Yehova o Nyale Usuanji
‘Ka tuka li lingili usuanji la vakuetu.’—MALAKIYA 2:10.
1. Nye Suku a yongola okuti oco tu linga nda tu yongola oku kuata omuenyo ko pui?
OYONGOLA hẽ oku kala komuenyo otembo yalua? Nda okuti o tava kelavoko liaco liohuminyo Yembimbiliya, pamue o tambulula hati, ‘oco muẽle.’ Pole, nda o yongola oku taviwa la Suku oco o kuate omuenyo ko pui voluali luokaliye, o sukila oku pokola kolonumbi viaye. (Ukundi 12:13; Yoano 17:3) Catĩla hẽ okuti omanu ka valipuile va pokola kolonumbi viaco? Sio ka catĩlile, momo Yehova o tu vetiya lolondaka viokuti: “Njongola ocisola ka ci pongoloka, ovilumba havioko, kuenda ukũlĩhĩso wa Suku, ovilumba vioku yoka, havioko.” (Hosea 6:6) Omo liaco, ndaño muẽle omanu ka va lipuile ci tava okuti va suisapo ovihandeleko via Suku.
2. Ndamupi vamue va Isareli va lingila usuanji Yehova?
2 Pole, havosiko va lekisa onjongole yoku linga ocipango ca Yehova. Uprofeto Hosea wa lekisa esunga lieci valua va Isareli ka va yonguile oku tẽlisa onjongole ya Suku. Omo okuti va Isareli va kala ofeka yimue yi kola, va kuata ocisila coku pokola kovihandeleko via Suku. (Etundilo 24:1-8) Pole, noke veya ‘oku lueya ocisila’ ca Yehova poku tomba ovihandeleko viaye. Kuenje, Yehova wa popia hati, va Isareli ‘vo lingila usuanji.’ (Hosea 6:7) Handi vali, kua kalavo omanu valua okuti va lingilevo ekandu. Pole, Yehova ka sole usuanji, ci kale okuti usuanji waco u lingiwila eye muẽle, ale u lingiwila vana vo sole havo vo vumba.
3. Nye tu konomuisa vocipama cilo celilongiso?
3 Uprofeto Hosea, hayeko lika wa tukula ndomo Suku a tenda usuanji. Nda tu yongola oku kala komuenyo otembo yalua lesanju, tu sukila oku kapako ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kusuanji. Vocipama catete, tua konomuisa esapulo liuprofeto Malakiya poku fetika locipama catete celivulu liaco. Kaliye tu konomuisi kocipama cavali celivulu eli, kuenje tu tali ndomo Suku a tenda eci catiamẽla kusuanji, momo ondaka yaco oyo ya tukuiwa vali calua vocipama eci. Ndaño okuti uprofeto Malakiya wa tukula eci ca kala loku pita pokati komanu va Suku vana va tiuka kumandekua ko Bavulono, ocipama eci cavali ci kuete esilivilo liocili koloneke vilo.
Ovitunda Via Pisiwile
4. Elungulo lipi Yehova a eca kovitunda?
4 Ocipama 2, ci fetika lolondaka via Yehova vioku pisa ovitunda omo via yapuka volonjila viaye viesunga. Omo okuti ovitunda ka via kapeleko elungulo liaye oco vi pengulule olonjila viavo, veya oku pita lovitangi vialua. Kũlĩhĩsa handi ovinimbu vivali viatete vi popia hati: “Avitunda, ondaka eyi ya loña kokuene. Nda ko yevi pamue ko pangi vitima viene oku kemainya onduko yange, ndu siñali, kuenje mongolola asumũlũho ene okuti a linga asumuo.” Nda ovitunda via longisile kuenda via pokuile Kocihandeleko ca Suku, nda vieya oku tambula asumũlũho a Suku. Pole, omo okuti ka via ci lingile, vieya oku pita lesiñalo. Ndaño asumũlũho ana a tukuiwile lovitunda nda eya oku pongoloka asiñalo.
5, 6. (a) Momo lie ovitunda via kuatelele ekandu? (b) Ndamupi ondaka ya Yehova ya lavisiwa lovitunda?
5 Momo lie ovitunda via kuatela akandu alua? Ocinimbu 7 ci lombolola ciwa ondaka eyi, hati: “Momo vomẽla wocitunda mua sesamẽla okutata ukũlĩhĩso. Omanu va sesamẽla oku sanda ocihandeleko cange ci tunda vomẽla waye, momo eye omunga ya Yehova Ukualohoka.” Eci olondaka evi via Malakiya ka via sonehiwile handi, ovihandeleko Suku a ecele ku va Isareli lekuatiso lia Mose via lomboluile okuti, ovitunda via kuatele upange walua woku ‘longisa va Isareli ovisila viosi Yehova a va sapuila.’ (Ovisila 10:11) Pole, ci sumuisa calua omo okuti kanyamo eya oku sulako, usonehi welivulu lia 2 Asapulo 15:3, wa popia hati: “Osimbu yalua Isareli, ka kaile la Suku yocili, ndaño lulongisi umue wocitunda [ale] pamue Ovihandeleko.”
6 Koloneke viuprofeto Malakiya, kocita catãlo K.Y., ocitangi cupange wovitunda ca kala cimuamue. Ovitunda ka via pokuile koku longisa Ocihandeleko ca Suku. Omo liaco, via sesamẽlele oku pisiwa. Kũlĩhĩsa olondaka viepiso Yehova a tuma kokuavo. Elivulu lia Malakiya 2:3 li popia hati: ‘Ndika kapa aniña kovipala viene okuti aniña ovinyama viene vioku lumba.’ Hekangisokuolio va pita lalio! Aniña ovinyama vina via enda loku eciwa ndocilumba, a enda loku tualiwa kosamua yocilombo okuti oko a yokiwila. (Ovisila 16:27) Omo liaco, eci Yehova a va sapuila hati aniña aco a kapiwa kovipala viavo, ci lomboloka okuti, Yehova ka va kapeleko vali. Kuenje, ci lekisavo okuti, eye wa likala oku tambula ovinyama viaco va nõlele oco va viece kokuaye.
7. Momo lie Yehova a temẽlele la vana va kala oku longisa Ocihandeleko?
7 Noke yolohũlũkãi vianyamo osimbu handi uprofeto Malakiya ka kaleko, Yehova wa ecele ocikele ku va Lewi oco va tate o tavernakulu kuenje noke vaenda loku tata onembele kuenda ovopange osi a kola atiamẽlako. Ovo va kala alongisi va Isareli. Nda ovo va tẽlisile ocikele eci, nda veya oku kuata omuenyo lombembua kumue lowiñi wosi wa kala vofeka yavo. (Atendelo 3:5-8) Pole, va Lewi veya oku siapo esumbilo va kuatelele Suku. Omo liaco, Yehova wa va sapuila hati: “Ene puãi wa pambuki vonjila. Wa tatamisi va lua lokulongisa kuene, kuenje ocihandeleko ca va lingila ocilondokua. Wa liweki oku tata ocisila ca Lewi. . . . Ka wa endeleli volonjila viange.” (Malakiya 2:8, 9) Omo lioku lueya kuavo oku longisa ocili, kuenda omo liongangu yavo yĩvi ovitunda via kemba va Isareli. Omo liaco, Yehova wa kala lesunga lioku tema lavo.
Pokola Kolonumbi Via Suku
8. Anga hẽ ca tĩla calua omanu oku lava olonumbi via Suku? Ci lombolola.
8 Ka tuka wili veyonjo loku sima hati, ovitunda via sesamẽlele ohenda ya Suku, kuenda oku eceliwa laye, omo okuti va kala omanu kavalipuile, momo ka va tẽlele oku lava ovihandeleko via Suku kuenda oku endela volonumbi viaye. Ocili ceci okuti, omunu o tẽla oku lava olonumbi via Suku, kuenda Yehova ka kevelela kokuavo eci ka va tẽla oku linga. Ci tava okuti, umue pokati kovitunda pamue weya oku lava ovihandeleko via Suku. Pole, ka kuli atatahãi kueci catiamẽla ku Yesu okuti noke weya oku linga “ocitunda cinene.” (Va Heveru 3:1) Omo liaco, ci tava oku popia eci catiamẽla kokuaye hati: “Ocihandeleko cesunga ca kala vomẽla waye, kuenje eci ca penga ka ca sangiwile kelimi liaye. Wa endaenda lame lombembua lesunguluko, kuenje wa tindula va lua kuevi via penga.”—Malakiya 2:6.
9. Helie okuete onjongole yoku longisa ocili Cembimbiliya koloneke vilo?
9 Cimuamue haicovo ci kasi loku pita la vamanji va Yesu Kristu olombuavekua vina vi kuete elavoko lioku enda kilu. Ovo va kasi oku amamako loku vumba Yehova ‘ndovitunda vi kola, vi lumba ovilumba viespiritu, vina via sungulukila Suku.’ (1 Petulu 2:5) Ovo va kasi loku songuila upange woku longisa ocili cembimbiliya ku vakuavo. Osimbu ove wamamako loku lilongisa ocili Cembimbiliya lekuatiso liavo, kua siatele hẽ oku limbuka okuti ‘ocihandeleko cesunga ci kasi vomẽla’ wavo? Ovo va siata oku kuatisa valua oku tunda ketavo liesanda. Kuenje, cilo voluali luosi mu sangiwa olohuluwa viava va kasi oku lilongisa ocili Cembimbiliya okuti, va kuete elavoko liomuenyo ko pui. Omo liaco, tu kuete esumũlũho lioku longisa ocihandeleko cocili kolohuluwa vikuavo viomanu.—Yoano 10:16; Esituluilo 7:9.
Esunga Lieci tu Sukulila Oku Lavulula
10. Momo lie tu kuetele esunga lioku lunguka leci tu vangula?
10 Ocili okuti, tu kuete esunga lieci tu tusukilila oku lunguka. Momo pamue tu ivalako elongiso li sangiwa volondaka via sonehiwa kelivulu lia Malakiya 2:1-9. Anga hẽ, tua siata oku lavulula oco vomẽla wetu ka muka tunde ondaka yimue ka ya sungulukile? Anga hẽ vakuepata lietu va pondola oku kolela kueci tu popia? Vamanjetu kespiritu va pondola hẽ oku kolela kueci tu popia? Caleluka calua oku kala locituwa coku vangula olondaka via fina, ndaño okuti tu kemba vakuetu. Handi vali, pamue umue kolondaka viaye o vokiyako cimue ale o limbika oku lombolola cimue catiamẽla kondaka yolomĩlu. Anga hẽ Yehova ka ci lete? Nda eci oco ca linga ocituwa cetu, anga hẽ eye o tava ovilumba viesivayo viomẽla wetu?
11. Helie o sukila oku lunguka cocili?
11 Kueci catiamẽla ku vamanji olomitavaso vana vakuete ocikele coku longisa vekongelo, olondaka vi sangiwa kelivulu lia Malakiya 2:7 te via va lingila ndelungulo. Olondaka viaco vi popia hati, vovimẽla viavo mu ‘sesamẽla oku tunda ukũlĩhĩso kuenda ocihandeleko cina ci tava okuti omanu va ci kuama. Kuenje, omanu va sesamẽla oku sanda ocihandeleko’ ci tunda vomẽla wavo. Alongisi vaco ava, va kuete ocikele cinene ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Tiago 3:1 li popia hati, ovo vaka tambula esombiso liatĩla calua. Pole, ndaño okuti ovo va sukila oku longisa lesanju liocili, elongiso liavo te li tiamisiwila lika Vondaka ya Suku kuenda olonumbi vieciwa locisoko Caye. Eli olio esunga lieci ovo va sesamẽlela ‘oku loñoloha koku longisa vakuavo.’ Omo liaco, va lunguiwa hati: “Kolisako oku lilekisa ku Suku ndu we lipua, ndondingupange ka yi kuete eci ci yi kutisa osõi, haiyo yi kunda lesunga ondaka yocili.”—2 Timoteo 2:2, 15.
12. Ava va longisa ondaka ya Suku va sukila oku kũlĩhĩsa nye lutate wocili?
12 Nda ka tua lungukile, tuka yonjiwa loku kuama ovisimĩlo vietu muẽle kuenda tuka longisa eci tu yongola. Ocituwa caco ci pondola oku kapa omunu kohele, poku fetika oku kuata elomboloko liaye muẽle ndaño okuti lia litepa leci ci longisiwa vocisoko ca Yehova. Pole, elivulu lia Malakiya kocipama 2 li lekisa okuti tu sukila oku kuama lika eci ci longisiwa vekongelo catiamẽla kukũlĩhĩso wa Suku, okuti ka tu kuama ovisimĩlo viomanu vina vi pondola oku yapula olomeme. Omo liaco, Yesu wa popia hati: “U o kapela ovilondokua kamue kava vatito va ñolela, hise . . . nda ewe linene liokufulila li nyoñamisiwila kosingo yaye, kuenje o vombisiwa velondo liokalunga.—Mateo 18:6.
Oku Kuela Omunu Umue ka Lilogisa Ocili
13, 14. Ovilinga vipi viusuanji uprofeto Malakiya a velisapo oku vi lombolola?
13 Kocipama 2 kocinimbu 10, uprofeto Malakiya o fetika oku eca elungulo liaye kolomakuli. Eye, o lombolola ovituwa vĩvi loku tukula ondaka “usuanji” okuti wa yi pitulula olonjanja vialua. Tete, tu limbuka okuti uprofeto Malakiya eca elungulo liaye loku pula hati: “Isietu vosi humosiko hẽ? Suku wa tu lulika, siti, umuamue? Nye puãi tu lilingaila usuanji, omunu lokuavo, . . . loku nyõla ocisila colosekulu vietu?” Noke kocinimbu 11, eye wamisako vali hati, elinga liavo liusuanji lia lisoka loku “vĩhĩsa onjo yi kola ya Yehova.” Ekandu lipi va kala loku linga? Ocinimbu eci, ci tukula cimue pokati kovilinga viaco viusuanji hati: Ovo va “kuela omõla ukuasuku yiñi.”
14 Handi vali, vamue pokati ka va Isareli okuti vatiamẽlele kepata lia litumbika ku Yehova, veya oku kuela akãi vana okuti ka va fendelele Yehova. Ulandu waco u pondola oku tu kuatisa oku limbuka okuti ekandu liaco lia kala linene calua. Kocinimbu 10 ku lekisa okuti, isiavo wa kala umuamue. Eci ka ci lomboloka okuti, Yakobako (una weya oku tukuiwa hati Isareli), kuendavo Avirahama la Adama havoko. Elivulu lia Malakiya 1:6, li lekisa okuti, Yehova eye wa kala ‘isiaco.’ Vakuepata lia va Isareli va kuatele ukamba wocili la Yehova, kuenda va kuataile onepa kocisila ca lingiwile lolosekulu viavo. Cimue pokati kovihandeleko via kongeliwile vocisila caco ceci ca linga hati: “Ka ci tava oku likuela lavo okuti omãla vene akãi vu va eca komãla vavo alume, pamue omãla vavo akãi oku va kuelisa omãla vene alume.”—Esinumuĩlo 7:3.
15. (a) Ndamupi vamue va seteka oku lekisa esunga liavo omo lioku kuela umue ukualuali? (b) Ndamupi Yehova a lombolola ocitangi catiamẽla kolohuela?
15 Vamue koloneke vilo ci tava okuti va sima hati: ‘Omunu ndi sole, uwa calua. Vokuenda kuotembo, oka tava kefendelo liocili.’ Ovisimĩlo evi, vieca uvangi welungulo liokuti: “Utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene.” (Yeremiya 17:9) Suku wa enda loku tenda lãvi vana va enda loku likuela lakãi vana okuti va fendela olosuku viñi, ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Malakiya 2:12 hati: “U o ci linga Yehova o tepe kepata lia Yakoba.” Omo liaco, Akristão va lunguiwa oco ‘va kuelele lika vu Ñala.’ (1 Va Korindo 7:39) Ocihandeleko ci sangiwa pokati Kakristão ceci cokuti, nda umue wa fetika oku lilongisa Embimbiliya o kuele una okuti ka lilongisa, ka ci tava okuti ‘u siapo.’ Oco hẽ nda umue ukualuali wamamako lolohuela viaye, nye ci ka pita la una ukualuali eci Suku aka kundula oluali lulo?—Osamo 37:37, 38.
Oku Tata Lãvi Omunu Tua Kuela
16, 17. Onjila yipi yusuanji vamue veya oku kuama?
16 Uprofeto Malakiya wamisako vali loku tukula oku lueya kuavali kuatiamẽla koku tata lãvi omunu tua kuela, ca piãla enene oku nyala lonjila yimue okuti hayesungako. Elivulu lia Malakiya kocipama 2 kocinimbu 14 li popia hati: “Yehova wa linga ombangi yocisila wa lisili, ove lukãi wove wombutulua. Cilo ove wa kemba ukãi wombutulua, ndaño eye ukuẽle, haeye ukãi wove wohuminyo.” Omo lioku linga usuanji lakãi vavo, alume va Yudea vaenda loku yukisa utala wa Yehova ‘lasuẽlẽla.’ (Malakiya 2:13) Alume vaco va enda loku siapo akãi vavo vombutulua omo lioku lueya ño ocina cimue citito, oco va kuele afeko vana okuti va kala vakuakufendela olosuku viesanda. Handi vali,ovitunda via enda loku ecelela ocituwa caco cĩvi. Omo liaco, elivulu lia Malakiya 2:16 li popia hati: “Yehova, Suku ya Isareli, wa popia hati, Ndi suvuka oku nyãla.” Noke, Yesu weya oku lekisa okuti, uvasi owo lika wecelela okuti, omunu una ka kuete ekandu o litepa lohueli yaye oco a kuele ukuavo.—Mateo 19:9.
17 Sokolola vimue pokati kolondaka via Malakiya, kuenje kũlĩhĩsa ndomo vi vetiya utima kuenda vi koka ocikembe. Eye wa popia hati: “Ukãi wove wombutulua . . . haeye ukãi wove wohuminyo.” Ulume wosi wa kongeliwile velinga liaco eli, wa kuelele ale ukãi umue u Isareli, okuti wa kalavo ufendeli wa Yehova. Ukãi waco, eye muẽle wo linõlela ndekamba liaye li soliwe. Oku nõla kuaco, soketi va ku linga otembo yina okuti handi va kala amalẽhe, okuti kavali kavo va lisola pokati. Voku enda kuotembo, ndaño okuti omunu o kuka, ka cecelela okuti ohuminyo yavo yolohuela yi tepiwa.
18. Ndamupi elungulo liuprofeto Malakiya liatiamẽla koku linga usuanji li kuetevo esilivilo koloneke vilo?
18 Ocili okuti, elungulo eli li kuetevo esilivilo liocili koloneke vilo. Ci sumuisa calua, omo okuti vamue ka va kasi loku kapako elungulo lia Suku lioku kuelela lika vu Ñala. Handi vali, ci sumuisavo calua omo okuti, vamue ka va siatele oku amamako loku pamisa olohuela viavo. Ovo va seteka oku sandiliya esunga liavo muẽle, loku kuama ovituwa vina Suku a nyãle poku nyãla akãi vavo oco va likuele la vakuavo. Omo liovituwa viavo vĩvi, va enda ‘loku kavisa Yehova.’ Koloneke viuprofeto Malakiya, vosi vana va lavisile elungulo lia Suku, veya oku sima hati, Ovihandeleko via Yehova ka via sungulukile. Noke, veya oku popia hati: “Suku ukuakutetulula lesunga o kasi pi?” Hungangalakuovo va linga! Tu lunguki oco ka tuka kupukile veyonjo lia soka ndeli.—Malakiya 2:17.
19. Ndamupi alume lakãi va pondola oku tambula espiritu lia Suku?
19 Noke, uprofeto Malakiya wa tukula cimue ca sunguluka ci lekisa okuti, kua kala alume vamue ka va lingaile usuanji lakãi vavo. Alume vaco ‘vokati kavo mua kala handi cimue ca supile kespiritu sandu lia Suku.’ (Ocinimbu 15) Tua sanjuka calua omo okuti, koloneke vilo vocisoko ca Yehova mu sangiwa alume valua okuti, ‘va sumbila calua akãi vavo.’ (1 Petulu 3:7) Alume vaco ka va tipula akãi vavo loku va popia lãvi, ka va lavisa akãi vavo, kuenda ka va sindiliya akãi vavo oco va lipekele lavo lonjila yimue ka ya sungulukile ndeci olohueli violuali via siata oku linga. Ka va lavisa akãi vavo loku namulala lakãi vakuavo kuenda omo lioku tala omanu va kasi epolõla. Ocisoko ca Yehova ca sumũlũha calua omo ci kuete akãi vana vakuekolelo omo lioku pokola kuavo ku Suku kuenda kolonumbi viaye. Alume vaco lakãi, va kũlĩha eci Suku a nyãle, kuenje va nõlapo oku linga eci ca sunguluka. Tu amamiko loku kuama ongangu yalume vaco ‘poku pokola tete ku Suku okuti komanu hakoko,’ oco tu sumũlũisiwe calua lespiritu sandu lia Suku.—Ovilinga 5:29.
20. Otembo ye yi kasi ocipepi komanu vosi?
20 Ndopo muẽle Yehova oka nena esombiso koluali lulo. Omunu lomunu oka tambulula kokuaye omo lietavo liaye kuenda ovilinga viaye. Embimbiliya li popia okuti, ‘omunu lomunu pokati ketu, oka lilombolola ku Suku.’ (Va Roma 14:12) Kueci catiamẽla kondaka eyi, ku lingiwa epulilo liokuti: “Helie oka popeliwa keteke lia Yehova?” Ocipama ca sulako, cika eca etambululo liepulilo eli.
Otẽla hẽ Oku Lombolola?
• Momo lie Yehova a pisila ovitunda vioko Isareli?
• Momo lie olonumbi via Yehova ka via tĩlile calua okuti omanu ka va tẽla oku pokola kokuavio?
• Momo lie tu sukilila oku lavulula lutate poku longisa ondaka ya Suku koloneke vilo?
• Ovituwa vipi vivali via pisiwa vali calua la Yehova?
4. Elungulo lipi Yehova a eca kovitunda?
9. Helie okuete onjongole yoku longisa ocili Cembimbiliya koloneke vilo?
3. Nye tu konomuisa vocipama cilo celilongiso?
8. Anga hẽ ca tĩla calua omanu oku lava olonumbi via Suku? Ci lombolola.
12. Ava va longisa ondaka ya Suku va sukila oku kũlĩhĩsa nye lutate wocili?
13, 14. Ovilinga vipi viusuanji uprofeto Malakiya a velisapo oku vi lombolola?
16, 17. Onjila yipi yusuanji vamue veya oku kuama?
[Elitalatu kemẽla 25]
Koloneke viuprofeto Malakiya, ovitunda via pisiwile omo okuti ka via pokuile kolonumbi via Yehova
[Elitalatu kemẽla 26]
Yehova wa pisa va Isareli vana okuti va enda loku nyala akãi vavo omo liovitangi viaño kuenda va kuela akãi vakualuali
[Elitalatu kemẽla 26]
Koloneke vilo Akristão va sumbilavo olohuela viavo