OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/9 kam. 18-22
  • Ocihandeleko Cocisola Ci Kasi Vutima

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Ocihandeleko Cocisola Ci Kasi Vutima
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocihandeleko ca Sonehiwa Vutima
  • Ovihandeleko Via Tunda Kocisola
  • Ocisola ci Lomboloka Oku Pokola
  • Tu Lekisi Ovilinga Viocisola
  • Sola Suku Una Oku Sole
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Nye Ci Lomboloka Oku Sola Ava Tu Lisungue Lavo?
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2006
  • Nye Yehova Ayongola Kokuetu Etaili?
    Utala Wondavululi—1999
  • “Ceci ci Lomboloka Oku Sola Suku”
    “Kali Vocisola Ca Suku”
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2005
w05 1/9 kam. 18-22

Ocihandeleko Cocisola Ci Kasi Vutima

“Ñapa ovihandeleko viange volonũlo viavo. Ndi vi soneha vovitima viavo.”​—⁠YEREMIYA 31:⁠33.

1, 2. (a) Nye tu lilongisa vocipama cilo? (b) Yehova wa lekisa ndati unene waye Komunda Sinai?

VOVIPAMA vivali viatete tua lilongisa okuti, eci Mose a tunda Komunda Sinai ocipala caye ca kala loku molehĩsa ulamba wa Yehova. Tua lilongisavo okuti, Mose wa enda oku sitika ocipala caye. Vocipama cilo, tu lilongisa esilivilo liulandu waco Kakristão vo koloneke vilo.

2 Eci Mose a kala Komunda Sinai, wa tambula olonumbi via Yehova. Va Isareli va mola ovikomo vi lekisa unene Waye. Ulandu waco u popia ndoco: “Kua kala ovilemĩlo loviliakulo. Elende lia sitika komunda. Lolumbeta lua sika sike. Kuenje, . . . Omunda Sinai yosi ya tunda owisi omo Yehova a lokilako londalu. Owisi waco wa londa vilu ndowisi wofolono. Omunda yosi ya luluma calua.”​—⁠Etundilo 19:​16-18.

3. Ndamupi Yehova a eca Ovihandeleko Ekũi ku va Isareli? Nye va Isareli va sukilile oku limbuka?

3 Yehova wa vangula la va Isareli vonduko yungelo, kuenje wa va ĩha Ovihandeleko Ekũi. (Etundilo 20:​1-​17) Va Isareli va kũlĩhĩle okuti ovihandeleko viaco via tunda ku Suku. Momo Yehova eye wa sonehele ovihandeleko viaco vovawe. Eci Mose a mola va Isareli va kala oku fendela ociñumañuma congombe, ovawe aco wa va tetola. Pole, noke Yehova wa soneha vali ovihandeleko viaco vovawe. Eci Mose a loka Komunda lovawe aco, ocipala caye ca kala loku nina. Va Isareli va sukilile oku limbuka okuti, ovihandeleko viaco vi kuete esilivilo kokuavo.​—⁠Etundilo 32:​15-19; 34:​1, 4, 29, 30.

4. Momo lie Ovihandeleko Ekũi via kuatela esilivilo lia lua?

4 Ovawe ana mua sonehiwile Ovihandeleko Ekũi, eya oku kapiwa vocikasia covisila Vohondo yi Kola. Noke a kapiwa vonembele. Kovihandeleko viaco oko kuopiwa olonumbi via songuila va Isareli. Kuenje va linga epata li kola lia Yehova.

5. Ovihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli via situlula ndati ocisola caye?

5 Ovihandeleko via Mose via situlula ovina vialua vi lekisa ocisola Yehova a kuetele omanu vaye. Va Isareli va kuatisiwa calua poku pokola kovihandeleko viaco. Ulongisi umue wa popia hati: ‘Ovihandeleko ekũi via velelepo calua okuti ovihandeleko viomanu vi sule.’ Catiamẽla Kovihandeleko viaco, Yehova wa sapuilile va Isareli hati: “Nda vu yeva . . . kondaka yange, loku tata ocisila cange, ene muẽle vu noliwa pokati kolofeka viosi oku linga omanu vange. Momo oluali luosi luange. Ofeka yene yi kola kuenje yi linga ndocitunda cange.”​—⁠Etundilo 19:​5, 6.

Ocihandeleko ca Sonehiwa Vutima

6. Ocihandeleko cipi ca velapo okuti vina via sonehiwile vovawe vi sule?

6 Ovihandeleko vina via sonehiwile vovawe, via kuata esilivilo lialua. Ove hẽ wa kũlĩha okuti, Akristão olombuavekua va kuete ocina cimue ca velapo okuti ka ci sokisiwa lovihandeleko viaco? Yehova wa popele hati, oka linga ocisila cokaliye. Kuenda ocisila caco ka ci sokisiwa leci a lingile la va Isareli kosimbu. Eye wa popia hati: “[Ndika kapa] ovihandeleko viange volonũlo viavo. Ndi vi soneha vovitima viavo.” (Yeremiya 31:​31-​34) Yesu Kristu Kapitiya kocisila cokaliye, ka sonehele ovihandeleko loku vieca kolondonge viaye. Pole, wa kapa ovihandeleko via Yehova vovitima viavo lekuatiso liovina a va sapuila kuenda evi a linga.

7. Velie va tambuile tete ‘ocihandeleko ca Kristu’? Noke velie veya oku kongeliwa vocihandeleko caco?

7 Ocihandeleko cocisila cokaliye ci tukuiwa hati, ‘ocihandeleko ca Kristu.’ Momo ka ca eciwile kepata lia va Isareli vakuambuto ya Yakoba. Pole, ca eciwile tete ku va Isareli yespiritu okuti, “Isareli ya Suku.” (Va Galatia 6:​2, 16; Va Roma 2:​28, 29) Akristão olombuavekua, ovo va Isareli ya Suku. Pole, vokuenda kuotembo kua vokiya “owiñi wakahandangala” wa tunda kolofeka viosi. Kuenje u kasi oku vumba Yehova. (Esituluilo 7:​9, 10; Sakariya 8:​23) Owiñi waco, wa linga ‘ocunda cimuamue kuenda u kuete ungombo umuamue.’ Omo liaco, ‘ocihandeleko ca Kristu’ ci va kuatisa kovina viosi va linga komuenyo wavo.​—⁠Yoano 10:⁠16.

8. Ocihandeleko ca Mose locihandeleko ca Kristu ca litepa ndati?

8 Va Isareli va sukilile oku pokola Kocihandeleko ca Mose. Momo va kala epata lia Yakoba. Pole, ekalo liavo lia litepa Lakristão. Momo Akristão ka va pokola kocihandeleko ca Kristu omo lioku tiamẽla kepata limuamue ale oku citiwila vofeka yimuamue. Ovo va lilongisa ovina vialua viatiamẽla ku Yehova kuenda kolonumbi viaye. Kuenje va yongola oku linga ocipango caye. Omo okuti ovihandeleko via Suku via sonehiwa ‘vovitima Viakristão olombuavekua,’ ovo va pokola ku Yehova lutima wosi. Ovo ka va cilingila omo liusumba woku yambuiwa ale oku kisikiwa. Pole, va pokola kokuaye omo okuti, ovihandeleko viaco via sonehiwa vovitima viavo. Cimuamue haico olomeme vikuavo via siata oku linga.

Ovihandeleko Via Tunda Kocisola

9. Ndamupi Yesu a lekisa okuti, ovihandeleko via Yehova via tunda kocisola?

9 Ovihandeleko viosi via Yehova lolonumbi viaye, via tunda kocisola. Omo liaco, efendelo liocili li vetiyiwa locisola. Eci Yesu vo pulile Ocihandeleko ca velapo, eye wa kumbulula hati: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi lolondunge viove viosi. Eci oco ocihandeleko cinene, haico catete. Kuenje cavali ca lisoka laco, ceci, okuti, Sola vakuene ndeci o lisole ove muẽle. Ovihandeleko viosi kuenda cosi ovaprofeto [va longisa,] ca tunda kovihandeleko evi vivali.” (Mateo 22:​35-​40) Yesu ka popele okuti, Ovihandeleko Ekũi ovio lika via tunda kocisola. Pole wa lekisa okuti, ovihandeleko viosi vi sangiwa Vembimbiliya via tunda kocisola.

10. Tua kũlĩha ndati okuti, ocisola oco ca velapo vocihandeleko ca Kristu?

10 Anga hẽ ocihandeleko coku sola Suku loku sola vakuetu, ca sonehiwavo vovitima Viakristão? Ocili okuti, ca sonehiwamo. Vocihandeleko ca Kristu, mua kongela oku sola Suku lutima wosi. Kuenda mua kongelavo ocihandeleko cokaliye ca eciwa Kakristão coku lisola pokati. Ovo va sukila oku lisola pokati ndeci Kristu a linga okuti wa pesila akamba vaye omuenyo. Eye wa longisa olondonge viaye oku sola Suku kuenda oku lisola pokati ndeci eye a va sola. Ocisola caco oyo ondimbukiso Yakristão vocili. (Yoano 13:​34, 35; 15:​12, 13) Handi vali, Yesu wa va sapuila okuti, va sukilavo oku sola ovanyali vavo.​—⁠Mateo 5:⁠44.

11. Yesu wa lekisa ndati ocisola ku Suku kuenda komanu?

11 Yesu wa eca ongangu yiwa yoku lekisa ocisola. Ndaño okuti, wa kala ungelo, pole wa tava oku iya palo posi oku tẽlisa ocipango ca isiaye. Eye ka ecele lika omuenyo waye oco omanu va kuate omuenyo ko pui. Pole, wa lekisavo ndomo omanu va sukila oku kala kilu lieve. Eye wa lekisa umbombe, locikembe, kuenda ohenda. Wa cilinga poku kuatisa omanu vana va sumua. Handi vali, wa kundila omanu “olondaka viomuenyo ko pui.” Kuenda wa va kuatisa oco va kũlĩhe Yehova.​—⁠Yoano 6:⁠68.

12. Momo lie tu popela hati, oku sola Suku loku sola vakuetu, ku kuete esilivilo lialua?

12 Oku sola Suku loku sola vakuetu, ku kuete esilivilo lialua. Upostolo Yoano wa popia hati: “Ocisola ca tunda ku Suku. . . . Umue nda o popia hati, ndi sole Suku, kuenje o suvuka ukuavo, ohembi, momo u ka sole ukuavo a lete ka tẽla oku sola Suku ka lete.” (1 Yoano 4:​7, 20) Yehova eye ono yocisola. Ovina viosi a linga vi vetiyiwa locisola. Etu tua siatavo oku lekisa ocisola, momo tua lulikiwa lesetahãlo liaye. (Efetikilo 1:​27) Poku sola vakuetu, tu lekisa ocisola cetu Kokuaye.

Ocisola ci Lomboloka Oku Pokola

13. Nye tu sukila oku linga tete nda tu yongola oku sola Suku?

13 Ndamupi tu pondola oku sola Suku ka muiwa lovaso? Catete, tu sukila oku u kũlĩha. Etu ka tu pondola oku kolela omunu umue ka tua kũlĩhĩle. Embimbiliya li tu vetiya oku kũlĩha Suku. Tu pondola oku ci linga poku tanga Ondaka yaye, loku likutilila kokuaye kuenda oku likongela lomanu vaye. (Osamo 1:​1, 2; Va Filipoi 4:6; Va Heveru 10:​25) Okupisa kelivulu lia Mateo toke lia Yoano, tu sangako ulandu watiamẽla kovituwa via Yehova vina via lekisiwa vomuenyo wa Yesu kuenda kupange waye woku kunda. Omo liaco, avanjeliu aco akuãla a kuete esilivilo liocili. Nda tua kuata ukũlĩhĩso wasuapo watiamẽla kovituwa via Suku, tuka pamisa onjongole yetu yoku pokola kokuaye. Momo, voku sola Suku mua kongela oku pokola kokuaye.

14. Momo lie tu popela hati, ovihandeleko via Suku ka vi lemi?

14 Nda tu sole vakuetu tu likolisilako oku kũlĩha eci ovo va sole leci va nyãle kuenda oku lekisa ovituwa viwa kokuavo. Tu yuvula oku linga ovina viosi vi va sumuisa. Upostolo Yoano wa popia hati: “Oku sola Suku ku lomboloka oku pokola kovihandeleko viaye. Ovihandeleko viaye ka vi lemi.” (1 Yoano 5:⁠3) Olonumbi via Yehova ka vi lemi kuenda ka via luile. Ocisola oco ci tu vetiya oku pokola kolonumbi viaco. Etu ka tu sukila oku soneha olonumbi vi tu kuatisa oku linga ovina viosi. Momo ocisola tu kuetele Suku oco ci tu songuila. Nda tua sola Suku tuka kuata esanju lioku linga ocipango caye. Poku sanjuisa utima wa Yehova tu likuatisa etu muẽle. Momo ovihandeleko viaye via tumbikiwila oku songuila omuenyo wetu.​—⁠Isaya 48:⁠17.

15. Nye cika tu vetiya oku kuama ongangu ya Yehova? Lombolola ulandu waco.

15 Oku sola Suku ku tu vetiya oku lekisa ovituwa viaye. Nda tu sole omunu umue, tu likolisilako oku lekisa ovituwa viaye kuenda oku kuama ongangu yaye. Sokolola ukamba u kasi pokati ka Yehova la Yesu. Osimbu Yesu keyile palo posi, ovo va kala kumosi kilu vokuenda kuanyamo alua. Kuenje, va kuata ukamba wocili. Eci a kala palo posi, wa kuama ongangu ya Isiaye kovina viosi a linga. Eye wa popia hati: “U wa mola ame haeye wa mola Isia.” (Yoano 14:⁠9) Omo liaco, osimbu tuamamako oku kũlĩha Yehova Lomõlaye, tu vetiyiwa oku kuama ongangu yavo. Lekuatiso liespiritu sandu, tu pondola oku siapo ovituwa viosimbu kuenda oku kuata ovituwa viokaliye omo liocisola tu va kuetele.​—⁠Va Kolosai 3:​9, 10; Va Galatia 5:​22, 23.

Tu Lekisi Ovilinga Viocisola

16. Ocisola tu kuetele Yehova la vakuetu, ci lekisiwa ndati kupange woku kunda?

16 Ocisola tu kuetele Yehova la vakuetu, ci tu vetiya oku litumbika kupange woku kunda kuenda oku longisa omanu oco va linge olondoge. Poku linga upange waco, tu sanjuisa Yehova. Momo eye ‘o yongola okuti, omanu vosi va kuata ukũlĩhĩso wa suapo oco va popeliwe.’ (1 Timoteo 2:​3, 4) Oku kuatisa vakuetu oco va kũlĩhe ocihandeleko ca Kristu okuti ci kala vovitima viavo, ci nena esanju. Handi vali, tu kuatavo esanju poku mola ndomo va kasi oku siapo ovituwa vĩvi omo lioku pokola kolonumbi via Suku. (2 Va  Korindo 3:​18) Ocili okuti, oku kuatisa vakuetu oco va kũlĩhe Yehova oyo lika ombanjaile ya velapo tu pondola oku eca kokuavo. Omanu vana va yongola oku kuata ukamba la Yehova, va sanga esanju ka li pui komuenyo wavo.

17. Momo lie ci kuetele esilivilo oku sola Yehova la vakuetu okuti, ovina violuali ci sule?

17 Tu kasi voluali lumue okuti, omanu va pitisa lika kovaso ovokuasi. Pole, ovokuasi ka a nena omuenyo ko pui. Momo citava okuti a nyaniwa ale a nyõleha. (Mateo 6:​19) Embimbiliya li popia hati: “Oluali lu takata loñeyi yaluo, puãi u o lingainga ocipango ca Suku o kala oloneke ka vi pui.” (1 Yoano 2:​16, 17) Omo okuti, Yehova o kala oloneke ka vi pui, vosi va linga ocipango caye vaka kalavo otembo ka yi pui. Omo liaco, tu sukila oku kuata ukamba la Yehova. Momo ovokuasi oluali ka a kala otembo ka yi pui.

18. Manji umue o misionaliu wa lekisa ndati ocisola ca velapo?

18 Omanu vana va lekisa ocisola ku vakuavo, va eca esivayo ku Yehova. Kũlĩhĩsa ulandu wa manji umue o tukuiwa hati, Sonia. Eye o kasi oku talavaya kupange wumisionaliu kofeka yo Senegal. Manji Sonia wa kala oku lilongisa Embimbiliya lukãi umue o tukuiwa hati, Heidi. Pole, ukãi waco ulume waye wo sambuisile uvei wo SIDA. Eci ulume waye a fa, ukãi waco wa papatisiwa. Pole, eci papita otembo yimue wa fetikavo oku vela kuenje wa enda kosipitali omo liuvei waco wo SIDA. Manji Sonia wa popia hati: ‘Olondotolo via likolisilako oku linga upange wavo. Pole, ka via lingile ovina vialua momo via kala vitito. Manji Heidi wa kuatisiwa la vamanji valua va tunda kekongelo. Kuteke wavali, nda yala esisa liange ponele yula waye, kuenje ndo kuatisa toke kolofa viaye. Noke umue ndotolo wa popia hati: ‘Apata vamue eci va limbuka okuti ngandiavo o kuete uvei wo SIDA, ka vo kuatisa kuenda vo tila. Momo lie o kapela omuenyo wove kohele loku kuatisa u ovela ndeti o SIDA? Heidi hepata lioveko, kuenda ekova liaye lia litepa leli liove. Eye o tunda kofeka yikuavo.’ Noke, ndo lomboluila okuti, Heidi ndu sokisa lamanjange kuenda o kasi ndomunu umue okuti olonjali vietu vimuamue. Etu tu kuete ukamba wocili. Eli olio esunga lieci ndi kasilili kulo oku u kuatisa.’ Ocili okuti, Sonia ka kuatiwile luvei wo SIDA poku tata manji Heidi.

19. Oku kuata ovihandeleko via Suku vutima wetu, ci tu vetiya oku linga nye?

19 Omanu va Yehova va kuete ovolandu alua oku lekisa ocisola. Koloneke vilo ka kuli ocihandeleko coku limbuka omanu va Yehova. Pole, tu lete ndomo olondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Heveru 8:10 vi kasi oku tẽlisiwa. Olondaka viaco vi popia hati: “Ocisila ndi lisila lonjo ya Isareli kovaso yoloneke viaco, ceci: Ñapa ovihandeleko viange volonulo viavo. Ndi vi soneha vovitima viavo. Ame ndinga Suku yavo, lovo va linga omanu vange.” Omo liaco, tu sukila oku amamako oku sola ovihandeleko vina Yehova a siata oku kapa vovitima vietu. Tu sukilavo oku lekisa ocisola kokuaye kuenda ku vakuetu.

20. Momo lie ocihandeleko ca Kristu ci kuetele esilivilo?

20 Oku vumba Yehova kumosi la vamanji, ci nena esanju lialua. Omanu vana va kũlĩha ocihandeleko ca Kristu voluali lulo luevĩho, va sumũlũha calua. Ovo ka va sanjukila lika ocisola cavo la Yehova. Pole, va sanjukavo omo liocisola cavo la vamanji. Ukualosamo wa popia hati: “Tali omo ciwa cimue, ca posoka muẽle, nda ava vasitue va tunga pamosi lombembua!” Ocili okuti, Olombangi via Yehova vi sangiwa kolofeka vialua. Kuenda ka vi vangula elimi limosi. Handi vali, vi kuete ovituwa via litepa. Pole, pokati kavo pali ombembua yocili. Ombembua yaco yi pamisa ukamba wavo la Yehova. Ukualosamo wa popia hati: “Yehova wa handeleka okuti [komanu vaye] oko ku tunda esumũlũho liomuenyo ko pui.”​—⁠Osamo 133:​1-3.

O Tambulula Ndati?

• Ovihandeleko Ekũi via kuatele esilivilo lie?

• Ocihandeleko cipi ca sonehiwa vovitima Viakristão?

• ‘Ocihandeleko ca Kristu’ ci kuete esilivilo lie?

• Ndamupi tu lekisa ocisola ku Suku kuenda ku vakuetu?

[Elitalatu kemẽla 19]

Va Isareli va kuatele ovihandeleko via sonehiwa vovawe

[Elitalatu kemẽla 20]

Akristão va kuete ovihandeleko via Suku via sonehiwa vovitima viavo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link