Lekisi ‘Umbombe Komanu Vosi’
‘Ivaluisa omanu oco vomboke okuti va kala lusima pokati ka vosi.’—TITO 3:1, 2.
1. Momo lie ka ca lelukilile oku lekisa umbombe?
UPOSTOLO Paulu wa soneha ndoco: “Lingi muẽle olosetukuli viange ndomo ame ndisetukuli ya Kristu.” (1 Va Korindo 11:1) Koloneke vilo, omanu va Suku va kasi oku likolisilako oku pokola kelungulo eli. Ocili okuti, ka ca lelukile oku pokola kelungulo liaco, momo tua piñala ekandu kolonjali vietu viatete kuenda ovituwa vina okuti ka vi litava leci Kristu a linga. (Va Roma 3:23; 7:21-25) Omo liaco, vosi yetu tu pondola oku litunda ciwa koku lekisa umbombe nda tua likolisilako calua. Pole, kuli handi ovina vimue tu sukila oku linga okuti onjongole yetu muẽle ci sule. Oco hẽ nye ci sukiliwila vali?
2. Ndamupi tu pondola oku lekisa ‘umbombe komanu vosi’?
2 Umbombe, ocituwa cimue catiamẽla kapako espiritu sandu lia Suku. Nda tua ecelela okuti espiritu sandu lia Suku li tu songuila, apako espiritu sandu aka li molehĩsa kokuetu. Kuenje, eci cika tu kuatisa oku lekisa ‘umbombe’ komanu vosi. (Tito 3:2) Omo liaco, tu konomuisi ndomo tu pondola oku kuama ongangu ya Yesu kuenda ndomo tu pondola oku kuata ukamba wocili la vakuetu oco va ‘sange ekavuluko.’—Mateo 11:29; Va Galatia 5:22, 23.
Vepata
3. Ekalo lipi li sangiwa vapata li lekisa espiritu lioluali?
3 Umbombe ocituwa cimue ci sukiliwa calua vepata. Ocisoko cimue ci tukuiwa hati, Organização Mundial da Saúde, ca lombolola hati, ungangala u kasi oku kapa kohele uhayele wakãi, okuti oku kupuka kuolombinete kuenda uvei wo malaria ci sule. Kofeka yo Inglaterra kolupale luo Londres, onepa yalua yasapulo a lombolola lika ungangala woku tipula akãi volonjo. Olosipayu via popia hati, va siata oku sanga omanu valua “va vangula loku kelolõha kuenda lolondaka vĩvi.” Handi vali, olohueli vimue via siata oku ecelela okuti “ocikumbiti” ci tepa ukamba wavo. Ovituwa viaco viosi evi viatiamẽla ‘kespiritu lioluali,’ kuenda ka ca sungulukile okuti vi kala vepata Liakristão.—Va Efeso 4:31; 1 Va Korindo 2:12.
4. Umbombe u pondola oku eca ekuatiso lie vepata?
4 Oco tu yuvule ovituwa violuali, tu sukila espiritu lia Suku. Embimbiliya li lombolola okuti, “oku kuli espiritu lia Ñala [Yehova] haiko ku tavela oku linga omãla vamãle.” (2 Va Korindo 3:17) Ovituwa ndeci, ocisola, ohenda, esuluviko kuenda elikandangiyo, vi pondola oku pamisa ukamba walume lakãi vavo. (Va Efeso 5:33) Ocili okuti, olonamãlala lonjuela vi kasi oku nyõla apata alua, pole, umbombe wecelela okuti vepata mu kala esanju liocili. Ndaño okuti ovina viosi omunu a popia vi kuete esilivilo, pole eci ci kuete esilivilo lialua ceci ci kasi konyima yolondaka viaye. Oku lekisa umbombe poku liyaka lovitangi, ci tepulula onyeño. Ukualondunge Soma Salomone wa soneha ndoco: “Etambululo liombembua li tulumũla ocikumbiti, ondaka ya kãla puãi yi wengula onyeño.”—Olosapo 15:1.
5. Ndamupi umbombe u pondola oku kuatisa vepata lina okuti muli vamue ka va lilongisa Embimbiliya?
5 Umbombe u kuete esilivilo liocili vepata lina okuti muli vamue ka va lilongisa Embimbiliya. Oku amamako oku lekisa ovituwa viwa, ku pondola oku koka omanu vana ka va yongola oku likekembela oco va lekise onjongole ku Yehova. Upostolo Petulu wa lungula Akristão vamue akãi hati: “Pokoli ku vaveyene okuti vamue, ndaño ka va tava kondaka, kuenda ndaño ondaka yimosi ka yi popiwa, haimo va kokiwa lovilinga viakãi vavo, eci va mola ovilinga viene viesunga lesumbilo. Okuliposuisa kuene ka ku ka linge okuliposuisa kuokilu ndeci oku livinda ocifuko, loku limiangulula lulu, pamue oku wala uwalo wolonambelo; ku linge puãi oku posuisa omunu wovutima luwalo ka u pongoloka wespiritu, haiwo wusima kuenda wumbombe. Eposo liaco olio li panduiwa la Suku.”—1 Petulu 3:1-4.
6. Ndamupi umbombe u pondola oku kuatisa olonjali oco vi kuate ukamba wocili lomãla vavo?
6 Pokati komãla lolonjali ci tava okuti ka pa kala vali ukamba omo liovitangi, ca piãla vali enene nda ocisola cavo ku Yehova ca fetika oku tepuluka. Pole, Akristão vosi okuti asongui vepata, va sukila oku lekisa umbombe volonjo viavo. Upostolo Paulu wa lungula olonjali hati: “Ene, a vaisia, ko ka wenguli onyeño yomãla vene, puãi va longisi loku va pindisa lovilongua via Ñala [Yehova].” (Va Efeso 6:4) Nda vakuepata va lekisa umbombe, ci tava okuti ukamba pokati kolonjali lomãla u livokiya vali calua. Pokati komãla vamue vatãlo pali umue o tukuiwa hati Dea. Eye wa popia eci catiamẽla ku isiaye hati: “Isia yange womboka ciwa kuenda lalimue eteke nda kuatele ovitangi laye, ndaño muẽle ceci nda kala umalẽhe. Olonjanja viosi eye wa lekasaile umbombe ndaño muẽle ceci ovina vimue via enda oku u sumuisa. Olonjanja vimue, eye wa enda oku ndi yikila vohondo yange okuti ndi kalamo olowola vimue kuenda pamue ka nyihaile vali ovina vimue ndi sole omo lioku huka kuange, pole, lalimue eteke nda lihoyele laye. Eye wa kala isietu haeye ekamba lietu kuenda ka tua kuatele onjongole yoku u sumuisa.” Ocili okuti, umbombe u pondola oku kuatisa olonjali oco vi kuate ukamba wocili lomãla vavo.
Kupange Wetu Woku Kunda
7, 8. Momo lie oku lekisa umbombe kupange woku kunda ci kuetele esilivilo liocili?
7 Kupange wetu woku kunda, ci kuete esilivilo liocili oku lekisa umbombe. Osimbu tu amamako oku kundila omanu olondaka viwa Viusoma, ci tava okuti tu sanga omanu vana va kuete ovituwa via litepa. Vamue va yevelela ciwa esapulo lielavoko tu va kundila, pole vakuavo pamue ka yongola oku yevelela kesapulo lietu. Omo liaco, eci tu sanga omanu vana ka va lekisa onjongole kesapulo liusoma, ci kuete esilivilo liocili oku lekisa umbombe momo u tu kuatisa oku tẽlisa ocikele cetu coku kundila toke kolonepa viosi violuali.—Ovilinga 1:8; 2 Timoteo 4:5.
8 Upostolo Petulu wa soneha ndoco: “Vovitima viene sumbili Kristu nda Ñala. Olonjanja viosi lipongiyi okuti vu tẽla oku kumbulula komunu wosi o pula oku kũlĩhisa elavoko vu kasi lalio. Ci lingi puãi lumbombe kuenda lesumbilo.” (1 Petulu 3:15) Omo okuti tu kuãi ongangu ya Kristu, tu sukila oku lekisa umbombe lesumbilo eci tu eca uvangi komanu vana okuti ka va tu tambulula ciwa. Oku lekisa ovituwa viaco kua siata oku nena asumũlũho ocili.
9, 10. Lombolola ulandu umue u lekisa esilivilo lioku lekisa umbombe kupange woku kunda.
9 Ulume umue o tukuiwa hati Keith, eci ukãi waye a yulula kepito lionjo yavo va kala oku totola, eye wa salamẽle. Eci ukãi wa Keith a limbuka okuti omunu wa kala oku totola kepito liavo Ombangi ya Yehova, eye weya oku tema calua kuenda wo lundila hati, Olombangi via Yehova via siata oku talisa ohali omãla. Pole, manji wamamako loku likandangiya. Lumbombe wocili, manji wa tambulula hati: “Ngecele, momo eci oco ocisimĩlo cove. Ci tava hẽ okuti ndu ku lekisa eci Olombangi via Yehova vi tava?” Keith wa kala vonjo, wa yevelela lutate kombangulo yaco noke weya puvelo kuenje wa vangula la manji oco a tiukile.
10 Noke, olohueli viaco vieya oku livela hati, ukombe wavo ka vo tambuile ciwa. Umbombe manji a lekisa, wa veta kutima wolohueli viaco. Osemana yikuavo, manji weya oku tiukila vali konjo yavo kuenje, Keith lukãi waye va ecelela okuti manji o va lomboluila eci eye a tava okuti ci kuete uvangi Wembimbiliya. Ovo noke va popia hati: “Vokuenda kuanyamo avali a pita, tua enda oku yevelela calua eci Olombangi via Yehova via enda oku popia.” Ovo va tava oku fetika elilongiso Liembimbiliya noke veya oku li tumbika ku Yehova kuenje va papatisiwa. Hanimakuoyo Ombangi ya Yehova ya tambula omo liuvangi a eca ku Keith lukãi waye! Noke lianyamo amue, manji yaco weya oku ñualehẽla la Keith kumue lukãi waye kuenje vo sapuila okuti cilo va linga vamanjaye kespiritu. Ocili okuti, umbombe, ocituwa cimue ci kuete esilivilo liocili.
11. Ndamupi umbombe u pondola oku kuatisa omanu oku tava kocili?
11 Ulume umue o tukuiwa hati Harold, wa sumuile calua omo liupange waye wusualali, kuenje ka tavele vali okuti kuli Suku. Esumuo liaye lieya oku livokiya vali calua eci a tusuiwa lekalu okuti omunu waco wa kala oku liendisa wa koluele, kuenje, eye wa linga ocilema. Eci Olombangi via Yehova via endele oku pasuisa Harold, eye wa va handeleka oco va liwekepo okuiya konjo yaye. Pole, eteke limue umue Ombangi ya Yehova o tukuiwa hati Bill wa endele oku ka pasuisa umue wa lekisile onjongole okuti apa a kasi pa pindika lika olonjo vivali leyi ya Harold. Manji Bill poku linga epasu, ka limbukile ciwa onjo yomunu wa lekisile onjongole, kuenje wa totola kepito lia Harold. Eci Harold a likolisilako oku endela kolombueti vivali oco a yulule epito, manji Bill wo pinga ongecelo lonjanga kuenje wo sapuila hati, nda yonguile oku pasuisa onjo yimue yikuavo. Ndamupi Harold o tambulula? Ndaño okuti Bill ka ci kũlĩhĩle, pole Harold wa muile vo televisão ndomo Olombangi via Yehova vi talavayela kumosi kupange woku tunga Olonjango viokaliye Viusoma vokuenda kuotembo yimue yitito. Eye wa komõha calua eci a mõla omanu valua va kala oku talavayela kumuamue lukamba wocili kuenje ceya oku pongolola ovisimĩlo viaye a kuatelele Olombangi via Yehova. Omo liocisola manji Bill a lekisa poku pinga ongecelo lumbombe wocili, Harold wa tava oku tambula epasu Liolombangi via Yehova vonjo yaye. Eye wa lilongisa Embimbiliya, kuenje wamamako lonjanga kespiritu, noke yoku papatisiwa wa linga ufendeli wa Yehova.
Vekongelo
12. Akristão vekongelo va sukila oku yuvula ovituwa vipi violuali?
12 Konepa yatatu okuti oko umbombe u kuetevo esilivilo liocili, vekongelo Liakristão. Koloneke vilo, vapata omanu mua siata oku pita ovitangi vialua. Pokati komanu vana vakuavituwa violuali pa siata oku sangiwa ovitangi ndeci: Olonamalãla, olombangulo vioku sanga esunga, kuenda oku lihoya pokati. Pamue, ovituwa viaco ci tava okuti viñila vekongelo Liakristão kuenda vi limbukiwila koku lihova kuenda kolombangulo vikuavo vina ka via sungulukile. Vamanji vana va kuete omoko yoku eca ekuatiso, va siata oku sumua calua eci kuiya ovitangi viaco. Pole, omo liocisola ovo va kuetele Yehova kuenda vamanjavo, ovo va siata oku eca ekuatiso lionjanga ku vana va lueya oco va likekembele.—Va Galatia 5:25, 26.
13, 14. Nye ci pondola oku iyilila koku ‘longisa lumbombe omanu vana vakualonamalala’?
13 Kocita catete, upostolo Paulu kumue lekamba liaye Timoteo, va sangele ovitangi vimue pokati ka vana va kala vekongelo. Omo liaco, upostolo Paulu wa lungula Timoteo oco a yuvule ukamba lavamanji vana va ‘vakuavituwa viesepu.’ Handi vali, upostolo Paulu wamisako lelungulo liaye hati, “okuyaka ka kua sungulukilile ukuenje wa Ñala,” pole, ci sukila ‘oku omboka lomanu vosi, poku kala ulongisi umue uwa, loku pandikisa la vakualonamalala. Kuenje ava va patãla o va pengulula lumbombe.’ Eci tu lekisa umbombe poku vangula lomanu vana vakualonamalãla, ci tava okuti ovo va pongolola ovituwa viavo vĩvi vioku pisa vakuavo. Ndomo upostolo Paulu a soneha, ci tava okuti Yehova ‘o va ĩha utima woku likekembela akandu avo loku limbuka ocili.’ (2 Timoteo 2:20, 21, 24, 25) Limbuka okuti, upostolo Paulu wa lombolola elitokeko li sangiwa pokati kesuluviko kuenda umbombe.
14 Upostolo Paulu wa pokuile kueci a kunda. Eci a vangula ‘lovapostolo vana va kemãla’ kekongelo lia va Korindo, eye wa vetiya vamanjaye hati: “Ame ndi Paulu ndu livondeli lusima lumbombe wa Kristu, ame u okuti kocipala cene o liketisa, puãi nda ñasi kuiñi ñuata utõi lene.” (2 Va Korindo 10:1; 11:5) Ocili okuti, upostolo Paulu wa kuama ongangu ya Kristu. Limbuka okuti eye wa vetiya vamanji oco va kuate ‘umbombe’ ndowu wa Kristu. Eye wa endavo oku yuvula ocituwa coku lipanda. Elungulo liaye lia vetiya omanu vana va kuatele ovitima via sunguluka vekongelo. Eye wa pamisa ukamba wavo kuenda wa va kuatisa oku kuata ombembua lukamba wocili vekongelo. Eyi hẽ hayoko onjila ya sunguluka tu sukila oku likolisilavo oku kuama vosi yetu? Akulu Vekongelo va sukila oku kuama ongangu ya Kristu kuenda ya Paulu.
15. Momo lie umbombe u kuetele esilivilo liocili poku eca elungulo?
15 Oku eca ekuatiso ku vakuetu ka ci lingiwa lika eci ombembua kuenda elitokeko li kala kohele. Vokuenda kuotembo lotembo osimbu handi ovitangi ka vieyile vamanji va sukila oku pokola kolonumbi viatiamẽla kocisola. Upostolo Paulu wa vetiya ndoco: “Avamanji, nda umue wa kuatiwa loku lueya kumue, ene [u kuete omoko yoku eca elungulo konepa yespiritu] u tiuli lutima womboka.” Ndamupi ekuatiso liaco lieciwa? Ekuatiso liaco lieciwa “lutima womboka loku lunguka sanga lovevo o yonjiwa.” (Va Galatia 6:1) Ocili okuti olonjanja vimue ka ca lelukile oku eca elungulo “lutima womboka,” momo Akristão vosi, oku kongelamo vamanji vana va kuete ovikele vekongelo ka va lipuilevo. Omo liaco, umbombe uka tu kuatisa oku eca ekuatiso komunu una wa lueya oco a tiuke vali vonjila ya sunguluka.
16, 17. Nye ci pondola oku kuatisa oku tamalãla lolonamãla vimue vioku pokola kelungulo?
16 Kelimi lia tete lio Helasi, ondaka ‘oku tiula,’ yi lombolokavo oku tokeka akepa a teka okuti poku sakula omunu waco eye o yeva evalo lialua vokuenda kuotembo yimue. Ondotolo yi sakula ekepa liateka, yi lombolola lesunguluko ekuatiso liyilila konjila eye a kuama poku sakula. Ocituwa caye coku omboka ci pondola oku kuatisa omunu una o kasi locitangi caco. Olondaka vimue vitito haivio viwa vioku vetiya, vi pondola oku kuatisa omunu o kasi vovitangi. Cimuamue haico ci pita loku tiula omunu konepa yespiritu okuti pamue o pita levalo liocili. Pole, umbombe u pondola oku kuatisa omunu oku tava kelungulo liaco, loku kuata ukamba wocili kuenda oku yulula onjila yomunu waco wa lueya oco a pongoloke kovituwa viaye vĩvi. Ndaño okuti pamue omunu o tambula elungulo o kuata olonamalãla, pole, nda u eca elungulo liaco wa lekisa umbombe, lekuatiso Liembimbiliya cecelela okuti omunu waco ka kuata vali olonamalãla.—Olosapo 25:15.
17 Eci tu kuatisa vakuetu oco va kuame onjila ya sunguluka, tu sukila oku lunguka oco ka tuka va vetele evelo omo lieci cĩvi ovo va linga. Ulume umue usonehi wa popia hati: “Poku pindisa vakuetu, pamue tua siata oku kuata ocituwa coku va pisa calua, omo liaco umbombe u kuete esilivilo liocili kondaka yaco.” Oku lekisa umbombe, ku pondola oku kuatisa Akristão vana va kuete ocikele coku eca elungulo ku vakuavo oco va yuvule ocituwa caco.
“Pokati Komanu Vosi”
18, 19. (a) Momo lie ka ca lelukilile Kakristão oku lekisa umbombe kolombiali? (b) Nye ci pondola oku kuatisa Ukristão oku lekisa umbombe kolombiali kuenda nye ci pondola oku iyililako?
18 Konepa yikuavo okuti omanu ka ca va lelukilile oku lekisa umbombe, oku kala ciwa lolombiali viofeka. Ocili okuti omanu vamue va kuete omoko yoku songola, ka va siatele oku tata ciwa vakuavo kuenda ka va kuete ocikembe la vakuavo. (Ukundi 4:1; 8:9) Pole, ocisola tu kuetele Yehova, ci pondola oku tu kuatisa oku pokola kuviali waye wavelapo kuenda oku eca esumbilo kolombiali violuali lonjila yimue ya pita ño pokati. (Va Roma 13:1, 4; 1 Timoteo 2:1, 2) Eci tu limbuka okuti olombiali vi yongola oku tateka efendelo lietu ku Yehova, tu sukila oku kuama onjila yina yecelela oku amamako oku eca ovilumba vietu viesivayo.—Va Heveru 13:15.
19 Ndaño kuiya ovitangi, tu sukila oku yuvula ovituwa viungangala. Tu sukilavo oku likolisilako oku lekisa umbombe oco ka tuka lueye olonumbi via sunguluka. Omo lioku kuama onjila yaco, vamanjetu va kasi oku li tunda ciwa kupange wavo woku kunda okuti cilo u kasi oku lingiwila kueci ci soka 234 kolofeka voluali luosi. Tu sukila oku pokola kelungulo liupostolo Paulu wa popia hati: ‘Sumbili olombiali lolosoma, loku vi pokola, loku kala lutima woku linga upange wosi uwa. Ka uka popi cimue cĩvi kuenda ka uka lingi olonjaki. Pole, lekisi umbombe loku kala lusima pokati komanu vosi.’—Tito 3:1, 2.
20. Omanu vana va lekisa umbombe va lavoka oku tambula onima yipi?
20 Omanu vosi okuti va lekisa umbombe, va lavoka oku tambula asumũlũho ocili. Yesu wa popia hati: “Ava vomboka vutima va sumũlũha, momo [vaka] piñala ofeka.” (Mateo 5:5) Akristão olombuavekua omo liumbombe wavo va sanjuka calua kuenda va kuete esumũlũho lilikasi lioku kala Olosoma oco va viale oluali luosi. Omanu vana vatiamẽla ‘kowiñi wakahandangala’ una ‘wolomeme vikuavo,’ va kasi oku likolisilako oku lekisa umbombe kuenda va sanjukila elavoko liavo lioku kala otembo ka yipui Voluali Luokaliye palo posi. (Esituluilo 7:9; Yoano 10:16; Osamo 37:11) Helavokokuolio likomohĩsa tu kuete! Omo liaco, lalimue eteke ka tuka ivaliko elungulo upostolo Paulu a eca Kakristão vo ko Efeso hati: “Ame ndimandekua vu Kristu ndu peyi okuti okukala kuene ku sunguluka lesunga lina lia sesamela upange u kola wa kovongiwili. Liunjukili pokati locisola, lumbombe wosi.”—Va Efeso 4:1, 2.
Oku Pitulula
• Asumũlũho api eyilila koku lekisa umbombe
• vepata?
• kupange woku kunda?
• vekongelo?
• Omanu vana vomboka vutima va lavoka oku tambula asumũlũho api?
[Elitalatu kemela 25]
Umbombe u kuete esilivilo liocili vepata lina okuti muli vamue ka va lilongisa Embimbiliya
[Elitalatu kemela 25]
Umbombe u pondola oku pamisa epata kuenda esumbilo liocili
[Elitalatu kemela 27]
Oku eca uvangi lumbombe kuenda esumbilo ku vana ka va lekisa onjongole
[Elitalatu kemela 28]
Elungulo lina lieciwa lumbombe, li pondola oku kuatisa omunu una wa lueya