OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w07 15/12 kem. 28-kem. 31
  • Atosi a Velapo Velivulu Lia Malakiya

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Atosi a Velapo Velivulu Lia Malakiya
  • Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • OVITUNDA ‘VIA TATAMISA VALUA’
  • (Malakiya 1:1–2:17)
  • ‘ÑALA YOCILI IYA VONEMBELE YAYE’
  • (Malakiya 3:1–4:6)
  • Helie Oka Puluka Keteke Lia Yehova?
    Utala Wondavululi—2002
  • Yehova o Nyale Usuanji
    Utala Wondavululi—2002
  • Oku Suisapo Ovihandeleko vi Kola ci Nena Esivayo ku Yehova
    Utala Wondavululi—2002
Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
w07 15/12 kem. 28-kem. 31

Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo

Atosi a Velapo Velivulu Lia Malakiya

NOKE lianyamo akũi epanduvali, onembele vo Yerusalãi ya tumbuluiwa. Kotembo yaco, va Yudea va honguele calua kespiritu. Ovitunda via lingailevo evĩho poku tambula ovitukiko. Helie wa limbuka oku hongua kuavo okuti wa va pamisa kespiritu? Yehova wa eca ocikele caco kuprofeto Malakiya.

Malakiya wa soneha elivulu lia sulako Liovisonehua vio Heveru, mu sangiwa ovitumasuku vi kuete unene walua. Oku konomuisa lutate elivulu lia Malakiya, ci tu kuatisa oku li pongiyila eteke “linene lia Yehova, hailio li linga usumba.”—Malakiya 4:5.

OVITUNDA ‘VIA TATAMISA VALUA’

(Malakiya 1:1–2:17)

Yehova wa lekisa ocikembe a kuatela va Isareli poku popia hati: “Ndo soli.” Pole, ndaño locisola caco, ovitunda via tombele onduko ya Suku. Va ci linga ndati? Va ci linga poku lumbila kutala “ombolo ya vĩha” kuenda poku lumba “ovinyama viovilema pamue [vievi] vi vela.”—Malakiya 1:2, 6-8.

Ovitunda ‘via tatamisa valua locihandeleko.’ Omanu va “lingaila usuanji omunu lokuavo.” Vamue va kuela akãi ovingendeleyi. Vakuavo va lingila ‘usuanji akãi vavo vombutulua.’—Malakiya 2:8, 10, 11, 14-16.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

2:2—Asumũlũho ovitunda, Yehova wa a pongolola ndati ‘okuti a linga esumuo’? Suku wa ci linga poku pongolola asumũlũho ovitunda viaco okuti a linga esiñalo.

2:3—Oku kapa “aniña kovipala” viovitunda ci lomboloka nye? Ndomo ca lekisiwa Vocihandeleko, aniña ovinyama vioku lumba, a enda oku timĩhiwila kosamua yocilombo. (Ovisila 16:27) Oku kapa aniña aco kovipala, ci lekisa okuti ovitunda, kuenda ovilumba viavo, ka via taviwile vali la Yehova.

2:13—Velie va yukisile utala wa Yehova lasuelẽla? Oku yukisa utala lasuelẽla ci lekisa okuti akãi va enda oku iñila vohondo yi kola yonembele oku lilila kovaso a Yehova lesumuo. Helie wa koka esumuo liaco? Alume va Yudea va enda oku siapo akãi vavo oco va kuele akãi amalẽhe vakualofeka viñi.

Ceci tu Lilongisilako:

1:10. Yehova ka sanjukilile ovilumba viovitunda vakuacipululu okuti poku linga ovopange amue a sule ndeci oku siakãla ondalu kutala, va enda oku yika apito onembele oco va pinge olombongo. Upange wosi tu linga omo liefendelo lietu, ka tu u lingila oco tu nganyale olombongo. Pole, ocisola tu kuetele Yehova kuenda vakuetu, oco ci tu vetiya oku ci linga!—Mateo 22:37-39; 2 Va Korindo 11:7.

1:14; 2:17. Yehova onyale ombambe.

2:7-9. Vamanji vana va kuete ocikele coku longisa vekongelo, va sukila oku tiamisila alongiso avo Vondaka ya Suku okuti, Ovisonehua vi Kola kuenda valivulu a sandekiwa la “kalei kakoleliwa.”—Luka 12:42; Tiago 3:11.

2:10, 11. Yehova o yongola okuti afendeli vaye va pokola kelungulo lioku “kueliwa” lika “vu Ñala.”

2:15, 16. Afendeli vocili, va sumbila ohuminyo yolohuela va linga lakãi vavo vombutulua.

‘ÑALA YOCILI IYA VONEMBELE YAYE’

(Malakiya 3:1–4:6)

“Yehova . . . iya ocipikipiki konembele yaye . . . [lomunga] yocisila” okuti Yesu Kristu. Suku o ‘tetuluila lesunga omanu vaye’ kuenda o ‘linga ombangi yolondingaĩvi viosi.’ Ocili okuti vana va sumba Yehova, olonduko viavo vi sonehiwa velivulu “lionjivaluko.”—Malakiya 3:1, 3, 5, 16.

Eteke, “li taima ndofolono,” li kasi ocipepi kuenda lika nyõla olondingaĩvi viosi. Osimbu eteke liaco ka lieyile, Yehova wa likuminya oku tumisa uprofeto okuti “inãlĩsa ovitima violonjali komãla, lovitima viomãla kolonjali viavo.”—Malakiya 4:1, 5, 6.

Atambululo Kapulilo Embimbiliya:

3:1-3—Otembo yipi ‘Ñala yocili’ kuenda “omunga yocisila” veya vonembele, kuenda helie va tuma tete kovaso yavo? Keteke liekũi kosãi ya Nisana yunyamo wa 33, Yehova weya ndocindekaise oku yelisa onembele yaye, eci Yesu a tundisa omanu vamue va kala oku landisilamo. (Marko 11:15) Ocitumasuku eci, ca tẽlisiwa noke yanyamo atatu lolosãi epandu, noke yoku vialekiwa kua Yesu komangu Yusoma. Yesu osoma, eci eya kumue la Yehova vonembele yespiritu, va sanga okuti omanu va Suku va sukilile oku yelisiwa. Kocita catete Yoano Upapatisi, wa tumiwile oku pongiya va Yudea oco va tambule Yesu Kristu. Koloneke vilo, kua tumiwa omunga ya pongiya onjila, eci Yehova a nyula onembele yaye yespiritu. Kunyamo wo 1880, ocimunga cimue ca vakuakulilongisa Embimbiliya ca fetika upange woku longisa ocili Cembimbiliya ku vakuavitima via sunguluka.

3:10—Anga hẽ oku nena ovilumba “viosi vionepa yekũi” ci lomboloka oku eca ku Yehova ovina viosi tu kuete? Olofa via Yesu via imula Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, kuenje ka ci sukila vali oku eca onepa yekũi. Onepa yekũi tu pondola oku eca, yi kasi lika ndocindekaise. (Va Efeso 2:15) Eci ka ci lomboloka okuti tu eca ovina viosi tu kuete. Ndaño okuti onepa yekũi ya enda oku eciwa unyamo lunyamo, etu tu lieca olumue ku Yehova, poku li tumbika kokuaye kuenda poku papatisiwa vovava, ndondimbukiso yelitumbiko lietu. Okupisa keteke liaco, cosi tu kuete ca linga Caye. Eye ecelela okuti tu eca ovina tu kuete ndonepa yekũi poku linga upange waye lutima wetu wosi. Volombanjaile tu eca ku Yehova, mua kongela otembo, ongusu kuenda ipako vietu, poku kuatisa kupange woku kunda esapulo Liusoma kuenda oku longisa omanu. Mua kongelavo oku endaenda kolohongele, oku nyula ava va vela kuenda vamanji vana okuti akulu vendamba loku eca olombongo oco vi kuatise efendelo liocili.

4:3—Afendeli va Yehova vaka “kosa [ndati] olondingaĩvi”? Omanu va Suku palo posi, ka vaka “kosa olondingaĩvi” lovolu avo, pole va ci linga poku sandeka esombiso lia Suku komanu. Ocili okuti, afendeli va Yehova va likolisilako lutima wavo wosi oku sanjukila oku kunduiwa kuoluali lua Satana.—Osamo 145:20; Esituluilo 20:1-3.

4:4—Momo lie tu sukilila oku ‘ivaluka ocihandeleko Suku a ecele ku Mose’? Akristão ka va kisikiwa oku pokola Kocihandeleko caco, momo ca kala “undembo wovina viwa vi laika oku iya.” (Va Heveru 10:1) Pole, oku lilongisa Ocihandeleko ca eciwile ku Mose, ci tu kuatisa oku limbuka okuti ovina via sonehiwa kosimbu vi kasi oku tẽlisiwa. (Luka 24:44, 45) Vocihandeleko caco, mu sangiwa “ovisetahãi viovina viokilu.” Oku lilongisa ovina viaco, ci tu kuatisavo oku kuata elomboloko lialongiso Akristão kuenda ovituwa viwa.—Va Heveru 9:23.

4:5, 6—Helie ocindekaise cuprofeto “Eliya”? Ocitumasuku ca lekisile okuti, “Eliya” oka linga upange woku tumbulula, poku pongiya ovitima viomanu. Kocita catete, Yesu Kristu wa tukula Yoano Upapatisi nda “Eliya.” (Mateo 11:12-14; Marko 9:11-13) “Osimbu eteke liaco linene lia Yehova, hailio li linga usumba, ka lieyile,” kua tumiwavo omunga. Koloneke vilo, “ukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” eye ocindekaise ca Eliya. (Mateo 24:45) Akristão olombuavekua, va siata oku linga upange woku kuatisa omanu konepa yespiritu.

Ceci tu Lilongisilako:

3:10. Nda tua liwekapo oku eca ku Yehova ovina via velapo, tu pumba asumũlũho aye.

3:14, 15. Omo okuti ovitunda via lingaile ovina vĩvi, va Yudea va fetika oku tenda upange wa Suku ndocina cimue ka ci kuete esilivilo. Akristão vana va kuete ovikele vekongelo va sukila oku eca ongangu yiwa.—1 Petulu 5:1-3.

3:16. Yehova wa kapako vana vo sumba haivo vo kolela. Eye oka va popela kesulilo lioluali lua Satana. Omo liaco, tu amamiko oku kolela Suku.—Yovi 27:5.

4:1. Keteke lioku ka lilombolola ku Yehova, “ocanja” ‘lolumbombo,’ vika kuata esulilo limuamue. Olondaka evi, vi lomboloka okuti, omõla oka tambula esombiso ndeli liolonjali viaye. Olonjali vi kuete ocikele cinene lomãla vavo! Omo liaco, Akristão vana okuti olonjali, va sukila oku longisa omãla vavo oco va taviwe la Suku.—1 Va Korindo 7:14.

“Sumba Suku” Yocili

Helie oka popeliwa keteke “linene lia Yehova, hailio li linga usumba”? (Malakiya 4:5) Yehova wa popia hati, u wa sumba “onduko yange, ekumbi liesunga liu [tundila, kuenda volosongo] vialio mu kala unene woku sakula. Lene wendi loku tomboaka ndolonãle via kunduluiwa vocunda.”—Malakiya 4:2.

“Ekumbi liesunga,” li lomboloka okuti, Yesu Kristu o tuila vana va sumbila onduko ya Suku kuenda va sanjukila oku taviwa Laye. (Yoano 8:​12) Ondaka volosongo “vialio mu kala unene woku sakula” ya tukuiwa ndeti, yi lomboloka okuti voluali luokaliye omanu va Suku, vaka sakuiwa konepa yespiritu, ketimba, kolondunge kuenda kovisimĩlo. (Esituluilo 22:1, 2) Vaka tomboaka lesanju “ndolonãle via kunduluiwa vocunda.” Oku sokolola asumũlũho aco, ci tu vetiya oku kapako elungulo lia Soma Salomone wa popia hati: “Sumba Suku, pokola kovihandeleko viaye; momo eci oco ocikele comanu vosi.”—Ukundi 12:13.

[Elitalatu kemẽla 28]

Uprofeto Malakiya, wa kala ukuambili koku fendela Suku

[Elitalatu kemẽla 31]

Tu sukila oku longisa ovina viatiamẽla Kembimbiliya

[Elitalatu kemẽla 31]

Afendeli va Yehova va sumbila ohuminyo yolohuela viavo

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link