tu konomuisi ulandu wesapulo lia va Isareli yosimbu, kuenda eci omunu lomunu a pita laco pokati kavo.−Va Roma 15:4.
Esumuluho Ale Esiñalo?
4. Ketambululo liohutililo ya Salomone, nye Suku o wiha, kuenda ndamupi tu kuete oku tenda asumuluho aco?
4 Vokuenda kuotembo yalua yuviali wa Soma Salomone, va Isareli va tambuile asumuluho alua a tunda ku Yehova. Ovo va kolelepo ciwa, kuenda va kuatele ovina vialua viwa. (1 Olosoma 4:25) Ndaño okuti ukuasi wa Salomone weya oku kemãla calua, eye ka pingile ku Suku oco o wihe ukuasi. Pole, eci a kala umalẽhe okuti ka loñolohele handi, eye wa likutilila oco a pokole lutima waye wosi. Kuenje, poku u tambulula, Yehova wo wiha olondunge kuenda uloño. Eci ca kuatisa Salomone koku tetuluila omanu lesunga, kuenda cokuatisavo oku tepisa pokati keci ciwa leci civi. Ndaño okuti, Suku wo wihile ukuasi lesivayo, umalẽhe Salomone, wa velisilepo vali calua ukuasi wespiritu. (1 Olosoma 3:9–13) Ci kale okuti tu kuete ovokuasi alua o ketimba, ale sio, halopandukuovio tu pondola oku eca nda tu kasi loku tambula esumuluho lia Yehova, okuti tulohuasi kespiritu!
5. Nye ceya oku pita eci va Isareli la va Yudea ka va tavele vali oku pokola ku Yehova?
5 Va Isareli ka va ecele esilivilo kasumuluho Yehova a va ihile. Omo okuti, ka va pokuile kokuaye, ocitumasuku ci lekisa okuti, noke veya oku siñaliwa. Omo liaco, veya oku lunduiwa lovanyãli vavo, kuenje, vambatiwa kumandekua lolonungi vioko Isareli, levi vioko Yuda. (Esinumuilo 28:36; 2 Olosoma 17:22, 23; 2 Asapulo 36:17–20) Anga hẽ omanu va Suku veya oku lilongisila kohali yaco okuti, asumuluho a Suku a tambuiwa lika la vana va pokola ku Yehova? Va Yudea va supilepo, va tiukile kofeka yavo kunyamo wo 537 O.Y., va kuatele epuluvi lioku lekisa okuti kaliye va kuete “ovitima violondunge” okuti va limbuka esilivilo lioku amamako loku pokola ku Suku.−Osamo 90:12.
6. (a) Momo lie Yehova a tumila Hagai la Sakariya oco va sapule owanji wocitumasuku komanu vaye? (b) Olonumbi vipi via lekisiwa vondaka Suku a tuma Hagai oku sapula?
6 Va Yudea va tiukile kofeka yavo, noke veya oku tunga utala, kuenda va talavaya vonembele ko Yerusalãi. Pole, eci oku lambalaliwa kua fetika, ombili yavo yeya oku tepuluka, kuenda veya oku liwekapo kupange wavo woku tunga. (Esera 3:1–3, 10; 4:1–4, 23, 24) Kuenda, veya oku velisapo vali olonjongole viavo muẽle. Omo liaco, Suku wa tuma uprofeto Hagai kuenda Sakariya oku vetiya omanu oco va lekise vali onjongole kefendelo liocili. Poku tuma Hagai Yehova wa popia hati: “Otembo yeya nga yoku tumãla volonjo viene via posuisua, osimbu onjo yilo [yefendelo] yi kasi ño ndoto, civi civi? . . . Sokololi ciwa ndomo vu kasi. Wa wayi ca lua kuenje [wa endi loku ungula] citito. Wu lialia puãi ko kuta. . . . Kuenje u o limuisamuisa onganyu o yi selaika vonjeke ye yuka apangu!” (Hagai 1:4–6) Oku sia konyima ovina viespiritu, okuti tu velisapo vali calua ovokuasi oluali lulo, ka ci nena esumuluho lia Yehova.−Luka 12:15–21.
7. Momo lie Yehova a lunguila va Yudea hati: “Sokololi ndomo vu kasi?”
7 Omo va Yudea va litumbikile ño enene kasakalalo eteke leteke, veya oku ivalako okuti, asumuluho a Suku ndeci ombela okuti oyo yi yovisa ovikula, nda yeya oku lokila ño kokuavo, nda ovo va tuihinyile loku pokola ku Suku, ndaño muẽle kotembo kotembo yelambalalo. (Hagai 1:9–11) Lia sunguluka cocili elungulo lia popia hati: “Sokololi ndomo vu kasi.” (Hagai 1:7) Omo liaco, Yehova wa va sapuila hati: ‘Sokololi! Tali oku litepa ku kasi pokati kupange wene wolivova vovapia, kuenda ndomo onjo yange yefendelo ya siwa upolokoso.’ Olondaka via tumiwa la Suku via vanguiwa lovaprofeto va Yehova, vieya oku vetiya ovitima violonjeveleli, kuenje omanu veya oku tiukila vali kupange wavo woku tunga onembele, kuenje veya oku yi malusula kunyamo wo 515 O.Y.
8. Evetiyo lipi Yehova a ecele ku va Yudea koloneke via Malakiya, kuenda momo lie?
8 Noke, koloneke viuprofeto Malakiya, va Yudea veya oku kuata vali owesi lovina viespiritu, toke muẽle va fetika oku eca ovilumba vina via viha ku Suku. (Malakiya 1:6–8) Pole, Yehova wa va vetiya oco va nene vonjo yaye ovilumba viosi vionepa yekui kuenda oku u seteka, nda eye ka va yuluila olonjanela viokilu, okuti o va sukumuila asumuluho a piãla okuti, ka va sukila vali lacimue. (Malakiya 3:10) Huvekekuowo va Yudea va lekisa omo lioku pembula kuavo ovina viwa Suku nda a va iha, nda va pokuile kondaka yaye!−2 Asapulo 31:10.
9. Tuka konomuisa omuenyo womanu vapi vatatu va tukuiwa Vembimbiliya?
9 Handi vali, kueci catiamẽla kulandu wa va Isareli, esapulo Liembimbiliya li lekisa okuti, valua va tambuile asumuluho a tunda ku Suku ale asiñalo, cosi catiamẽla ño nda va pokuile. Tu konomuisi eci tu pondola oku lilongisila komanu vatatu ndeci, Boasi, Nabala, kuenda Hana. Kueci catiamẽla kokuavo, ci tava okuti, o ci tanga kelivulu lia Ruti, leli lia 1 Samuele 1:1–2:21, kuenda lia 1 Samuele 25:2–42.
Boasi wa Pokuile Kondaka ya Suku
10. Ovina vipi vimuamue Boasi la Nabala va kuata?
10 Ndaño okuti, Boasi la Nabala ka va kalele kotembo yimuamue, ovo va kuatele ovina vimue via lisetahãla. Ndeci, kavali kavo va kala vofeka yo Yuda. Vosi yavo va kala olohuasi, kuenda va lekisile ohenda kolosuke. Evi ovio lika ovina vimuamue va kuata.
11. Ndamupi Boasi a lekisa okuti wa pokuile kondaka ya Yehova?
11 Boasi wa kala kotembo yolonganji vio ko Isareli. Vakuavo wa va tata lesumbilo liocili, kuenda vakuakungula kuaye vo sumbilile calua. (Ruti 2:4) Omo lioku pokola Kocihandeleko, Boasi wa kulihisile okuti, vepia liaye liepungu te mu siala epungu lioku pupulula oco liende kovingendeleyi kuenda kolosuke. (Ovisila 19:9, 10) Nye hẽ Boasi a linga eci eya oku kuliha eci catiamẽla ku Ruti la Naomi, kuenda eci a mõla ombili ya Ruti ndomo a enda loku angiliyila oku lia eci ndatembo yaye a kukile? Eye wa lekisa esanju li likasi ku Ruti, kuenda wa tuma alume vaye oco va ecelele Ruti oku ka pupulula oku lia vepia liaye. Lolondaka kumue lovilinga viaye viocisola, Boasi wa lekisa okuti eye wa kala ulume umue ukulu wendamba kespiritu okuti wa pokuile ku Yehova. Omo liaco, weya oku sumuluisiwa kuenda weya oku taviwa la Suku.−Ovisila 19:18; Ruti 2:5–16.
12, 13. (a) Ndamupi Boasi a lekisa esumbilo liocili kocihandeleko ca Yehova co nõha yusitue? (b) Asumuluho api a tunda ku Suku Boasi a tambula?
12 Uvangi ukuavo wa velapo wa lekisa okuti Boasi wa pokuile ku Yehova, wowu wokuti eye wa pokuile kocihandeleko ca Suku catiamẽla koku piñala ukãi wa yuna wa fa. Boasi wa linga cosi a tẽla oco a kolele okuti, ocipiñalo cepata liaye Elimeleke. Ndaño ca kala ‘olohuela vioku kuela nawa.’ Ocihandeleko ca kisikile okuti, ocimbumba te ci tokekisa olohuela la manji yulume waye wa fa, oco omõla va cita a tambule ocipiñalo. (Esinumuilo 25:5–10; Ovisila 25:47–49) Rute wa liecele kolohuela okuti o piñala pomangu ya Noemi wa kukile ale, haeye ka kuatele vali epondolo lioku cita omãla. Omo okuti umue ukuepata lia Elimeleke ka tavele oku kuatisa Nohemi, eye muẽle Boasi weya oku kuela Rute. Omõla wavo Ovede, weya oku tendiwa la Noemi, ndocitumbulukila ca piñalele pomangu ya Elimeleke.−Ruti 2:19, 20; 4:1, 6, 9, 13–16.
13 Boasi weya oku tambula asumuluho alua, omo lioku pokola kuaye kocihandeleko ca Suku. Vonduko yomõla wavo Ovede, Rute la Boasi veya oku sumuluisiwa lepuluvi lioku linga va kukululu ya Yesu Kristu. (Ruti 2:12; 4:21, 22; Mateo 1:1, 5, 6) Kovilinga viohenda Boasi a lekisa, tu pondola oku lilongisilako okuti, asumuluho a Yehova a wila ku vana va lekisa ocisola ku vakuavo kuenda va pokola kovihandeleko via Suku.
Nabala ka Lekisile Epokolo
14. Nabala wa kala ulume umue o kasi ndati?
14 Oku litepa ku kasi pokati ka Boasi la Nabala koku okuti, Nabala ka pokuile ku Yehova. Eye, wa tombele ocihandeleko ca Yehova ci popia hati: “Sola . . . u o lisungue love ndeci o lisole ove muẽle.” (Ovisila 19:18) Nabala, ka kapeleko ovina viespiritu, kuenda, wa ‘tatamẽle haeye wa tangelekele.’ Ndaño muẽle apika vaye, vo kulihilevo okuti wa ‘tatamẽle calua.’ Omo liaco, onduko yaye Nabala, yi lomboloka okuti, “eveke.” (1 Samuele 25:3, 17, 25) Pole, ndamupi Nabala a tamuluiya eci a kuata epuluvi lioku lekisa ohenda ku Daviti osuke haeye ombuavekua ya Yehova?−1 Samuele 16:13.
15. Ndamupi Nabala a tata Daviti, kuenda ndamupi ovituwa via Avigaile via litepelele levi viulume waye?
15 Eci Daviti kumue lalume vaye va kala ocipepi locunda ca Nabala, ka va pingile ofeto layimue omo lioku viteyuila kovanyãli. Umue pokati kangombo va Nabala wa popia hati: “Va tu vindikiya ndocimbaka lutanya [kuenda] luteke.” Pole, Eci olomunga via Daviti via pinga oco a va iheko kamue okakulia, Nabala “wa vi kelohãila” kuenda ka vi ihile lacimue. (1 Samuele 25:2–16) Pole, ukãi wa Nabala, Avigaile, wa pongiyila Daviti okulia. Lonyeño yalua omo lionjala, Daviti wa yonguile oku ponda Nabala kumue lapika vaye. Pole, elinga lia Avigaile lioku tuma oku lia, lia yovola ovimuenyo vialua, kuenda lia kandangiya onyeño ya Daviti yoku kala lekandu lioku pesela osonde. Pole, Nabala wa kuatele ocipululu calua, kuenda ca livokiyile calua. Noke, eci papita ekui lioloneke, “Yehova wa veta Nabala kuenje wa fa.”−1 Samuele 25:18–38.
16. Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya Boasi, kuenda oku yuvula ovituwa via Nabala?
16 Hakulitepakuoko kua kala pokati ka Boasi la Nabala! Osimbu Tu yuvula ovituwa via Nabala vioku litunula, tu likolisiliko oku kuama ongangu yiwa ya Boasi wa kala ukuahenda haeye ukuacali. (Va Heveru 13:16) Tu pondola oku ci linga poku kuama olondaka viupostolo Paulu wa lungula hati: “Olonjanja viosi, eci ku moleha evelo, tu lingi eci ciwa komanu vosi, cinene ku vakuetu vakuetavo.” (Va Galatia 6:10) Koloneke vilo Akristão okuti, “olomeme vikuavo,” via Yesu, vana okuti va kuete elavoko lioku kala palo posi, va kuete epuluvi lioku lingila ovina viwa kolombuavekua via Yehova, okuti ocisupe ceci ci soka 144.000 kolombuavekua, via vana vaka tambula omuenyo wokilu okuti, ka vaka va vali. (Yoano 10:16; 1 Va Korindo 15:50–53; Esituluilo 14:1, 4) Yesu o tenda ovilinga viaco viocisola vi lingiwa komanu vaco soketi ovilinga viaco va kasi loku vi lingila eye, kuenda poku linga ovina viaco evi viwa, ci nena asumuluho ocili a tunda ku Yehova.−Mateo 25:34–40; 1 Yoano 3:18.
Olohali Via Hana Lasumuluho Aye
17. Anyiko api Hana a pita lavo, kuenda ocituwa cipi eye a lekisa?
17 Yehova wa sumuluisilevo Hana una wa kala ukãi umue wa litumbikile calua ku Suku. Eye wa kala kolomunda vio kofeka yo Efarimi kumue lulume waye Elikana wa kala u Lewi. Ndomo Ocihandeleko ca enda loku ecelela, eye wa kuata vali ukãi ukuavo wa tukuiwa hati, Penina. Hana kotete wa kala osisu, kuenda eci ca kala ocina cimue ci sumuisa calua kukãi u Isareli, momo Penina wa kuata omãla valua. (1 Samuele 1:1–3; 1 Asapulo 6:16, 33, 34) Penina ka lembelekele Hana, puãi wo popaile vasende, kuenje eci ceya oku sumuisa calua Hana, kuenda ka tavaile vali oku lia. Catila vali handi, ceci okuti, ‘unyamo lunyamo’ eci epata lia endaile oku lamanela ko Silo konjo ya Yehova, Penina wa enda loku popela vasende sepakãi yaye. (1 Samuele 1:4:8) Hungangalakuowo Penina a lekisa, kuenda Hana wa pita lohali yalua. Pole, Hana lalimue eteke a vetelele evelo Yehova, kuenda lalimue eteke eye a sialele konjo eci ulume waye a enda loku lamanela konjo ya Yehova ko Silo. Ocili okuti, vokuenda kuotembo eye weya oku tambula asumuluho alua.
18. Ongangu yipi yiwa ya lekisiwa la Hana?
18 Hana wa sila ongangu yiwa omanu va Yehova koloneke vilo, ca piãla vali enene vana va sumua omo lioku sepuiwa la vakuavo. Nda o kasi loku pita locitangi caco, ka ca sungulukile okuti o li tepa ku vakuene. (Olosapo 18:1) Hana ka ecelelele okuti anyiko aco a tepulula onjongole yaye yoku kala oku Ondaka ya Suku yi longisiwila haiko omanu vaye va siata oku liongoluila oco vofendele. Omo liaco, eye wa tuihinya loku pama kuaye kespiritu. Onjongole yocili a kuatelele kovina viespiritu, limbukiwila vohutililo yaye yi sangiwa kelivulu lia 1 Samuele 2:1–10.a
19. Ndamupi tu pondola oku lekisa onjongole yetu kovina viespiritu?
19 Etu tumanu va Yehova koloneke vilo, ka tu fendelela vali votavernakulu. Pole, tu pondolavo oku lekisa onjongole yetu kovina viespiritu ndeci Hana a linga. Ndeci, tu pondola oku lekisa onjongole yocili kovokuasi espiritu poku endaenda olonjanja viosi kolohongele viekongelo Viakristão, kolohongele vimbo, kuenda viofeka. Eci tu liongolola, tu livetiyi pokati kefendelo liocili lia Yehova, okuti “tu u vumba, usumba lakamue, loku kala kovaso aye lesunga kuenda ocili.”−Luka 1:74, 75; Va Heveru 10:24, 25.
20, 21. Ndamupi Hana a tambula onima omo lioku litumbika kuaye ku Suku?
20 Yehova wa sanjukilile calua oku li tumbika kua Hana kuenda wo sumuluisile calua. Onjanja yimue, eci epata lia lamanelele ko Silo kocipito cunyamo, Hana wa likutilila lasuẽlela vovaso, kuenda wa likuminya hati: “A Yehova Ukualohoka nda o tava oku vanja kohali yufeko wove loku njivaluka, okuti oku njivaluka hacoko, puãi weca kufeko wove omõla ulume, ame omõlaco ndu weca ku Yehova oloneke viosi viomuenyo wange.” (1 Samuele 1:9–11) Suku wa yeva ohutililo ya Hana, kuenje weya oku u sumuluisa loku cita omõla ulume u eya oku luka onduko ya Samuele. Eci o sumula, Hana wo tuala ko Silo oco aka talavaye votavernakulu.−1 Samuele 1:20, 24–28.
21 Hana wa lekisa ocisola ku Suku, kuenda wa tẽlisa ohuminyo yaye a lingile ku Suku kueci catiamẽla ku Samuele. Sokolola ño handi asumuluho eye kumue lulume waye Elikana veya oku kuata omo lioku eca omõla wavo o soliwe koku talavaya votavernakulu ya Yehova! Valua olonjali Akristão, va siata oku kuata esanju limuamue, kuenda va siatavo oku sumuluisiwa omo lioku ecelela omãla vavo valume la vakãi oco va litumbike kupange wakundi votembo yosi, poku tiamẽla kepata Liokombetele, ale kovopange akuavo ana okuti a eca esivayo ku Yehova.
Amamako Loku Pokola Ku Yehova!
22, 23. (a) Nye tu pondola oku kolela okuti tu ka ci tambula, nda tuamamako loku pokola kondaka ya Yehova? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
22 Nye tu pondola oku lavoka nda tu amamako loku pokola kondaka ya Yehova? Tuka tambula asumuluho alua kespiritu, nda tua lekisa ocisola cocili ku Suku, kuenda nda ovituwa vietu vi lekisa okuti tulondingupange vimue via litumbika muẽle kokuaye. Nda tua kuama onjila yaco, ndaño muẽle tueya oku lambalaliwa, tu kuete oku pandikisa, kuenje, tuka tambula esumuluho lia Yehova, okuti ka tu tẽla oku li tenda.−Osamo 37:4; Va Heveru 6:10.
23 Omanu va Suku vaka tambula asumuluho alua kotembo yikeya kovaso. Omo lioku amamako loku pokola kondaka ya Yehova, “owiñi wakahandangala”, uka popeliwa “kohali ya piãla,” kuenda uka sanjuka loku tambula omuenyo ko pui voluali luokaliye lua Suku. (Esituluilo 7:9–14; 2 Petulu 3:13) Voluali luokaliye, Yehova oka tẽlisa olonjongole via sunguluka viomanu vaye vosi vakuesunga. (Osamo 145:16) Pole, ndomo ocipama cikuãimo cika lekisa, ndaño cilo muẽle, vosi vana va pokola kondaka ya Yehova, va pondolavo oku tambula asumuluho okuti olombanjaile vina ‘via kanguka, vi tunda kilu.’−Tiago 1:17.
[Atosi]
a Olondaka via Hana vi kasi ndevi via popiwile lufeko Maria eci a limbuka okuti, wa nõliwa oco a linge una ya Mesiya.−Luka 1:46–55.
Handi Ocivaluka?
• Nye tu pondola oku lilongisila kulandu wa va Isareli kueci catiamẽla kasumuluho a tunda ku Suku?
• Kovina vipi Boasi la Nabala va litepele?
• Ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya Hana?
• Momo lie tu sukilila oku amamako loku pokola kondaka ya Yehova?
[Elitalatu yemẽla 8]
Soma Salomone wa likutililile oku pinga oco a kuate utima umue wa pokola, kuenje, Yehova wo sumuluisa loku wiha olondunge
[Elitalatu yemẽla 10]
Boasi wa lekisa esumbilo liocili kuenda ohenda ku vakuavo
[Elitalatu yemẽla 13]
Hana wa sumuluisiwile calua omo lioku kolela kuaye ku Yehova