Ekavuluko Kasakalalo Olio Ovihemba vi Kuete Esilivilo Liocili
“Enjui kokuange vosi wa kavi kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi.”—MATEO 11:28, NW.
1, 2. (a) Nye ci sangiwa Vembimbiliya okuti ci pondola oku tepulula asakalalo? (b) Ekuatiso lipi li tunda kueci Yesu a longisa?
PAMUE ove o tava okuti, oku sakalala ño enene ka ca sungulukile, momo ku nena ovitangi. Embimbiliya li lekisa okuti omanu va kasi loku pita lovitangi vialua, kuenje va lavoka oku sanga ekavuluko kasakalalo eteke leteke komuenyo wavo. (Va Roma 8:20-22) Pole, Embimbiliya li lekisavo ndomo tu pondola oku sanga ekavuluko kasakalalo cilo muẽle. Ekavuluko liaco li tunda kulume umue okuti, tunde eci a kala palo posi, papita ale ci soka ovita 20 kanyamo. Ndaño okuti eye wa kala o mesele yavaya, pole, wa kuatele ocisola lomanu. Eye wa kuatisa omanu oco va pame kespiritu. Ovo va sanga ekavuluko kasakalalo avo, kuenje ove o pondolavo oku sanga ekavuluko.—Luka 4:16-21; 19:47, 48; Yoano 7:46.
2 Ulume waco Yesu wa citiwila ko Nasala. Eye, ka kuamele elongiso liomanu lia velapo ndeci omanu voko Roma yosimbu, voko Atenai kuenda ko Alexandria. Omo liaco, elongiso liaye lia kũlĩhĩwile calua. Elongiso liaco lia kala losapi ya linga hati: Usoma wa Suku uka viala oluali. Yesu wa lombololavo olonumbi viekalo vina vi kuete esilivilo liocili koloneke vilo. Vosi va lilongisa kuenda va pokola kueci Yesu a longisa, va pondola oku sanda ekuatiso cilo muẽle kuenda, asakalalo avo a tepuluka. Ove hẽ ku yongola oku kuata esumũlũho liaco?
3. Elaleko lipi lia velapo Yesu a linga?
3 Ci tava okuti ove pamue o kuata atatahãi. ‘Anga hẽ omunu umue wa kalako ale kosimbu ci tava okuti o kuata esilivilo vomuenyo wange cilo muẽle? Omo liaco, yevelela kelaleko lia Yesu wa popia hati: “Enjui kokuange, vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi. Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene, momo okanga yange ya sunguluka, locitele canga ca leluka.” (Mateo 11:28-30) Olondaka viaye vi lomboloka nye? Tu vi konomuisi lutate, oco tu tali ndomo vi kuatisa koku tepulula asakalalo.
4. Yesu wa popia eci catiamẽla kulie? Kuenda momo lie olonjeveleli viaye ka ca va lelukilile oku linga eci eye a va tuma?
4 Yesu wa sapuila omanu valua va kala loku likolisilako oku linga eci ca sunguluka. Pole, asongui va Yudea va enda loku tuika omanu ‘ovilemo’ via tĩla oku viambata. (Mateo 23:4) Ovo va kala loviholo viñi viñi viatiamẽla kolonepa viosi viomuenyo. Ove hẽ ku sumua nda olonjanja viosi apa o kasi va ku sapuila hati ‘kuka linge’ eci ale coco? Ca litepa la Yesu ceci okuti, eye wa laleka omanu oco va tave kocili, kesunga kuenda oku kuata omuenyo umue wa velapo poku pokola kolondaka viaye. Ocili okuti, voku kũlĩha Suku yocili, mua kongela oku yevelela lutate ku Yesu Kristu. Kuenje, kokuaye omanu va pondola oku kũlĩha ndomo Yehova a tuwa. Yesu wa popia hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.”—Yoano 14:9.
Ove hẽ o Kasi Lasakalalo Alua Komuenyo Wove?
5, 6. Koloneke via Yesu ndamupi omanu va enda loku talavaya? Kuenda ndamupi va enda loku fetiwa oku ci sokisa loloneke vilo?
5 Ci tava okuti pamue o sakalala leci catiamẽla kupange wove, kuenda pamue o kasi locilemo cepata liove. Handi vali, pamue o kuete ovikele vikuavo okuti ka ca lelukile oku vi tẽlisa. Nda o kasi lovitangi viaco, wa lisoka la vana Yesu a sangele kuenje eye wa va kuatisa. Omo liaco, sokolola handi ocitangi catiamẽla koku sanga eteku. Cilo, omanu valua va kasi loku liyaka lovitangi viaco, ndeci ca kala koloneke via Yesu.
6 Kotembo ya Yesu, vokuenda kuoloneke 6, ondingupange veteke limosi ya enda oku talavaya ci soka 12 kolowola. Pole, veteke limosi ya enda loku fetiwa osingu. (Mateo 20:2-10) Ndamupi olombongo via tukuiwa ndeti vi sokisiwa levi ove wa siata oku tambula kupange wove? Kuenda ndamupi vi sokisiwavo levi akamba vove va siata oku tambula kupange wavo? Ci tava okuti ci linga ocitangi oku sokisa ofeto olondingupange via enda loku fetiwa kosimbu, levi olondingupange vi kasi loku fetiwa koloneke vilo. Omo liaco, yimue onjila yoku linga eci oku kũlĩhĩsa eci ci pondola oku landiwa lolombongo etaili. Ulume umue wa lilongisa calua kosikola, wa popia hati: ‘Koloneke via Yesu oco ondingupange yi lande ombolo ya pangiwa loloneka vikuãla viotiliku, ca sukilile okuti eye o talavaya owola yimosi kupange.’ Ulume ukuavo, wa popiavo hati: ‘Oco ondingupange yi lande okopo yimosi yovinyu yiwa, o sukila oku talavaya olowola vivali kupange.’ Vulandu owu, o pondola oku limbuka okuti, kosimbu omanu va enda oku talavaya calua oco va sange eteku liomuenyo. Ovo va sukilile ekuatiso oco va sange ekavuluko ndeci ci kasi oku pita letu koloneke vilo. Nda ove undingupange, o sakalala calua oco o linge upange wa lua. Pamue, ci tava okuti ka tu sangi otembo yoku nõla ciwa eci tu yongola oku linga. Omo liaco, ove pamue o tava muẽle okuti o sukila calua ekavuluko.
7. Ndamupi omanu va tendele esapulo lia Yesu?11. Momo lie Yesu ka popelele eci catiamẽla koku pongolola olokanga?
7 Ocili okuti, elaleko Yesu a linga ku vosi ‘va kava,’ ci tava okuti lia vetiya olonjeveleli vialua oku enda kokuaye oco vi sange ekavuluko. (Mateo 4:25; Marko 3:7, 8) Pole, ivaluka okuti Yesu wa likuminyile oku ‘va kavuluisa.’ Ohuminyo yaco, yi kuetevo esilivilo liocili koloneke vilo. Eci ci kuetevo esilivilo kokuetu nda tua ‘kava kuenda tua lemiwa.’ Kuenje, ondaka yaco yi kuetevo esilivilo ku kuepata lietu o kasi vocitangi ci muamue.
8. Momo lie oku tekula omãla, oku kuka, kuenda oku nõla eci ci lingiwa, ci vokiyila ovitangi lasakalalo?
8 Kuli vali handi ovina vimue vikuavo via siata oku sakalaisa omanu. Oku tekula omãla kua linga ocitangi cimue cinene. Ndaño muẽle oku kala omõla ci pondolavo oku linga ocitangi. Onepa yalua yomanu va kasi oku liyaka lovisimĩlo viñi viñi, kuenda ovitangi viatiamẽla koku vela. Omanu ci tava okuti va kala otembo yalua komuenyo. Pole, ndaño kuli ovoloño alua atiamẽla koku tata olombeyi, handi omanu va kuka kuenda va kuete ovitangi viatiamẽla kuhayele.—Ukundi 12:1.
Oku Kala Vemẽhi Liokanga
9, 10. Kosimbu, okanga ya kuata elomboloko lie? Kuenda momo lie Yesu a lalekela omanu oco va likape okanga yaye?
9 Ove wa limbuka okuti olondaka vi sangiwa kelivulu lia Mateo 11:28, 29, Yesu wa popia hati: ‘Likapi okanga yange kuenda lilongisili kokuange.’ Eci ci lomboloka okuti omunu o sima ndu okuti o kasi loku talavaya lokanga kapepe. Kosimbu, okanga ya kuata elomboloko liomunu una okuti upika. (Efetikilo 27:40; Ovisila 26:13; Esinumuĩlo 28:48) Olonjanja vimue, Yesu wa enda loku ñualehela lolondingupange via kapa okanga kapepe okuti viambata ocilemo. Pole, nda okuti okanga yaco va yi kapa ciwa kosingo, ci tava okuti yi kala ciwa, ale pamue yi vala kapepe. Omo okuti Yesu wa kala omesele yavaya, ci tava okuti eye wa panga olokanga kuenda wa kũlĩhĩle ndomo a pondola oku panga okanga yimue ya “sunguluka.” Ci tava okuti o kanga yaco o yi kapa onanga yimue ale ocipa apa pakunama osingo ndomo mua sunguluka oco o kanga yaco ka yika valule.
10 Eci Yesu a popia hati, “likapi okanga yange,” eye muẽle wa lisokisa lomunu umue wa siata oku panga olokanga via ‘sunguluka’ okuti ka vi valula apepe onalavayi. Omo liaco, Yesu wa popia hati: ‘Ocitele cange ca leluka.’ Eci ci lomboloka okuti oku talavaya lokanga ya Yesu ka kua nenaile esumuo, kuenda upange waco ka wa kale woku kangisiwa. Ocili okuti, Yesu wa laleka olonjeveleli viaye oco vi tave oku ambata okanga yaye. Handi vali, eye ka malelẽko ovitangi viosi va kala oku liyaka lavio kotembo yaco. Pole, ovina viosi eye a lombolola via va nenela ekavuluko. Omanu va kuatisiwavo kekalo liomuenyo wavo, poku va longisa ndomo ovina vi lingiwa, kuenje, eci ca tepulula ohali yavo. Handi vali, veyavo oku kuata elomboloko lielavoko liocili lio kovaso okuti, lia va kuatisa oku tepulula ovitangi la sakalalo komuenyo wavo.
O Pondola Oku Sanga Ekavuluko
11. Nye Yesu a velisilepo vali okuti nda oco ca nena ekavuluko komanu? Kuenda ndamupi vamue va tambulula kondaka yaco?
11 Kũlĩhĩsa okuti, Yesu ka sapuilile omanu okuti, okanga yaye yi kala ndomĩlu okuti yi landisiwa kuenda yi landiwa pokati komunu lomunu. Kotembo yaco, va Roma ovo va kala loku tumĩla ofeka, ndeci ci kasi oloneke vilo kolofeka kuna ku sangiwa Akristão. Elisimu va Roma va enda loku kisika kocita catete, li kasiko toke cilo. Ovitangi viatiamẽla kovoveyi kuenda kekambo liokulia, hako vi kasi toke cilo. Ovitangi viekambo lioku lipua kuenda ekandu, vi kasi loku sakalaisa omanu toke cilo. Pole, vosi vana okuti va kapeleko elongiso lia Yesu, va sangele ekavuluko. Omo liaco, koloneke vilo tu pondolavo oku kuama ongangu yaco.
12, 13. Nye Yesu a velisilepo vali okuti nda oco ca nena ekavuluko komanu? Kuenda ndamupi vamue va tambulula kondaka yaco?
12 Okanga Yesu a tukula yi lomboloka upange woku longisa omanu oco va linge olondonge. Kakuli atatahãi okuti eci ca kuatele vali esilivilo ku Yesu oku longisa omanu eci catiamẽla Kusoma wa Suku. (Mateo 4:23) Omo liaco, eci Yesu a popia hati, “likapa okanga yange,” ci lomboloka okuti, noke yoku laleka omanu, ovo va sukilile oku u kuama oco va linge upange umuamue. Evangeliu li lekisa okuti, Yesu wa vetiya alume oco va pongolole upange wavo. Pole, ka ca lelukile oku siapo upange waco, momo wa siata oku sakalaisa omanu valua komuenyo wavo. Ivaluka elaleko Yesu a linga ku Petulu, la Andereu, la Tiago kuenda Yoano hati: “Ndo ñuami, oco ndu lingisi anyanga vomanu.” (Marko 1:16-20) Ca sungulukile calua nda ovo va lingile upange una okuti owo Yesu a velisilepo vali calua komuenyo waye, okuti va u linga loku pokola kokuaye kumosi lekuatiso liaye.
13 Olonjeveleli vimue vioko Yudea via kuata elomboloko lielongiso lia Yesu kuenda via pokola kolonumbi viaye. Konomuisa ulandu wa pita kohulo yo Kalunga tu tanga kelivulu lia Luka 5:1-11. Alume ava vakuãla, va pita uteke wosi loku tamba ombisi, pole ka va kuatele layimue. Noke va komõha calua eci va limbuka okuti, awanda avo eyuka to ombisi. Ombisi yaco ka va yi tambele longusu yavo muẽle, puãi va kuatisiwa la Yesu. Osimbu va kala kohulo yo Kalunga, va mõla omanu valua va kala loku yevelela elongiso lia Yesu. Eci ca kuatisa alume ava vakuãla oku ivaluka eci Yesu a va sapuilile hati: ‘Kaliye, lingi anyanga vomanu.’ Ovo va tambulula hẽ ndati? Va tambulula hati: ‘Eci [alume vakuãla] veya kongongo lawato avo, va siapo ovina viosi kuenje va kuama Yesu.’
14. (a) Ndamupi tu pondola oku sanga ekavuluko? (b) Olondaka vipi vi kavuluisa Yesu a sandeka?
14 Ove o pondolavo oku tambulula lonjila yimuamue. Momo upange woku longisa ocili Cembimbiliya komanu, u kasi loku amamako. Ci pitahãla olohuluwa epandu Kolombangi via Yehova, vi kasi loku tava kelaleko lia Yesu liatiamẽla koku ‘likapa okanga yaye.’ Kuenje, ‘va linga anyanga vomanu.’ (Mateo 4:19) Vamue va eca omuenyo wavo kupange wakundi votembo yosi, osimbu okuti vakuavo va pondola oku linga upange waco votembo yitito. Handi vali, vakuavo va siata oku sandiliya upange wonepa yo komẽle ale yo kekumbi, oco va litumbike kupange woku kunda. Omo liaco, vosi yavo va siata oku sanga ekavuluko, kuenda ka va kuete vali asakalalo komuenyo wavo. Vupange waco, mua kongela oku linga eci va sole okuti oku sapuilako vakuavo ‘olondaka viwa viusoma.’ (Mateo 4:23) Ci sanjuisa calua oku sapuila komanu ovina viwa, ca piãla vali enene eci tu va sapuilako eci catiamẽla kolondaka viwa viusoma. Embimbiliya li kuete cosi tu sukila koku kuatisa omanu oco va tepulule ovitangi komuenyo wavo.—2 Timoteo 3:16, 17.
15. Ndamupi o pondola oku kuatisiwa lelongiso lia Yesu liatiamẽla komuenyo?
15 Handi vali, ndaño muẽle omanu vana va fetika ndopo oku lilongisa eci catiamẽla Kusoma wa Suku, va sanga ekuatiso kalongiso a Yesu a lekisa ndomo va pondola oku kala komuenyo. Valua okuti va pondola oku popia okuti, elongiso lia Yesu lia va kavuluisa calua, kuenda lia pongolola omuenyo wavo. Ove o pondolavo oku litumbika kupange waco poku konomuisa olonumbi vimue viatiamẽla komuenyo wa Yesu kuenda kupange waye woku kunda. Ovolandu aco a sangiwa Vevangeliu lia Mateo, lia Marko, kuenda lia Luka.
Onjila Yoku Sanga Ekavuluko
16, 17. (a) Pi hẽ o pondola oku sanga atosi a velapo atiamẽla kueci Yesu a longisa? (b) Nye tu sukila oku linga oco tu sange ekavuluko lekuatiso lieci Yesu a longisa?
16 Kotembo yonjovo, kunyamo wa 31 K.K, Yesu wa linga ohundo yimue okuti, ya kũlĩhĩwa ciwa voluali luosi. Oyo ya siata oku tukuiwa hati, Ohundo yo Komunda. Ohundo yaco yi sangiwa kelivulu lia Mateo okupisa kocipama 5 toke 7, kuenda kelivulu lia Luka kocipama 6. Alivulu a tukuiwa ndeti, a lombolola eci Yesu a longisa. Ovina vikuavo Yesu a longisa o pondola oku vi sanga volonepa vikuavo Vievangeliu. Cosi eye a popia, oco a linga ndaño okuti ka ca lelukile oku ci linga. Momo lie ku tangela lutate ovipama viaco? Ecelela okuti upa ekuatiso kongangu yaye oco o kuate ovisimĩlo via sunguluka kuenda ovilinga viwa.
17 Pole elongiso lia Yesu, ci tava oku li tiamisila kolonepa viñi viñi. Omo liaco, tu tepisi atosi a velapo atiamẽla kelongiso liaye okuti tu a lilongisa oloneke viosi vokuenda kuosãi oco a tu kuatise komuenyo wetu. Tu ci linga hẽ ndamupi? Atosi aco kuka a pitulule ño lonjanga. Ivaluka ulume una ohuasi wa pulisa Yesu hati: ‘Nye ndi sukila oku linga oco ndi kuate omuenyo ko pui?’ Eci Yesu o sapuila olonumbi Viocihandeleko ca Suku, ulume wo tambulula hati, nda siata ale oku ci tẽlisa. Pole, noke wa limbuka okuti, wa sukilile oku linga vali calua. Yesu wo laleka oco a likolisileko oku pokola kolonumbi via Suku, poku linga ondonge yi kuete ombili. Ci tava okuti, ulume waco ka liangiliyile oco a linge upange walua. (Luka 18:18-23) Koloneke vilo, omunu wosi o yongola oku kũlĩha eci Yesu a longisa o sukila oku limbuka oku litepa ku kasi pokati koku tava ku Yesu kuenda oku kapako alongiso aye oco asakalalo avo a tepuluke.
18. Lombolola ndomo o pondola oku kuama okakasia ka sangiwa vocipama cilo oco ka ku kuatise.
18 Eci o fetika oku konomuisa loku kuama eci Yesu a longisa, tala ketosi liatete li sangiwa pokakasia ka kasi vocipama cilo. Etosi liaco, li lombolola eci catiamẽla kelivulu lia Mateo 5:3-9. Ocili okuti, tu pondola oku pita otembo yalua loku sokolola kalungulo awa a sangiwa vovinimbu viaco. Vi konomuisa viosi lutate. Pole, nye hẽ o popia catiamẽla kovituwa? Nda o yongola oku tepulula asakalalo komuenyo, nye o sukila oku kuama oco cu ku kuatise? O kuete hẽ asakalalo amue komuenyo wove okuti kuka pondola oku a velisapo oco o pitise vali kovaso eci catiamẽla konepa yespiritu? Nda wa ci linga, oka kuata esanju liocili cilo muẽle.
19. Nye o pondola oku linga oco o kuate vali olondunge kuenda elomboloko liocili?
19 Kulivo ocina cikuavo ove o pondola oku linga. Momo lie ku vanguila la umue ondingupange ya Suku ndeci, ulume wove ale ukãi wove, la ngandiove ale la umue ekamba? (Olosapo 18:24; 20:5) Ivaluka okuti, umue ombiali wa kala ohuasi, wa pula ku Yesu kueci catiamẽla kovitangi. Etambululo vowĩha lia vokiya esanju liaye kuenda elavoko liaye liomuenyo ko pui. Vamanji oka vangula lavo, ka vaka linga nda Yesu, pole, ombangulo yatiamẽla kelongiso lia Yesu yika ku kuatisi vosi yene. Seteka oku ci linga selo calua.
20, 21. Ulandu upi wovipama o pondola oku kuama oco o lilongise eci catiamẽla ku Yesu? Kuenda ndamupi o pondola oku loñoloha kelilongiso liaco?
20 Tala vali handi vokakasia ka tukuiwa hati: “Olonumbi vi Pondola Oku ku Kuatisa.” Olonumbi viaco vi tepisiwa, vika ku kuatisa oco eteke leteke o nõlepo etosi oka lilongisa. Tete, o pondola oku tanga eci Yesu a popia vocinimbu catukuiwa. Noke, sokolola olondaka viaco. Tala ndomo olondaka viaco vi pondola oku ku kuatisa komuenyo wove. Nda wa limbuka okuti o kasi loku pokola kolonumbi viaco, tala eci o pondola oku linga vali oco o kapeko eci ci longisa Suku. Vokuenda kueteke, seteka oku kuama eci wa lilongisa. Kuenda pamue ci tava okuti o sanga atosi amue a tatama okuti ka aku lomboloka lonjanga ale oku vanja ndomo o pondola oku a kapako komuenyo wove. Omo liaco, vokiyako vali eteke likuavo oco o kuate elomboloko liocili. Kuenje, nda kua telẽle oku kuata elomboloko liocinimbu cimue, tehẽla ketosi likuavo. Keteke likuavo, o pondola oku lilongisa ovinimbu vikuavo. Kesulilo liosemana, o pondola oku kũlĩhĩsa ndomo wa pondola oku kapako ciwa atosi akuãla ale atãlo atiamẽla kolonumbi via Yesu. Vokuenda kuosemana yavali, eteke leteke vokiyako atosi akuavo o lilongisa. Nda wa limbuka okuti etosi limue kua li tẽlisile, kuka sumue, momo Akristão vosi vaka pitavo lekatanga liaco. (2 Asapulo 6:36; Osamo 130:3; Ukundi 7:20; Tiago 3:8) Omo liaco, amamako loku kuama atosi osi vokuenda kuosemana yatatu leyi yakuãla.
21 Noke liosãi yimosi, o pondola oku lilongisa eci ci soka 31 katosi. Oco hẽ, oka liyeva hẽ ndati? Anga hẽ kuka sanjuka? Kuenda kuka tula utima? Nda okuti wa likolisilako oku kapako ovinimbu vimue komuenyo wove, ci tava okuti oka kala lasakalalo atito, ale oka pondola oku linalisa locitangi caco. Kuenje, oka sanga onjila yoku tetulula ovitangi viaco. Ivaluka okuti kuli atosi akuavo awa atiamẽla kelongiso lia Yesu, pole, ka asangiwa kulala weci tu kasi loku lilongisa. Momo lie ku sandiliyila atosi aco oco aku kuatise komuenyo wove?—Va Filipoi 3:16.
22. Asumũlũho api ci tava okuti eyilila koku kuama elongiso lia Yesu? Pole ovina vipi vikuavo tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
22 Ove o pondola oku limbuka okuti, okanga ya Yesu ka yilemi, pole, yi kavuluisa calua. Alongiso aye ka a tĩlile, kuenda oku kala ondonge yaye ca leluka. Upostolo Yoano ekamba lia Yesu, eci a tẽlisa ci pitahãla 60 kanyamo, wa popia hati: ‘Oku sola Suku, ci lomboloka oku pokola kovihandekelo viaye. Momo ovihandeleko viaye ka vi lemi.’ (1 Yoano 5:3) Ove o pondola oku kuata ekolelo limuamue. Osimbu amamako loku kuama elongiso lia Yesu, oka limbuka okuti, cosi ci nena ovitangi komanu valua cilo, ka cika ku sakalaisa. Omo liaco, oka limbukavo okuti, wa sanga ekavuluko liocili. (Osamo 34:8) Handi vali, kuli etosi likuavo liatiamẽla kokanga Yesu a eca locisola okuti, o sukila oku li konomuisa. Yesu wa popiavo eci catiamẽla ‘koku liketisa kuaye kutima lokunjuka.’ Ndamupi olondaka evi vi kuete elitokeko leci tu kasi loku lilongisa? Kuenda ndamupi tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu? Ondaka eyi, tuka yi lilongisa vocipama ci kuãimo.—Mateo 11:29.
Upange woku yovola ovimuenyo wa lingiwa la Yesu, okanga yimue yi kavuluisa
Ocipama Cembimbiliya Colombangi via Yehova ci kuamiwa vokuenda kunyamo wo 2002 ca popia hati: “Enjui kokuange . . . kuenje ndu kavuluisi.”—Mateo 11:28.
Lipi hẽ Etambululo Liove?
• Momo lie tu sukilila oku kuama ongangu ya Yesu eci tu sandiliya onjila yoku tepulula asakalalo etu?
• Okanga ya kuata elomboloko lipi? Kuenda momo lie?
• Momo lie Yesu a lalekela omanu oco va likape okanga yaye?
• Ndamupi o pondola oku sanga ekavuluko kespiritu?
[Okakasia Lelitalatu kemela 10, 11]
Olonumbi vi Pondola Oku ku Kuatisa
Ovina vipi viwa o pondola oku sanga okupisa kelivulu lia Mateo kocipama 5 toke 7? Kovipama evi ku sangiwa eci Yesu, Ulongisi Wavelapo a longisa vemẽhi liomunda yoko Galilea. Omo liaco, tanga Vembimbiliya liove ovinimbu vi kuãimo. Kuenje, lipulisa ove muẽle apulilo aco.
1. 5:3-9 Ovinimbu evi vi ndi sapuila nye catiamẽla kovituwa viange? Ndamupi ndi pondola oku likolisilako oco ndi kuate esanju liocili? Momo lie ndi sukilila oku lavulula lutate oco ndi tate ciwa eci ndi sukila kespiritu?
2. 5:25, 26 Nye ndi sukila oku linga oco ndi yuvule ocituwa coku sanumula ovama ndeci vamue va siata oku linga?—Luka 12:58, 59.
3. 5:27-30 Olondaka via Yesu vi lombolola nye catiamẽla koku yuvula ovisimĩlo viukahonga? Momo lie oku yuvula ovina viaco ci ndi nenelela esanju lombembua yo vutima?
4. 5:38-42 Momo lie ndi sukilila oku yuvula oku sanumula ovama okuti ocituwa cimue ca siata voluali lulo?
5. 5:43-48 Ndamupi ndika kuatisiwa poku li vala ukamba la vana nda simĩle okuti ovanyãli vange? Eci hẽ cika ndi kuatisa ndamupi oco asakalalo ange a tepuluke?
6. 6:14, 15 Anga hẽ oku kala locikumbiti kutima olio esunga lieci si tẽlela oku ecela ava va ndi lueyela? Ndamupi ndi pondola oku pongoloka?
7. 6:16-18 Anga hẽ nda sakalala lika lemolẽho liange lio ketimba okuti si kapiko eci ci kasi kutima wange? Ovina vipi ndi sukila oku sakalala lavio?
8. 6:19-32 Nye ndika pita laco nda nda sakalala ño calua lolombongo kuenda ovokuasi? Anga hẽ ndi sokolola eci cika ndi kuatisa oku pita pokati kueci catiamẽla kondaka eyi?
9. 7:1-5 Ndamupi ndi kala eci ndi sangiwa pokati ka vana okuti olonjanja viosi va ndi vetela ño evelo? Momo lie ca sungulukila okuti ndi yuvula ocituwa caco?
10. 7:7-11 Nda oku likutilila ku Suku olonjanja viosi ocina cimue ciwa, ci popiwa hẽ ndati kovina vikuavo viatiamẽla komuenyo?—Luka 11:5-13.
11. 7:12 Ci tava okuti pamue nda kũlĩha Ocituwa Coku Lingila Ciwa Vakuetu. Pole, ndamupi ndika ci kuama poku linalisa ciwa la vakuetu?
12. 7:24-27 Ndaño okuti ndi kuete omoko yoku songuila omuenyo wange, ndamupi ndi pondola oku tetulula ovitangi viaco kumue lasakalalo? Momo lie ndi sukilila oku sokolola eci catiamẽla kondaka eyi?—Luka 6:46-49.
Olonumbi vikuavo ndi sukila oku konomuisa:
13. 8:2, 3 Ndamupi ndi pondola oku lekisa ohenda kolosuke ndeci Yesu a linga?
14. 9:9-38 Kovina vipi nda lekisile ale ohenda komuenyo wange? Kuenda ndamupi ndi pondola oku yi lekisa vali?
15. 12:19 Eci ndi lilongisa ocitumasuku catiamẽla ku Yesu, ndi likolisilako hẽ oku yuvula olonamalãla?
16. 12:20, 21 Nye ndi pondola oku linga oco sika sumuise vakuetu poku va popisa eci cĩvi ale poku va lingila eci ka ca sungulukile?
17. 12:34-37 Nye ndi sole oku vangula otembo yosi? Nda kũlĩha okuti, eci ndi kama elalanja li tunda ovava. Oco hẽ momo lie ndi sukilila oku kapako ovisimĩlo vi kasi vutima wange?—Marko 7:20-23.
18. 15:4-6 Nye ndi pondola oku lilongisa kolondaka via Yesu kueci catiamẽla koku lekisa ocisola kakulu?
19. 19:13-15 Kovina vipi ndi sukila oku pesila vali otembo yalua?
20. 20:25-28 Momo lie ka ca sungulukilile okuti ndi livelisapo ño ame muẽle? Ndamupi ndi pondola oku kuama ongangu ya Yesu?
Olonumbi vikuavo via sonehiwa la Marko:
21. 4:24, 25 Ocituwa ndi lekisa koku tata vakuetu ci kuete esilivilo lie?
22. 9:50 Nda eci ndi popia leci ndi linga ca sunguluka, asumũlũho api a keyililako?
Poku sulako, konomuisa olonumbi via sonehiwa la Luka:
23. 8:11, 14 Nda nda ecelela okuti asakalalo, ukuasi, kuenda ovitangi vi kuavo vi sakalaisa omuenyo wange, nye cikeyililako noke?
24. 9:1-6 Ndaño okuti Yesu wa kuatele epondolo lioku sakula olombei, nye eye a velisilepo vali?
25. 9:52-56 Anga hẽ nda siata oku tema ño lonjanga? Ndi yuvula hẽ ocituwa coku fetuluinya?
26. 9:62 Ndamupi ndi tenda ocikele cange coku kunda Usoma wa Suku?
27. 10:29-37 Ndamupi ndi lilekisa okuti nda tungila posongo ya vakuetu, pole nda sunguluka la vo?
28. 11:33-36 Apongoloko api nda linga oco ndi kuate omuenyo umue wa leluka?
29. 12:15 Elitokeko lipi li kasi pokati komuenyo kuenda ovokuasi?
30. 14:28-30 Nda eci ndi yongola oku linga nda ci sokolola lutate wocili, nye ndi sukila oku yuvula? Kuenda ekuatiso lipi ndi pondola okupako?
31. 16:10-12 Ekuatiso lipi ndi pondola oku tambula koku pandikisa?