Kristu o Songuila Ekongelo Liaye
‘Ndi kasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’—MATEO 28:20.
1, 2. (a) Eci Yesu a tuma oku longisa omanu, nye a likuminyile kolondonge viaye? (b) Ndamupi Yesu songuila ekongelo Liakristão vatete?
USONGUI wetu Yesu Kristu, una wa pinduiwa, osimbu handi ka endele kilu, wa limolehẽhisa kolondonge viaye kuenje wa popia hati: ‘Uviali wosi wokilu lowu wa palo posi wa nyihiwa. Oco, kuendi ka tavisi omanu vo kolofeka viosi oco va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki. Kuenje, ame ndi kasi kumue lene oloneke viosi toke kesulilo lioluali.’—Mateo 23:10; 28:18-20.
2 Yesu ka tumile lika olondonge viaye oco vi linge upange woku yovola omanu kuenda oku va longisa oco va linge olondonge, pole wa likuminyavo oku kala kumue lavo. Ulandu watiamẽla Kakristão vatete ndomo wa sonehiwa kelivulu Liovilinga, u lekisa okuti, Kristu wa tambula omoko yoku songuila ekongelo liokaliye. Yesu wa tuma espiritu sandu a va likuminyile oco ‘li va kuatise’ kuenda oco li va songuile kupange wavo. (Yoano 16:7; Ovilinga 2:4, 33; 13:2-4; 16:6-10) Yesu una wa pinduiwa, wa tuma ovangelo oco va kuatise olondonge viaye. (Ovilinga 5:19; 8:26; 10:3-8, 22; 12:7-11; 27:23, 24; 1 Petulu 3:22) Omo liaco, Usongui wetu wa eca olonumbi vioku songuila ekongelo poku nõla alume va loñoloha oco va linge osungu yakulu.—Ovilinga 1:20, 24-26; 6:1-6; 8:5, 14-17.
3. Apulilo api tu lilongisa vocipama cilo?
3 Cipopiwa hẽ ndati catiamẽla ‘koloneke vilo viesulilo lioluali’? Ndamupi Yesu a kasi loku songuila ekongelo Liakristão koloneke vilo? Pole, ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu tava oku songuiwa laye?
Cime o Kuete Ukuenje Waye Wakolelua
4. (a) Velie vatiamẽla kocisoko ‘cukuenje wa kolelua haeye wa lunguka’? (b) Nye Cime a eca oco ci tatiwe lukuenje wakolelua?
4 Eci Yesu a lombolola ocitumasuku catiamẽla kondimbukiso yoku tukuluka kuaye eye wa popia hati: “Helie ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka okuti cime caye wo kundika vakuanjo yaye vosi oku va iha iha okulia kuavo kotembo ya tukuiwa? Ukuenje waco wa sumũlũha nda cime caye, eci eya, u sanga oku linga ndeci a kundikiwa. Mopia lene siti, Ocili, u kundika cosi a kuete.” (Mateo 24:45-47) “Cime,” wa tukuiwa ndeti, eye muẽle Usongui wetu Yesu Kristu, una wa nõla “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka,” okuti Akristão vosi olombuavekua va kasi palo posi. Kuenje ovo va tambula ocikundi coku tata ovina viosi viatiamẽla kupange woku kunda palo posi.
5, 6. (a) Vocinjoinjoi upostolo Yoano a mõla, ‘olovela epanduvali viulu’ kuenda “olombungululu epanduvali” vi lomboloka nye? (b) Nye ci lekisa okuti “olombungululu epanduvali” vi kasi kondio ya Yesu?
5 Elivulu Liesituluilo li lekisa okuti ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka o kuatisiwa la Yesu Kristu. Vocinjoinjoi cimue catiamẽla ‘keteke lia Ñala,’ upostolo Yoano wa mõla ‘olovela epanduvali viulu. Pokati kolovela viaco, pa kala umue wa setahala omõla omunu’ una okuti peka liaye liondio pa kala olombungululu epanduvali.’ Poku lombolola ocinjoinjoi ku Yoano, Yesu wa popia hati: ‘Elomboluilo lielumbu liolombungululu epanduvali, evi wa muila kondio yange, lolovela epanduvali viulu, lieli: Olombungululu epanduvali ovio ovangelo vakongelo epanduvali, olovela epanduvali ovio akongelo aco epanduvali.’—Esituluilo 1:1, 10-20.
6 ‘Olovela epanduvali viulu,’ vi lomboloka akongelo osi Akristão a kasi loku sokiyiwa vokuenda ‘kueteke lia Ñala,’ lina lia fetika kunyamo wo 1914. Oco hẽ ci popiwa ndati catiamẽla ‘kolombungululu epanduvali’? Ocili okuti, olombungululu viaco, vi lomboloka olombuavekua viosi via citiwa kespiritu okuti ovo va kala loku tata akongelo okocita catete.a Olombuavekua viaco via kala kondio ya Yesu, okuti vi pokola lika kolonumbi vi tunda kokuaye. Ocili okuti, Yesu Kristu eye usongui wocisoko cukuenje wakolelua haeye wa lunguka. Kotembo yilo, etendelo liolombuavekua lia tepuluka calua. Ndamupi Yesu a kasi loku songuila eci ci pitahãla 93.000 kakongelo Olombangi via Yehova a sangiwa voluali luosi?
7. (a) Ndamupi Yesu a kasi loku talavaya Losungu Yolombangi via Yehova oco yi kuatise akongelo osi palo posi? (b) Momo lie tu popela tuti, akulu vekongelo va nõliwa lekuatiso liespiritu sandu?
7 Ndomo ca kala kocita catete, koloneke vilo kulivo ocimunga cimue citito cakulu va nõliwa pokati kolombuavekua okuti, ovo Osungu Yolombangi via Yehova. Omo liaco, eci ci lomboloka okuti, akulu vaco ovo olombuavekua vina vi tukuiwa okuti ukuenje wakolelua haeye wa lunguka. Osungu eyi Yolombangi via Yehova, oyo Usongui wetu Yesu Kristu a kundika ocikele coku nõla alume va loñoloha, ci kale vana vatiamẽla kolombuavekua ale akulu va sangiwa vakongelo okuti halombuavekuako. Omo liaco, Yehova wa eca espiritu sandu ku Yesu okuti li kuete esilivilo lia velapo koku nõla kuaco. (Ovilinga 2:32, 33) Pole, akulu vekongelo va sukila oku pokola kolonumbi via Suku vina vi sangiwa Vondaka Yaye. (1 Timoteo 3:1-7; Tito 1:5-9; 2 Petulu 1:20, 21) Poku nõliwa kua umue ukulu wekongelo, tete ku lingiwa ohutililo kumue lekuatiso liespiritu sandu. Handi vali, alume vaco va nõliwa te vana okuti va lekisa apako espiritu sandu. (Va Galatia 5:22, 23) Pole, elungulo liupostolo Paulu, li tiamisiwilavo kakulu vosi vekongelo, cikale vana vatiamẽla kolombuavekua ale sio. Eye wa popia hati: “Ene angombo, lilavi ene muẽle, kuenda lavivo ocunda cosi wa kundikiwi lekuatiso liespiritu sandu. (Ovilinga 20:28, NW ) Alume vaco va nõliwa, va pokola kolonumbi vieciwa Losungu Yolombangi via Yehova kuenda va lava ekongelo lesanju liocili. Omo liaco, Yesu Kristu o kasi letu, kuenda eye o kasi loku songuila ekongelo.
8. Ndamupi Yesu Kristu a kasi loku talavaya lovangelo oco va songuile olondonge viaye?
8 Yesu cilo o kasivo loku talavaya lovangelo oco va songuile olondonge viaye. Ndomo ca popiwa volusapo luotiliku lowu watiamẽla kosoka, upange wokungula u kasi loku lingiwa kulo ‘koloneke via sulako violuali lulo.’ Helie Cime a kundika upange waco wokungula? Yesu Kristu wa popia hati: ‘Ovangelo ovo va kuete ocikele cokungula.’ Handi vali, eye wa vokiyako hati: “Mõlomanu [oka] tuma ovangelo vaye kuenje vusoma waye [vaka] nõlamo ovina viosi vi koka akandu, kuenda vakuakusinila ovihandeleko.” (Mateo 13:37-41) Kosimbu, ungelo wa songuilile Filipu oco a sange ulume umue wo kofeka yo Etiopia. Koloneke vilo, kulivo uvangi u lekisa okuti, Yesu Kristu o kasivo oku talavaya lovangelo koku songuila upange Wakristão vocili oco va sange vana vakuavitima via sunguluka. —Ovilinga 8:26, 27; Esituluilo 14:6.
9. (a) Ndamupi Yesu Kristu a kasi loku songuila ekongelo liaye Liakristão koloneke vilo? (b) Apulilo api tu sukila oku konomuisa nda tu yongola oku tambula ekuatiso li tunda koku songuiwa la Kristu?
9 Poku kũlĩha okuti Yesu Kristu wa linga esokiyo lioku songuila olondonge viaye, lekuatiso Liosungu Yolombangi via Yehova, lespiritu sandu kuenda ovangelo, ci tu kuatisa cocili. Ndaño okuti afendeli vamue va Yehova va pita otembo yimue okuti ka va kale pamosi locisoko Cosungu Yakulu omo lielambalalo, Akristão va enda loku kuatisiwa lespiritu sandu kuenda ovangelo. Omo liaco, tu tambula lika ekuatiso liaye nda tua pokola kolonumbi viaco. Ndamupi tu pondola oku lekisa okuti tu tava oku songuiwa la Kristu?
‘Pokoli Kasongui Vene Loku Linga Eci va Tuma’
10. Ndamupi tu tenda akulu vekongelo?
10 Usongui wetu Yesu Kristu wa siata oku kapa vakongelo ‘olongavelo viomanu,’ okuti ‘vamue akundi vondaka yiwa, vamue angombo, kuenda vakuavo alongisi.’ (Va Efeso 4:8, 11, 12) Ovilinga vietu lovituwa vietu tu lekisa kakulu vekongelo, ovio vieca uvangi nda tu tava oku songuiwa la Kristu. Ca sunguluka okuti tu eca ‘olopandu vietu’ omo lialume va loñoloha kespiritu vana va nõliwa la Kristu. (Va Kolosai 3:15) Etu tu sukila oku lekisa esumbilo liocili kokuavo. Upostolo Paulu wa soneha hati: “Akulu vekongelo va talavaya ciwa va sesamẽla esumbilo liocili. Ca piãla vali enene vana va litumbika kupange woku longisa.” (1 Timoteo 5:17, NW ) Ndamupi tu pondola oku eca olopandu vietu lesumbilo kakulu vekongelo? Upostolo Paulu wa soneha okuti: “Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.” (Va Heveru 13:17) Ocili okuti, tu sukila oku pokola kuenda oku lekisa esunguluko liocili kokuavo.
11. Momo lie oku pokola kakulu vekongelo ku tiamisiwila kepapatiso lietu?
11 Usongui wetu wa lipua. Pole, alume eye a nõla ka valipuile. Olonjanja vimue va siatavo oku lueya. Pole, ci kuete esilivilo oku pokola kesokiyo lia Kristu. Oku kapako elitumbiko lepapatiso komuenyo wetu, ci lomboloka okuti tua sumbila akulu vekongelo va nõliwa lespiritu sandu, kuenda tua pokola kokuavo. Oku papatisiwa kuetu ‘vonduko yespiritu sandu’ ku lingiwila powiñi, owo uvangi u lekisa okuti, tua kũlĩha ocikele cespiritu sandu coku tẽlisa ocipango ca Yehova. (Mateo 28:19) Oku papatisiwa kuaco ku lomboloka okuti, tu tava oku songuiwa lespiritu sandu kuenda oku yuvula oku linga eci ci pondola oku tateka upange wespiritu pokati kolondonge via Kristu. Ocili okuti, espiritu sandu li kuatisa cocili poku nõla akulu vekongelo. Oco hẽ ndamupi tu pondola oku lekisa ekolelo kelitumbiko lietu nda ka tua pokuile kovopange a sokiyiwa lakulu vekongelo?
12. Ovolandu api atiamẽla koku tomba vana va tambula omoko yoku songola Yuda a tukula? Pole, nye tu pondola oku lilongisa kovolandu aco?
12 Embimbiliya li kuete ovolandu a tu longisa esilivilo lioku pokola kuenda oku lekisa esumbilo. Poku popia eci catiamẽla ku vana va lavisile alume va nõliwa vekongelo, ondonge Yuda wa tukula atosi atatu elungulo eci a popia hati: “Ngongo yavo! Momo va kuama onjila ya Kaini, va yolokela kokulueya kua Balama ha va limuisa ovipako, kuenje va nyõliwa loku ñualelapo Suku, ndeci Kora a nyõliwa lakuo.” (Yuda 11) Kayini wa lavisile elungulo Yehova a ecele locisola, kuenje wa kuama onjila yaye yungangala. (Efetikilo 4:4-8) Ndaño okuti Balama olonjanja vialua wa tambuile elungulo li tunda ku Suku, eye wa seteka oku siñala omanu va Suku oco a fetiwe olombongo. (Atendelo 22:5-28, 32-34; Esinumuĩlo 23:5) Kora wa kuatele ocikele caye vofeka yo Isareli, pole ka sanjukilile ocikele caco. Noke weya oku suvuka calua Mose ukuenje wa Suku, una wa kala embombe liocili pokati komanu vosi palo posi. (Atendelo 12:3; 16:1-3, 32, 33) Pole, Kayini la Balaka, kuenda Kora, vosi yavo veya oku pita lovitangi vialua. Omo liaco, tu pondola oku lilongisa calua kovolandu atukuiwa ndeti, poku pokola kelungulo lieciwa la vana Yehova a ĩha ocikele coku songola kuenda oku va sumbila.
13. Asumũlũho api uprofeto Isaya a tukula okuti a tambuiwa lika la vana va pokola kasokiyo a lingiwa lakulu vekongelo?
13 Helie ka yongola oku kuatisiwa leliangiliyo lia velapo usongui wetu a siata oku tumbika vekongelo Liakristão? Uprofeto Isaya wa tukula asumũlũho aco poku popia hati: “Tala, eci osoma yi viala lesunga, lolombiali vi viala lesunguluko, va soka ndocivundilo coku tila ofela pamue ndocipundo coku tila ombela. Va soka ndolondui viovava vekango, pamue ndulembo wewe linene vofeka yekavo.” (Isaya 32:1, 2) Akulu vekongelo va kasi “ndocipundo” okuti omo omanu va tilila. Ndaño okuti pamue ka ca lelukile oku pokola kakulu vekongelo, tu sukila oku likutilila oco tu pokole kuenda oku sumbila vana va kasi loku songuila ekongelo momo va nõliwa la Suku.
Ndomo Akulu Vekongelo va Pokola Koku Songola Kua Kristu
14, 15. Ndamupi akulu vekongelo va lekisa okuti va kasi oku songuiwa la Kristu?
14 Akristão vosi va sukila oku pokola koku songola kua Kristu, capiãla vali enene akulu vekongelo. Akulu vekongelo, va kuete omoko yoku songuila ekongelo. Pole, ovo ka ‘va viala ekolelo lia vamanjavo’ vekongelo, poku seteka oku lavulula eci ovo va linga komuenyo wavo. (2 Va Korindo 1:24) Akulu vekongelo va pokola lutima wosi kolondaka via Yesu wa popia hati: ‘Vu ci okuti olombiali viavakualofeka via siata oku viala omanu vavo kuenda va va vumbisa. Ka ci ka kale ndomo pokati kene.’ (Mateo 20:25-27) Osimbu akulu vekongelo vamamako loku tẽlisa ocikele cavo, ovo va likolisilako oku eca ekuatiso liocili ku vakuavo.
15 Akristão va lunguiwa lolondaka viokuti: “Ivaloki asongui vene, . . . [kuenda] setukuli ekolelo liavo.” (Va Heveru 13:7) Epokolo liaco ka lilekisiwa ño omo okuti akulu vekongelo va kuete omoko yoku songola. Yesu wa popia hati: “Cime cene umuamue, Kristu.” (Mateo 23:10) Ongangu yakulu vekongelo oyo tu sukila oku kuama, momo va kuãivo ongangu Yusongui wetu Yesu Kristu. (1 Va Korindo 11:1) Tu konomuisi olonjila vimue akulu vekongelo va siata oku kuama komuenyo wavo poku lekisa ukamba wocili ku vakuavo ndeci Kristu a linga.
16. Ndaño okuti Yesu wa kuatele omoko yoku songola, ocituwa cipi a lekisile kolondonge viaye?
16 Ndaño okuti Yesu ka sokisiwa lomanu ka valipuile, haiye wa tambuile ku Isiaye omoko ya velapo yoku songola, eye wa sungulukile calua lolondonge viaye. Eye, ka lekisile kolonjeveleli viaye ukũlĩhĩso umue woku litunula. Yesu wa kala ekamba liocili, wa lekisa ohenda kolondonge viaye, kuenda wa kapeleko ovina viosi ovo va sukilile. (Mateo 15:32; 26:40, 41; Marko 6:31) Lalimue eteke a kisikile kolondonge viaye upange una okuti ka va tẽla oku u linga. Handi vali lalimue eteke a ecele kokuavo ocikele cimue okuti ka va pondola oku ci tẽlisa. (Yoano 16:12) Yesu wa kala ulume umue ‘wonjuka haiye wa liketisa vutima.’ Omo liaco, omanu valua va enda loku sanga ekavuluko liocili kokuaye.—Mateo 11:28-30.
17. Ndamupi akulu vekongelo va pondola oku lekisa ovituwa ndevi via Kristu kukamba wavo la vakuavo?
17 Omo okuti, Usongui wetu Kristu wa lekisa umbombe wocili, akulu vekongelo va sukilavo oku kuama ongangu yaye. Ocili okuti, ovo va lekisa esumbilo ku vakuavo, pole ka va lipandi omo liomoko yoku songola va tambula. Poku vangula kuavo, ka va sukila oku lombolola ‘olondaka via tĩla’ okuti vi komohĩsa vakuavo. (1 Va Korindo 2:1, 2) Pole, ovo va likolisilako oku vangula olondaka viocili Cembimbiliya lulelu kumue lesunguluko. Handi vali, akulu vekongelo va sukila oku lekisa esunguluko liocili kueci va lavoka ku vakuavo kuenda oku sakalala leci vakuavo va sukila. (Va Filipoi 4:5) Omo va kũlĩha okuti omunu lomunu vekongelo o kuete ovitangi viaye, locisola cocili, ovo va sandiliya onjila yoku kuatisa vamanjavo va sangiwa vekongelo. (1 Petulu 4:8) Eci hẽ ka cilekisa okuti akulu vekongelo va eca ekuatiso liocili? Ocili okuti ovo va eca.
18. Ongangu yipi Yesu a lekisa okuti oyo akulu vekongelo va sukila oku kuama kueci catiamẽla koku lianja lomãla?
18 Yesu wa sungulukile calua kuenda wa lianjele lomanu vosi ndaño lomãla. Konomuisa etambululo Yesu a eca kolondonge viaye eci via seteka oku tateka omanu vana va kala loku ‘nena omãla’ kokuaye. Yesu wa popia hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi.” Noke, ‘wa va angata, loku va kapa ovaka aye, kuenda wa va sumũlũisa.’ (Marko 10:13-16) Yesu wa kala omunu umue wa sanjuka calua haiye ukuacisola, kuenje valua va enda lokuiya kokuaye. Omanu ka va kuataile ohele yoku enda ku Yesu. Handi vali, omãla va lianjele calua ponele yaye. Akulu vekongelo va sukilavo oku lekisa ocituwa cimuamue. Kuenje osimbu vamvamako lesanju liavo loku lekisa ohenda, cikale akulu ale omãla, vosi yavo vaka lianja ponele yavo.
19. Nye ca kongela voku kuata ‘ovisimĩlo ndevi via Kristu’? Pole, ci sukila oku linga nye?
19 Kueci catiamẽla kakulu vekongelo, omunu lomunu pokati kavo o pondola oku kuama ongangu ya Yesu Kristu nda eye wo kũlĩha ciwa. Upostolo Paulu wa pula hati: “Helie wa kũlĩha ovisimilo via Ñala [Yehova]? Kuenje, wa vokiyako vali hati: “Etu puãi tu kasi lovisimilo via Kristu.” (1 Va Korindo 2:16) Oco tu kuate ovisimĩlo ndevi via Kristu, tu sukila oku kũlĩha cosi catiamẽla kekalo liaye loku kuama ongangu yaye. Pole, tu sukilavo oku kũlĩha eci eye a linga eci tu sangiwa locitangi cimue. Ciwa okuti tu kuata ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla Kusongui wetu Yesu Kristu. Pole, tu sukila oku lilongisa lutate ovolandu a sangiwa Vevanjeliu oco tu kuate elomboloko liasuapo liatiamẽla komuenyo wa Yesu kuenda ongangu eye a lekisa. Nda akulu vekongelo va likolisilako loku pokola koku songola kua Kristu, vosi va kasi vekongelo vaka kuamavo ongangu yavo. Omo liaco, akulu vekongelo va sanjuka calua eci va limbuka okuti vakuavo va tavavo oku kuama ongangu Yusongui wetu Yesu Kristu.
Amamako Loku Pokola Koku Songola Kua Kristu
20, 21. Osimbu tu lavoka oluali luokaliye Suku a tu likuminya, nye tu sukila oku linga?
20 Vosi yetu tu sukila oku amamako loku pokola koku songola kua Kristu. Omo okuti tu kasi kesulilo lioluali lulo, ekalo lietu li sokisiwa la va Isareli eci va kala Vanyãla oko Moavi kunyamo wo 1473 O.Y. Ovo va kala ale ocipepi loku iñila Vofeka Yohuminyo, kuenje Suku wa tuma uprofeto Mose oku popia hati: ‘A Yehosua, ove oka iñila lomanu valo vofeka Yehova a likuminya kolosekulu viavo oku va yĩha.’ (Esinumuĩlo 31:7, 8) Yehosua, eye wa kala usongui wa nõliwa. Oco va Isareli va iñile Vofeka Yohuminyo, va sukilile oku pokola kueci Yehosua a va sapuila.
21 Embimbiliya li tu lomboluila okuti: “Cime cene umuamue, Kristu.” Kristu eye lika oka tu songuila toke voluali luokaliye Suku a tu likuminya, muna muka kala esunga. (2 Petulu 3:13) Omo liaco, komuenyo wetu vosi tu nõlipo oku pokola lika kusongui wetu Yesu Kristu.
[Atosi pombuelo yamẽla]
a “Olombungululu” via tukuiwa palo, ka vi lomboloka ovangelo. Yesu ka tumi omunu oco a lombolole asapulo kovilulikilo viespiritu. “Olombungululu,” vi lomboloka omanu vana okuti akulu vekongelo va nõliwa la Yesu, okuti ovo olonumiwa via Yesu. Etendelo liavo liepanduvali, li lomboloka okuti, va nõliwa la Suku.
Handi Ocivaluka?
• Ndamupi Kristu a songuila ekongelo kocita catete?
• Ndamupi Kristu a kasi loku songuila ekongelo liaye koloneke vilo?
• Momo lie tu sukilila oku pokola kuava va songola vekongelo?
• Ndamupi akulu vekongelo va pondola oku lekisa okuti Kristu eye Usongui wavo?
[Elitalatu kemẽla 15]
Kristu o songuila ekongelo liaye kuennda wa kapa akulu vekongelo kondio yaye
[Elitalatu kemẽla 16]
“Pokoli kasongui vene loku linga eci va tuma.”
[Elitalatu kemẽla 19]
Yesu wa lekisile esanju liocili, kuenda wa lianjele lomanu. Omo liaco, akulu vekongelo va likolisilakovo oku kuama ongangu yaye