Ovihandeleko Via Suku Vieca Ekuatiso Liocili Kokuetu
‘Ndi sole cimue ocihandeleko cove.’—OSAMO 119:97.
1. Ovituwa vipi via siata kueci catiamẽla koku pokola kovihandeleko via Suku?
KOLONEKE vilo, omanu ka va siatele oku pokola kovihandeleko via Suku. Ku valua, oku popia eci catiamẽla kusongui umue wa velapo haeye ka letiwe, ca va lingila ocina cimue ka ci kuete esilivilo. Tu kasi kotembo yimue okuti, omanu ka va kapeleko vali ovituwa viwa viekalo, kuenda ka va tẽla vali oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. (Olosapo 17:15; Isaya 5:20) Poku sokolola eci ca siata voluali, ulandu umue wasapulo wa lekisa okuti: “Omanu valua vo kofeka yo Amerika va yongola oku li nõlela ovo muẽle pokati keci ca sunguluka leci ciwa kuenda eci ci kuete esilivilo.” Ovo va yongola okuti, “Suku o va ecelela oco va linge eci va yongola. Ka va yongolavo oku pokola kolonumbi via tumbikiwa. Handi vali, ka va yongolavo oku pokola kolonumbi via velapo.” Ulume umue wa lombolola hati, koloneke vilo, “omanu va kevelela oku li nõlela ovo muẽle eci ciwa, kuenda eci catiamẽla kekalo liomuenyo wavo.” Eye wamisako vali hati: “Ombiali yosi yi viala, ya siata oku kapa ovihandeleko viaye oco vi songuile omanu.”
2. Ndamupi ocihandeleko ca tukuiwa onjanja yatete Vembimbiliya ci kuete elitokeko lasumũlũho a tunda ku Suku?
2 Omo okuti omanu valua va siata oku konomuisa eci catiamẽla kesilivilo liovihandeleko via Yehova, tu sukila oku likolisilako loku pamisa ekolelelo lietu kolonumbi viaco momo via kapiwila oco vi tu kuatise. Eci ci kuete esilivilo liocili, oku konomuisa ocihandeleko catukuiwa tete Vembimbiliya. Kelivulu Liefetikilo 26:5 tu tangako olondaka via Suku via popia hati: “Avirahama . . . wa lava lava ovikundi viange lovihandeleko viange, lovihõlo, lovisila viange.” Olondaka evi via tukuiwa osimbu eci Yehova ka ecele handi Ocihandeleko kovitumbulukila via Mose ukuepata lia Avirahama. Ndamupi Avirahama a sumũlũisiwa omo lioku pokola kovihandeleko via Suku? Yehova Suku wo likuminya hati: ‘Olofeka viosi viokilu lieve vika sumũlũhĩla kombuto yove.’ (Efetikilo 22:18) Oku pokola kovihandeleko via Suku ku kuete elitokeko lasumũlũho a tunda kokuaye.
3. (a) Ovisimĩlo vipi umue ukualosamo a lekisa kocihandeleko ca tumbikiwa la Yehova? (b) Apulilo api tu sukila oku konomuisa lutate wocili?
3 Umue ukualosamo okuti noke weya oku linga soma yoko Yuda, wa lombolola ovisimĩlo viaye okuti ka viatiamẽlele kocihandeleko. Eye wa popia ku Suku hati: ‘Ndi sole cimue ocihandeleko cove.’ (Osamo 119:97) Olondaka viaco evi wa vi tukula lutima waye wosi. Ovio vi lekisa ocisola a kuatela cipango ca Suku ndomo ci sangiwa vocihandeloko caye. Yesu Kristu Omõla a Suku walipua, wa kuatavo ovisimĩlo vimuamue. Ocitumasuku ci lekisa eci catiamẽla ku Yesu poku popia hati: “Oku linga ocipango cove, a Suku yange, oco [ndi] sanjukila.” (Osamo 40:8; Va Heveru 10:9) Ci popiwa hẽ ndati catiamẽla kokuetu? Tu kuete hẽ esanju omo lioku linga ocipango ca Suku? Tu tava hẽ okuti ovihandeleko via Yehova via sunguluka, kuenda vi tu kuatisa? Oku pokola kovihandeleko via Suku kovina vimue ndeci: efendelo lietu, omuenyo wetu weteke leteke, oku nõla kuetu eci tu yongola oku linga, kuenda ukamba tu lekisa ku vakuetu ku kuete hẽ esilivilo lie? Nda tu yongola oku sola ocihandeleko, tu sukila oku kuata elomboloko lieci Suku a kuetele omoko yoku tumbika ovihandeleko kuenda oku vetiya omanu oco va pokole kovihandeleko viaco.
Yehova Eye Eca Ovihandeleko Viesunga
4. Momo lie Yehova a kuetele omoko yoku eca ovihandeleko Viesunga?
4 Omo okuti Yehova eye Ululiki wovina viosi, o kuete omoko yoku eca ovihandeleko Viesunga voluali luosi. (Esituluilo 4:11) Uprofeto Isaya wa soneha hati: “Yehova eye Ombiali yetu.” (Isaya 33:22, NW) Eye wa tumbika ovihandeleko vioku songuila cosi eye a lulika, cikale eci ci kuete omuenyo ale ceci ka ci kuete omuenyo. (Yovi 38:4-38; 39:1-12; Osamo 104:5-19) Omo okuti omunu wa lulikiwa la Yehova Suku, eye o sukila oku pokola kovihandeleko Viaye. Omo liaco, ndaño okuti omunu o kuete elianjo lioku linõlela eci a yongola oku linga, o sanga lika esanju nda o pokola kovihandeleko via Suku.—Va Roma 12:1; 1 Va Korindo 2:14-16.
5. Ndamupi ocihandeleko ci sangiwa kelivulu lia Va Galatia 6:7, ci lekisa uvangi wocili wovihandeleko via Suku?
5 Etu tua kũlĩha okuti, ka ca sungulukile oku tomba ovihandeleko via Yehova, momo nda tua vi tomba, tuka sanga ovitangi komkuenyo wetu. (Yeremiya 33:20, 21) Nda omunu ka pokuile kovihandeleko vimue viatiamẽla kekalo, ndeci ocihandeleko congusu yi kokela ovina viosi posi, o pita lovitangi. Cimuamue haco ci pita lovihandeleko via Suku okuti ka ci tava oku vi pongolola ale pamue oku vi tomba nda hacoko tu kuata ovitangi vialua. Ovihandeleko via Suku vi sokisiwa levi viatiamẽla kekalo liomanu okuti nda umue wa vi lueya, noke o pita lovitangi. Embimbiliya li popia hati: “Suku ka tombiwa, momo, eci omunu a kũla haico a lombola.”—Va Galatia 6:7; 1 Timoteo 5:24.
Esilivilo Liocihandeleko ca Yehova
6. Nye ca kongeliwa vovihandeleko via Suku?
6 Ocihandeleko ca Suku ca kuata esilivilo liocili Vocisila ca Mose. (Va Roma 7:12) Vokuenda kuotembo, Yehova Suku weya oku pongolola Ocihandeleko ca Mose, poku tumbika “ocihandeleko ca Kristu.”a (Va Galatia 6:2; 1 Va Korindo 9:21) Omo okuti etu Tuakristão tu pokola ‘kocihandeleko ca kanguka,’ tu kuata elomboloko liokuti, Suku ka tu limbika olonumbi viaye vina vi tu kuatisa komuenyo wetu ndeci, olondotilina vieci ci taviwa, ale ovina vikuavo viatiamẽla ketavo. Olonumbi viaye vi pondola oku tu kuatisa kovina viosi viatiamẽla komuenyo wetu, ndeci, ukamba vepata, oku linga olomĩlu, oku lekisa ovituwa viwa poku sapela lakãi ale lalume, kuenda oku kuata onepa kefendelo liocili.—Tiago 1:25, 27.
7. Lombolola ovolandu atiamẽla kesilivilo liovihandeleko via Suku.
7 Embimbiliya li popia hati: “Ndaño vakuokahonga, ndaño vakuaviteka, ndaño vava va lala lakãi vamale, lalume va lisokisa lakãi, lalume vakuakulala lalume, lovimunu, la vakuacipululu, loloholua, la vakuakuimbula, lolondiandia, ka [vaka] piñala usoma wa Suku.” (1 Va Korindo 6:9, 10) Ocili okuti, ava va siata oku linga uvasi, lava va lingainga ukahonga, “va kasi loku tomba olonumbi via Suku.’ Ocituwa calume va lipekela lalume, ‘ocina cimue okuti ka ca sungulukile komuenyo.’ Ava va kuete ocituwa caco, va kasi loku tomba ovihandeleko via Yehova. Omo liaco, omunu wosi o kuete ovituwa ndeci, oku nyana, uhembi, kuenda olombonde, o tombavo ovihandeleko via Yehova. (Osamo 101:5; Va Kolosai 3:9; 1 Petulu 4:15) Ondonge Tiago wa lungula ocituwa coku lipanda, osimbu okuti upostolo Paulu o tu lungulavo oco tu yuvule uhembi kuenda ombangulo yĩvi. (Va Efeso 5:4; Tiago 4:16) Akristão va kũlĩha okuti, olonumbi viosi evi viatiamẽla kovituwa via sunguluka, viopiwa vocihandeleko ca Suku haico calipua.—Osamo 19:7.
8. (a) Ocihandeleko ca Yehova ci tendiwa hẽ ndamupi? (b) Elomboloko lipi lia velapo liatiamẽla ‘kocihandeleko’ ndomo ca lomboluiwa kelimi lio Heveru?
8 Olonumbi via velapo vi sangiwa Vondaka ya Yehova, vi lekisa okuti, ocihandeleko caye ci kuete esilivilo liocili okuti ukanda umue wovihandeleko u sule. Ovihandeleko viaco ovio vi tu kuatisa komuenyo wosi kumue lovilinga vietu viosi viwa. Ovihandeleko via Suku via sunguluka kuenda vieca ekuatiso liocili. (Osamo 119:72) Ondaka “ocihandeleko,” ndomo ya tukuiwa lukualosamo, kelimi lio Heveru yi tukuiwa hati, toh·rahʹ. Umue wa siata oku konomuisa eci ci kasi Vembimbiliya wa popia hati: “Ondaka yaco eyi, yi lomboloka oku songuila cimue oco cende kovaso. Eci . . . ci lombolokavo onumbi yimue yovituwa viwa.” Ukualosamo wa kũlĩhĩle okuti, ocihandeleko ombanjaile yimue ya tunda ku Suku. Eci hẽ ka ci tu vetiyavo oku kuama onjila yimuamue ya sunguluka komuenyo wetu?
9, 10. (a) Momo lie tu sukilila oku tu songuila? (b) Ndamupi tu pondola oku kuata omuenyo umue wesanju?
9 Ocili okuti, ovilulikilo viosi vi sukila oku songuiwa kuenda oku kuama olonumbi via sunguluka. Eci haco Yesu a linga kuenda ovangelo vakuavo, vavelapo calua okuti omanu ci sule. (Osamo 8:5; Yoano 5:30; 6:38; Va Heveru 2:7; Esituluilo 22:8, 9) Nda okuti ovilulikilo evi vialipua poku songuiwa la Suku vi sangelako uwa wavo muẽle, omanu ka valipuile va sukila vali calua oku songuiwa la Suku. Ulandu wesapulo liomanu u lekisa okuti, olondaka viuprofeto Yeremiya viocili muẽle ndomo eye a popia hati: “A Yehova, ndi ci okuti okuenda kuomnunu ka ku kasi povaka aye muele. Omunu enda ka tẽla eye muẽle oku suñamisa okuenda kuaye.”—Yeremiya 10:23.
10 Nda tu yongola oku kuata omuenyo umue wesanju, tu sukila oku pokola ku Suku oco a tu songuile. Soma Salomone wa limbukile ovitangi omunu a pondola oku pita lavio nda komuenyo waye wa nõlapo oku kuama onjila yaye muẽle okuti ka pokola kovihandeleko via Suku. Eye wa popia hati: “Kuli onjila yimue yi mõleha komunu soketi ya sunguluka, pole esulilo liayo li tuala kokufa.”—Olosapo 14:12, NW.
Esunga Lieci tu Kuetele Oku Sola Ocihandeleko ca Yehova
11. Momo lie tu sukilila oku kuata vali elomboloko liocihandeleko ca Suku?
11 Tu linga ciwa nda tu lekisa onjongole yocili yoku kuata elomboloko liocihandeleko ca Yehova. Ukualosamo wa lekisa onjongole yaco eci a popia hati: “Patulula ovaso ange okuti ndimbuka ovikomo viovihandeleko viove.” (Osamo 119:18) Osimbu tu amamako loku kuata ukũlĩhĩso wa Suku kumue leci catiamẽla kolonjila viaye, tuka kuata vali elomboloko lia suapo liocili colondaka vi sangiwa kelivulu lia Isaya wa popia hati: “Ame ndi Yehova Suku yove, hu longisa eci cu ku kuatisa, hu songuila vonjila ya ku sukungulukila. Nda wa yevelile ovihandeleko viange!” (Isaya 48:17, 18) Yehova o yongola okuti omanu vaye va yuvula ovitangi kuenda va kuata omuenyo umue wesanju poku pokola kovihandeleko viaye. Omo liaco, tu konomuisi esunga lieci tu sukilila oku lekisa onjongole kocihandeleko ca Suku.
12. Ndamupi ukũlĩhĩso Yehova akuete watiamẽla kokuetu u lekisa okuti eye wa tumbika ovihandeleko via Sunguluka?
12 Ocihandeleko ci kola ci tunda ku Suku una wa tu kũlĩha ciwa. Omo okuti Yehova eye Ululiki wetu, eye wa kũlĩha ciwa ekalo liomanu. (Osamo 139:1, 2; Ovilinga 17:24-28) Akamba vetu vocili, epata, kuenda olonjali vietu, lomue pokati kavo o pondola oku tu kũlĩha ciwa ndeci Yehova a tu kũlĩha. Suku wa tu kũlĩha vali ciwa okuti etu muẽle ci sule. Ululiki wetu wa kũlĩha ciwa ekalo lietu kespiritu, eci ci kasi vutima wetu kuenda ovina viosi tu sukila. Osimbu eye amamako loku kũlĩhĩsa cosi tu sukila, o tu longisavo oco tu kuate elomboloko ndomo tua tuwa, olonjongole vietu, kuenda ovina vikuavo tu sukila. Yehova wa kũlĩha eci tu tẽla oku linga kuenda eci ka tu tẽla, pole eye wa kũlĩhavo okuti tu tẽla oku linga cimue ci kuete esilivilo liocili. Ukualosamo wa popia hati: “[Yehova] wa kũlĩha ovatimba etu, [kuenda] ivaluka okuti tu neketela.” (Osamo 103:14) Pole, tu pondola oku kolapo kespiritu osimbu tuamamako loku lava ocihandeleko caye poku ecelela okuti eye o tu songuila.—Olosapo 3:19-26.
13. Momo lie tu ponduila oku kolela okuti Yehova o yongola lika oku tu lingila eci ciwa?
13 Ocihandeleko ci kola ci tunda ku Suku una o tu sole calua. Suku wa sakalala calua letu oco tu kuate ekalo limue liwa. Eye ka tavele hẽ oku eca Omõlaye oco ‘a ece omuenyo waye ndocisembi coku yovola omanu valua’? (Mateo 20:28) Anga hẽ Yehova ka likuminyile hati, ‘kaka ecelela oco tu pite veyonjo lina okuti ka tu tẽla oku liyaka lalio’? (1 Va Korindo 10:13) Embimbiliya ka li tu likuminya hẽ okuti Yehova o tu “lava”? (1 Petulu 5:7) Ka kuli la umue o pondola oku songuila ciwa omanu locisola okuti Yehova o sule. Eye wa kũlĩha eci ciwa kokuetu kuenda o tepisa pokati keci ci tu nenela esanju liocili, kuenda eci okuti ci tu sumuisa. Ndaño okuti, tumanu ka valipuile kuenda tua siata oku linga akandu, nda tua linga eci ca sunguluka, eye oka tu lekisa ocisola caye kuenda onjila yimue yi tu nenela asumũlũho ocili komuenyo wetu.—Esekiele 33:11.
14. Ndamupi ocihandeleko ca Suku ca litepa lovisimĩlo viomanu?
14 Tua kolela okuti ocihandeleko ca Suku ka ci pongoluiwa. Koloneke vilo viohali yalua tu kasi ndeti, tua kolela okuti Yehova eye handa kuenda o kasiko ale tunde kakuci toke kakuci. (Osamo 90:2) Eye wa popia eci catiamẽla kokuaye muẽle hati: “Ame ndi Yehova si pongoloka.” (Malakiya 3:6) Olonumbi via Suku ndomo via sonehiwa Vembimbiliya, via koleliwa kuenda ka ci tava okuti vi pongoluiwa ndeci ca siata oku lingiwa lovisimĩlo viomanu. (Tiago 1:17) Ndeci, vokuenda kuanyamo, olonoño vimue via enda loku longisa komãla elongiso limue ka lia sungulukile. Pole, vokuenda kuotembo, vimue pokati kolonoño viaco, vieya oku limbuka okuti, eci via kala loku longisa ka ca sungulukile, kuenje vieya oku pongolola cosi va kala loku longisa. Kueci catiamẽla kondaka eyi, ovihandeleko violuali lulo ci tava okuti vi pongoloka, kuenda vi sokisiwa locina cimue ci sindiwa lofela. Pole, Ondaka ya Yehova ka yi pongoloka. Vokuenda kuovita vianyamo Embimbiliya lia siata oku eca elungulo liatiamẽla koku tekula omãla locisola. Omo liaco, upostolo Paulu wa soneha hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via Ñala [Yehova].” (Va Efeso 6:4) Ci kavuluisa calua oku kũlĩha okuti, tu pondola oku kolela kolonumbi via Yehova vina ka vi pongoloka.
Asumũlũho Eyilila Koku Pokola Kovihandeleko Via Suku
15, 16. (a) Nye cika pita letu nda tua pokola kolonumbi via Yehova? (b) Ndamupi ovihandeleko via Suku vi pondola oku songuila olohuela?
15 Lekuatiso liuprofeto Isaya Suku wa popia hati: ‘Ondaka yange yi tunda vomẽla wange; . . . yika linga eci nda panga oku tẽlisa.’ (Isaya 55:11) Ocili okuti, nda tua likolisilako oku pokola kolonumbi vi sangiwa vondaka ya Yehova, cosi tu linga cika enda ciwa, kuenda tuka kuata esanju liocili.
16 Konomuisa ndomo ovihandeleko via Suku via siata oku songuila olohuela oco viende ciwa. Upostolo Paulu wa soheha hati: “Olohuela vi sumbiwe lomanu vosi, lula waco ka uka kale levĩho, momo Suku oka sombisa vakahonga la vakahokolo.” (Va Heveru 13:4, NW) Omo liaco, ava va likuele, va sukila oku li sumbila pokati, kuenda va sukilavo oku lekisa ocisola pokati kavo, ndomo Embimbiliya li popia hati: ‘Ene vosi, omunu lomunu a sole ukãi waye ndeci a lisole eye muẽle. Ukãi layevo a sumbile veyaye.’ (Va Efeso 5:33) Elomboloko liocisola, li sangiwa kelivulu lia 1 Va Korindo 13:4-8 li popia hati: “Ocisola ci pandakaisa; ci lingainga ohenda. Ocisola ka ci kuete onya, ocisola ka ci lipandiya; ka ci litambela; ka ci lingi akutisasõi; ka ci lisandela ovina viaco muẽle; ka ci temisua; ka ci patekela onyeño; ka ci yolela evi ka via sungulukile, ci yolaila puãi evi viesunga; cecaila, ci vanjiliya uwa womanu; ci lavoka ño-o eci ciwa; epandi liaco ka li pui. Ocisola lalimue eteke ci tokoka.” Nda olohuela viendisiwa locisola, ka vika nyõleha.
17. Ekuatiso lipi li tunda koku pokola kolonumbi via Yehova kueci catiamẽla kuholua?
17 Uvangi ukuavo u lekisa okuti olonumbi via Yehova vi kuatisa cocili, wowu wokuti, eye o pisa uholua. Eye o sombisa vana ‘va sole calua oku li tumbika kuholua.’ (1 Timoteo 3:3, 8; Va Roma 13:13) Omo okuti omanu vamue ka va siatele oku pokola kolonumbi via Suku viatiamẽla kondaka eyi, va siata oku pita lovitangi vialua vi tunda kuholua, ndeci ovoveyi. Handi vali, omo lioku siapo oku pokola kelungulo Liembimbiliya liatiamẽla koku nyuapo ño kamue, ovo va siata oku kuata ocituwa cuholua loku sima hati, ‘oku nyua kuaco ku va kuatisa oco va kavuluke.’ Omo liuholua, vamue va siata oku pita lovitangi vialua ndeci, ekambo liesumbilo, olonjuela ale oku litepa kuepata, epese liovikuata, kuenda oku tundisiwa kupange wavo. (Olosapo 23:19-21, 29-35) Olonumbi via Yehova ka vi kuatisa hẽ oku yuvula uholua oco ovitangi vi tepuluke?
18. Anga hẽ ovihandeleko via Suku vi kuete esilivilo kueci catiamẽla kolombongo? Ci lombolola.
18 Olonumbi via Suku vi kuatisavo calua kocitangi catiamẽla kolombongo. Embimbiliya li vetiya Akristão oco va linge vakuacili kuenda oco va lunguke. (Luka 16:10; Va Efeso 4:28; Va Kolosai 3:23) Omo lioku kuama elungulo eli, Akristão valua va siata oku amamako kupange wavo osimbu vakuavo va tundisiwa kovopange avo. Ci tava okuti olombongo vi kuatisa epata konjo nda omunu o yuvula ovituwa vina vi lunguiwa Vembimbiliya ndeci, oku imba okolowa oco a nganyale olombongo vialua, kuenda oku sipa eliamba. Ocili okuti, ove o pondola oku sokolola ovolandu akuavo atiamẽla kolombongo omo liekuatiso liolonumbi via Suku.
19, 20. Momo lie ca sungulukila oku pokola kovihandeleko via Suku?
19 Komanu ka valipuile, ca leluka calua oku liwekapo oku pokola kolonumbi via Suku. Sokolola eci catiamẽla ku va Isareli eci va kala Komunda Sinai. Suku wa va sapuilile hati: ‘Nda wu yeva ocili kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle u noliwa pokati kolofeka viosi oku linga omanu vange muẽle.’ Kuenje, ovo va tambulula hati: “Cosi Yehova a popia tu ci linga.” Pole, onjila ovo veya oku nõlapo ya litepa calua leci va popele. (Etundilo 19:5, 8; Osamo 106:12-43) Omo liaco, tu kakateli kolonumbi via Suku.
20 Ci kuete esilivilo liocili kuenda ci nena asumũlũho alua oku pokola kovihandeleko vina Yehova a siata oku eca oco vi tu kuatise oku songuila ciwa omuenyo wetu. (Osamo 19:7-11) Oco tu tambule ekuatiso liocili, tu sukila oku sola kuenda oku velisapo olonumbi via Suku. Ondaka yaco eyi oyo tuka lilongisa vocipama cikuãimo.
[Etosi pombuelo yemẽla]
a Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla ‘kocihandeleko ca Kristu,’ tanga Vutala Wondavululi kelimi Lioputu wosãi Yenyenye Linene wunyamo wo 1996, okupisa kemẽla 14 toke 24.
[Elitalatu kemẽla 7]
Avirahama wa sumũlũisiwa calua omo a pokuile kocihandeleko ca Yehova
[Elitalatu kemẽla 9]
Oku sakalala lomuenyo koloneke vilo kua siata oku yapula omanu valua kovihandeleko via Suku
[Elitalatu kemẽla 11]
Ndeci onjo yi sevetiwa ciwa, haicovo ci kasi ocihandeleko ca tumbikiwa la Suku okuti ka ci pongoloka
Ocivaluka?
• Momo lie tu tavela okuti, ovihandeleko via Suku vi kasilili oco vi tu kuatise?
• Momo lie tu sukilila oku sola calua ocihandeleko ca Yehova?
• Ndamupi ovihandeleko via Suku via siata oku tu kuatisa?