Umbombe Ocituwa Cimue ci Kuete Esilivilo Liocili
“Wali . . . umbombe.”—VA KOLOSAI 3:12.
1. Momo lie umbombe u kuetele esilivilo liocili?
ECI otembo yi kala ciwa, ci sanjuisa calua. Nda omunu o lekisa umbombe, ci sanjuisa calua oku kala laye. Soma Salomone wa popia hati: “Elimi li onjuka li teya ekepa.” (Olosapo 25:15) Umbombe, ocituwa cimue ci kuete elitokeko lunene.
2, 3. Elitokeko lipi li sangiwa pokati kumbombe lespiritu sandu kuenda nye tuka lilongisa vocipama cilo?
2 Upostolo Paulu, velomboluilo liaye wa kongela umbombe ‘vapako espiritu sandu’ a sangiwa kelivulu lia Va Galatia 5:22, 23. Ondaka yo Helasi ya pongoluiwa okuti, “umbombe,” kocinimbu 23, vo Tradução do Novo Mundo, kalimi akuavo yi lombolokavo ‘oku omboka.’ Ocili okuti, kalimi alua ka ca lelukile oku sanga ondaka yikuavo yi kuete elomboloko limuamue londaka eyi yo Helasi, momo ondaka yatete ya tukuiwa, ka yi lomboloka lika oku omboka, pole yi lombolokavo esunguluko liocili. Handi vali, ondaka yaco ka yi lomboloka ovituwa viwa viomunu, pole yi lomboloka ovisimĩlo kuenda ekalo liwa liutima womunu.
3 Oco tu kuate elomboloko lia suapo kuenda esilivilo lioku lekisa umbombe, tu konomuisi ovolandu akuãla a sangiwa Vembimbiliya. (Va Roma 15:4) Poku konomuisa ulandu waco, ka tuka lilongisa lika ocituwa caco, pole tuka lilongisavo ndomo tu pondola oku kuata ocituwa caco kuenda ndomo ci lekisiwa kovina viosi tu linga komuenyo wetu.
“Eposo Liaco Olio li Panduiwa la Suku”
4. Ndamupi tua kũlĩha okuti Suku wa kapako umbombe?
4 Omo okuti umbombe ocituwa cimue catiamẽla kapako espiritu sandu lia Suku, ocituwa caco ci kuete elitokeko lekalo li komohĩsa lia Suku. Upostolo Petulu wa soneha okuti, ‘usima kuenda umbombe, ovituwa vimue vi panduiwa calua la Suku.’ (1 Petulu 3:4) Umbombe, ocituwa cimue ca lekisiwa la Yehova kuenda eye wa ci kapako calua. Omo liaco, eli olio esunga lieci olondingupange viosi via Suku vi sukilila oku likolisililako oku lekisa ocituwa caco cumbombe. Ndamupi Suku Tõlo ukuonene voluali luosi a pondola oku lekisa umbombe?
5. Omo liumbombe wa Yehova, elavoko lipi tu kuete?
5 Eci olohueli viatete Adama la Heva va lueya ocihandeleko ca Suku coku yuvula oku lia kuti woku kũlĩha eci ciwa leci cĩvi, ovo va lueya muẽle ocipango. (Efetikilo 2:16, 17) Oku lueya kuavo ocipango kueya oku va tuala kekandu, kolofa, oku litepa kuavo la Suku kuenda omãla vavo. (Va Roma 5:12) Ndaño okuti Yehova wa kuata esunga lioku yambula Adama la Heva, eci ka ci lomboloka okuti eye wa yanduluka omanu vosi va sangiwa voluali omo okuti ka va pondola oku pongoloka. (Osamo 130:3) Pole, omo liesunga lia Yehova kuenda umbombe waye, eye wa nõla onjila yikuavo okuti, omanu vakuakandu va pondola oku amẽla kokuaye oco va taviwe laye. Yehova wa tu lekisa onjila yoku amẽla kocalo caye lekuatiso liombanjaile yocilumba Comõlaye Yesu Kristu, okuti ka tu kuata usumba.—Va Roma 6:23; Va Heveru 4:14-16; 1 Yoano 4:9, 10, 18.
6. Ndamupi Suku a lekisa umbombe poku vangula la Kaini?
6 Eci handi Yesu keyile palo posi, Yehova wa lekisile umbombe waye eci Havele kuenda Kaini omãla va Adama la Heva va eca ocilumba ku Suku. Eci Yehova a konomuisa ovisimĩlo via kala vovitima viavo, eye ka tavele oku tambula ocilumba ca Kaini, pole wa sanjukila lika ocilumba ca Havele. Suku wa kuatela ohenda Havele omunu una ukuekolelo kuenda ocilumba caye ciwa kuenje eci ceya oku wengula onyeño ya huvaye Kaini. Embimbiliya li popia ndoco: “Onyeño ya Kaini ya wenguka ca lua, locipala caye ca fela.” Nye Yehova a linga? Anga hẽ eye wa tema omo liocituwa cĩvi Kaini a lekisa? Sio, ka temẽle. Lumbombe wocili, Yehova wa pula Kaini esunga lieci co temisile. Yehova wa sapuila Kaini eci eye a sukila oku linga oco a ‘taviwe’ laye. (Efetikilo 4:3-7) Ocili okuti, Yehova wa lekisa umbombe lonjila yimue ya lipua.—Etundilo 34:6.
Umbombe Ocituwa Cimue ci Vetiya
7, 8. (a) Ndamupi tu pondola oku kuata elomboloko lia suapo liatiamẽla kumbombe wa Yehova? (b) Olondaka vi sangiwa kelivulu lia Mateo 11:27-29, vi lombolola nye catiamẽla ku Yehova la Yesu?
7 Onjila yimue ya sunguluka yoku kuata elomboloko liovituwa via velapo via Yehova, oku lilongisa eci catiamẽla komuenyo wa Yesu Kristu kuenda upange waye woku kunda. (Yoano 1:18; 14:6-9) Vokuenda kunyamo wavali Yesu a kala ko Galilea kupange waye woku kunda, eye wa linga ovopange alua a komohĩsa kovitumãlo ndeci: Ko Horasene, ko Betesaita, ko Kafarinau kuenda kovitumãlo vikuavo via kala ocipepi loku kua tukuiwa ndeti. Pole, onepa yalua yomanu vana va kala lepela, ka va lekisile onjongole kelongiso liaye kuenda va likala oku tava kovina viosi eye a linga. Ndamupi Yesu a tenda ocituwa comanu vaco? Ndaño okuti Yesu wa ivaluisa omanu vaco eci catiamẽla kovitangi viyilila kekambo liavo liekolelo, pole eye wa kuatela ohenda omanu vahongua kespiritu haivo ambombe vana va kala pokati kavo.—Mateo 9:35, 36; 11:20-24.
8 Noke ovina Yesu a linga via lekisa okuti, eye ‘wa kũlĩhĩle ciwa Isiaye’ kuenda wa kuama ongangu yaye. Yesu wa laleka omanu hati: “Enjui kokuange, vosi wa sovoloki kuenda wa lemiwi kuenje ndu kavuluisi. Likapi okanga yange kuenda lilongisi kokuange, momo ndonjuka, haime nda liketisa vutima, oco vu sanga ekavuluko vovitima viene.” Ocili okuti, olondaka evi, via kolisa calua omanu vaco kuenda via va kavuluisa kohali yavo! Koloneke vilo, olondaka via Yesu via siatavo oku tu kolisa kuenda oku tu kavuluisa. Omo liaco, nda tua lekisa umbombe wocili, tuka kala pokati komanu vana ‘Yesu Kristu a yongola oku situluila’ ovina viosi viatiamẽla ku Isiaye.—Mateo 11:27-29.
9. Ocituwa cipi ci kuete elitokeko lumbombe kuenda ndamupi Yesu a lekisa ongangu yiwa kondaka eyi?
9 Ocituwa cikuavo ci kuete elitokeko lumbombe okunjuka, momo ku lomboloka “oku liketisa vutima.” Ocili okuti, epela li tuala omunu koku livelisapo eye muẽle noke o fetika oku tomba vakuavo. (Olosapo 16:18, 19) Eci Yesu a linga upange waye woku kunda palo posi, wa lekisa umbombe wocili kovina viosi. Eci Yesu a endele ko Yerusalãi okuti otembo yaco handi koku fa kuaye kuo kambelele lika oloneke epandu eye wa tambuiwa lesanju liocili ndosoma ya va Yudea, kuenda wa lekisa ocituwa cimue ca litepa leci colombiali violuali. Yesu wa tẽlisa ocitumasuku celivulu lia Sakariya catiamẽla ku Mesiya, cina ca popia hati: “Tala, Soma yove yo, iya kokuove. Wonjuka, endela kocimbulu, kuenda komõla ocimbulu.” (Mateo 21:5; Sakariya 9:9) Uprofeto Daniele wa kuata ocinjonde cimue okuti Yehova wa eca komõlaye omoko yoku viala. Ocitumasuku cikuavo catete, ci lombolola okuti Yesu “[embombe] pokati komanu” vosi. Umbombe kuenda eliketiso, ovituwa vimue okuti vi kuete elomboloko limuamue.—Daniele 4:17; 7:13, 14.
10. Momo lie, Ukristão oku lekisa umbombe ka ci lomboloka oku hongua?
10 Umbombe Yehova la Yesu va lekisa, u pondola oku tu kuatisa oku kuata ukamba wocili lavo. (Tiago 4:8) Omo liaco, umbombe ka u lomboloka oku hongua. Sio, hacoko! Yehova okuti eye Suku wa velapo, o kuete ongusu yocili kuenda unene. Eye o nyãle ovina viosi ka via sungulukile. (Isaya 30:27; 40:26) Yesu wa lekisavo ocituwa cimue ca sunguluka okuti ndaño muẽle ceci a kala oku yonjiwa la Satana Eliapu eye ka lueyele. Eye ka tavele okuti asongui vakuatavo koloneke viaye va lingila omĩlu vonembele. (Mateo 4:1-11; 21:12, 13; Yoano 2:13-17) Yesu poku vangula lolondonge eci via enda oku lueya, eye ka endele oku tema, pole wa lekisa umbombe kuenje lepandi liocili wa kuata elomboloko liakulueya avo. (Mateo 20:20-28) Onoño yimue ya siata oku konomuisa eci ci kasi Vembimbiliya, ya lombolola eci catiamẽla kumbombe poku popia hati: “Konyima yumbombe kuli utale umue wa pama.” Vosi yetu tu lekisivo umbombe poku setukula Kristu.
Mose wa Lekisa Umbombe Wocili Koloneke Viaye
11, 12. Omo lielongiso Mose a tambula vutila, ndamupi umbombe waye wa lilekisa?
11 Ulandu wa tatu tu konomuisa cilo, watiamẽla ku Mose. Embimbiliya li lombolola okuti, “Mose [wa kala] ulumue [umue] womboka cimue, [okuti] omanu vosi kilu lieve va sule.” (Atendelo 12:3) Olondaka evi via sonehiwa lekuatiso lia Suku. Omo liumbombe Mose a lekisa, co kuatisa oku songuiwa la Yehova.
12 Mose wa tambula elongiso limue lilikasi vutila waye. Yehova wa teyuila omõla waco wolonjali viatiamẽla kepata lia va Heveru vakuekolelo, okuti o kala lomuenyo kotembo yimue yoku pakuiwa kuoloñaña kuenda yumondi. Mose wa pita anyamo aye o vutila la inaye una wo longisa ciwa eci catiamẽla ku Yehova Suku. Noke, Mose wopiwa konjo yavo oco a kale kocitumãlo cimue cikuavo okuti ovituwa viaco via litepa calua la kuna a kulila. Ukristão umue wa tala ohali omo liuvangi a eca kocita catete o tukuiwa hati Stefano, wa popia hati, ‘Mose wa longisiwa uloño wosi wa va Egito. Eye wa loñolohele calua kolondaka viaye kuenda kovilinga.’ (Ovilinga 7:22) Ekolelo liaye lieya oku lilekisa eci a mõla va huvaye va kala oku talisiwa ohali peka liakuenje a Fareo. Eci Mose a ponda ulume umue woko Egito una wa kala oku tipula umue u Heveru, eye wa tila ko Egito kuenje wa enda toke kofeka yo Midiane.—Etundilo 1:15, 16; 2:1-15; Va Heveru 11:24, 25.
13. Ekuatiso lipi Mose a tambula eci a kala ko Midiane vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo?
13 Eci Mose a tẽlisa 40 kanyamo, wa sukilile oku li tekula eye muẽle eci a kala vekango. Ko Midiane, wa li sanga lomãla vakãi epanduvali va Ruele kuenje, wa va kuatisa okupa ovava oku eca kocunda covinyama via isiavo. Eci va tiukila konjo, lesanju liocili, umue pokati komãla vaco vafeko wa sapuila ku isiaye Ruele hati, ulume umue ‘wo kofeka yo Egito,’ wa tu yovola peka liovangombo vamue va kala oku tu kokela ovitangi. Noke Ruele wa vilikiya Mose oco va kale laye. Ovitangi eye a liyaka lavio ka vio vetiyile oku kala locikumbiti kutima kuenda epata liaco ka lia tẽlele oku pongolola ekalo liomuenyo waye oco a kuame omuenyo wavo. Onjongole yaye yoku linga ocipango ca Yehova, lalimue eteke ya tepulukile. Mose wa tata oviunda via Ruele vokuenda kueci ci soka 40 kanyamo, kuenje noke weya oku kuela Cipora una a cita laye omãla kuenda wamamako oku lekisa ovituwa viwa vina vieya oku imbila uvangi ekalo liaye liwa. Omo liaco, ndaño okuti Mose wa liyaka lovitangi vialua, pole wa lilongisa oku lekisa umbombe.—Etundilo 2:16-22; Ovilinga 7:29, 30.
14. Lombolola ocitangi cimue Mose a liyaka laco eci a kala usongui wa va Isareli okuti wa lekisa umbombe.
14 Eci Yehova a nõla Mose oco a linge usongui wepata lia va Isareli, eye wa kala ale oku lekisa ocituwa cumbombe. Ukuenje umue wa lomboluila ku Mose hati, Elidada la Medade va kala oku talavaya ndovaprofeto vocilombo, pole eci Yehova a eca espiritu sandu liaye kueci ci soka 70 kalume akulu oco va kuatise Mose, ovo ka va kalelepo. Yehosua wa popia hati: “A Ñala yange [a] Mose, va lemẽla.” Mose lumbombe wocili wa tambulula hati: “Anga hẽ u ndi kuetele esepa? Ciwa nda Yehova o kapa komanu vosi espiritu liaye okuti va linga aprofeto.” (Atendelo 11:26-29) Umbombe Mose a lekisa, wo kuatisa oku tetulula ocitangi caco.
15 Onjanja yimue umbombe Mose a lekisa wa kala soketi eye wa honguele. Ko Meriva ocipepi lo Kadesi, Mose ka ecele esivayo ku Yehova eci eye a linga ocikomo cimue. (Atendelo 20:1, 9-13) Ndaño okuti Mose wa kala omunu umue ka lipuile, ekolelo liaye lia pama lio kuatisa komuenyo waye wosi kuenje umbombe waye u tu kuatisavo koloneke vilo.—Va Heveru 11:23-28.
Ungangala wa Litepa Lumbombe
16, 17. Elungulo lipi tu pondola oku sanga kulandu watiamẽla ku Nabala la Avigaile?
16 Daviti, wa lekisa ongangu yimue yiwa noke yolofa via Samuele uprofeto wa Suku. Vulandu waco mua kongela Nabala una wa kuelele Avigaile. Omanu vaco ava vavali, va linga ovina vimue via litepa. Ndaño okuti Avigaile wa kala ukãi umue “wa lunguka,” pole, ulume waye wa kala omunu umue “wa tatama, haeye wa tangeleka.” Nabala locituwa caye cĩvi, ka tavele oku eca ovava kalume va Daviti vana va kuatisa oku lava oviunda viovinyama viaye oco ka vika nyaniwe. Omo liaco, Daviti wongolola olohoka viaye lovimalẽho viavo oco va yake la Nabala.—1 Samuele 25:2-13.
17 Eci Avigaile a yeva ocitangi caco, wangiliya lonjanga olombolo, lovinyu, lositu lekende liukuyu kuenje wa enda oku ka ñualehẽla la Daviti. Avigaile wa livondelela ku Daviti hati: “A cime cange, ongole yaco yi linge yange. Ndinge ohenda, tava okuti ame ndimõlove mbangula love. Yeva eci ci popia omõlove.” Noke, utima wa Daviti wa fetika oku tulumũha omo liepingilo Avigaile a linga lumbombe wocili. Eci Daviti a mãla oku yevelela ulandu wa Avigaile, noke wo sapuila hati: “Yehova, Suku ya va Isareli, una wa ku tuma kokuange etali, a pandiyiwe. Olondunge viove vi pandiyiwe. Love muẽle, pandiyiwa omo wa niula kongole yoku pesela osonde.” (1 Samuele 25:18, 24, 32, 33) Ungangala Nabala a lekisa wo tuala kolofa. Ocituwa ciwa Avigaile a lekisa, co nenela esanju liocili lioku linga ukãi wa Daviti. Eye wa sia ongangu yiwa yumbombe komanu vosi va kasi oku vumba Yehova koloneke vilo.—1 Samuele 25:36-42.
Amamako Loku Sandiliya Umbombe
18, 19. (a) Nda tuamamako oku lekisa umbombe, apongoloko api tuka linga? (b) Nye ci pondola oku tu kuatisa oco tu li konomuise etu muẽle?
18 Umbombe, ocituwa cimue ci kuete esilivilo liocili. Umbombe ka u sokisiwa locituwa coku unjuka lika, momo u pondola oku kavuluisa vakuetu. Ci tava okuti kosimbu, pamue tua kuata ocituwa coku vangula lukãlu kuenda ka tua siataile oku lekisa ovituwa viwa. Omo lioku lilongisa ocili Cembimbiliya, tua pongolola ocituwa caco cĩvi kuenje tu kuete ovituwa viwa. Upostolo Paulu wa lombolola eci catiamẽla kapongoloko aco eci a vetiya akamba vaye Akristão hati: “Wali ohenda kuenda ocikembe lumbombe loku unjuka kuenda epandi.” (Va Kolosai 3:12) Embimbiliya li sokisa oku pongoloka kuaco ndeci oku siapo ovituwa viovinyama vimue ndeci: ombinji, ongue, ohosi, o ursu lonyõha, kuenda oku pongoloka ovinyama vina via siata oku kala kumosi lomanu ndeci, omeme, okamõla kohombo, onãle kuenda ongombe. (Isaya 11:6-9; 65:25) Omanu va komõha calua eci va limbuka apongoloko aco. Apongoloko aco tu a linga lekuatiso liespiritu sandu lia Suku oku kongelamo umbombe okuti epako limue liespiritu.
19 Anga hẽ eci ci lomboloka okuti, eci tu linga apongoloko ana a sukiliwa kuenda oku litumbika ku Yehova, ka tu sukila vali oku amamako oku lekisa umbombe? Sio, hacoko. Ndomo ca siata, uwalo wokaliye u sukila oku tatiwa ciwa oco wamameko loku yela kuenda oku fina. Poku lilongisa lutate Ondaka ya Suku, kuenda oku sokolola ovolandu ana a sangiwa vondaka yaco, ci tu kuatisa oku amamako oku kuama ovituwa via sunguluka. Ondaka ya Suku yina yi kasi ndolumuilo, yi kasi oku lekisa nye kokuove?—Tiago 1:23-25.
20. Ndamupi tu pondola oku litunda ciwa koku lekisa umbombe?
20 Ocili okuti, omanu va kuete ovituwa via litepa lumbombe. Vamue pokati komanu va Suku, ca leluka calua oku lekisa umbombe pole, komanu vamue ka ca lelukile. Omo liaco, Akristão vosi va sukila oku lekisa apako espiritu sandu oku kongelamo umbombe. Upostolo Paulu wa lungula Timoteo locisola hati: “Kuama esunga, loku fendela Suku, kuenda ekolelo, locisola, lepandi, kuenda usima.” (1 Timoteo 6:11) Ondaka oku “kuama,” yi lomboloka okuti omunu o sukila oku likolisilako calua. Embimbiliya limue li tukula olondaka evi hati, ‘oku tumbika ciwa utima.’ Nda ove wa likolisilako oku sokolola ovolandu ana a sangiwa Vondaka ya Suku, ci tava okuti aka iñila ciwa vutima wove, kuenda aka kala soketi a kasi ale vetimba liove. Ovolandu aco aka pongolola ovisimĩlo viove kuenda aka ku songuila.—Tiago 1:21.
21. (a) Momo lie tu sukilila oku likolisilako oku lekisa umbombe? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
21 Ovituwa tu lekisa poku tata vakuetu, vi limbukiwila konjila tu kuama nda tu kasi oku lekisa umbombe. Ondonge Tiago wa pula hati: “Pokati kene hẽ, helie ukualondunge haeye wa lunguka? Omunu waco, komuenyo waye uwa, a lekise Ovilinga viaye, a vi lekise puãi lumbombe u tunda kolondunge viocili.” (Tiago 3:13) Ndamupi tu pondola oku lekisa ocituwa eci konjo yetu, kupange wetu woku kunda, kuenda vekongelo? Ocipama cikuãimo, cika tu ĩha ekuatiso liatiamẽla kondaka eyi.
Oku Pitulula
• Nye ove wa lilongisa catiamẽla kumbombe wa lekisiwa la
• Yehova?
• Yesu?
• Mose?
• Avigaile
• Momo lie tu sukilila oku lekisa umbombe?
15. Ndaño okuti Mose wa kala omunu umue ka lipuile, momo lie tu sukilila oku kuama ongangu yaye?
[Elitalatu kemela 20]
Momo lie Yehova a sanjukilile ocilumba ca Havele?
[Elitalatu kemela 21]
Yesu wa lekisa okuti, umbombe lokunjuka, ovituwa vimue vi kuete elitokeko liocili
[Elitalatu kemela 22]
Mose wa sia ongangu yiwa yoku lekisa umbombe