Kukũlĩhĩso Wene Vokiyiko Esuluviko
‘Kukũlĩhiso wene vokiyiko esuluviko okuti ka vu kala lowesi ndava ka va kasi oku ima apako.’—2 PETULU 1:5-8.
1. Ovitangi vialua omanu va siata oku liyaka lavio vi tunda kekambo lie?
VOKUENDA kupange umue wa lingiwa kofeka yo Estados Unidos watiamẽla koku mãlako ocituwa coku sipa eliamba, amalẽhe va lunguiwa ndoco: “Popi hati, si yongola.” Ciwa nda omanu vosi va tavele oku yuvula oku sipa eliamba, ovoholua, omuenyo umue wa vĩha, olomĩlu vina ka via sungulukile, kuenda oku yuvula oku tẽlisa ‘oloñeyi vietimba.’ (Va Roma 13:14) Pole, helie o patãla okuti ondaka yoku popia hati, si yongola oku linga eci cĩvi olonjanja vialua ka ca lelukile oku yi popia?
2. (a) Ovolandu api Embimbiliya a lekisa okuti ocitangi coku yuvula oku linga eci ka ca sungulukile ca fetika kosimbu? (b) Ovolandu aco a tu vetiya oku linga nye?
2 Omo okuti komanu vosi ka va lipuile ka ca lelukile oku lekisa esuluviko, etu tu sukila oku kũlĩhĩsa onjila tu sukila oku kuama oco tu yule ovituwa viaco tu kasi oku liyaka lavio. Embimbiliya li tu lomboluila ovolandu atiamẽla komanu vana va likolisilako oku vumba Suku kosimbu okuti olonjanja vimue ka va tẽlele oku litunda ciwa poku liyaka lovitangi vioku yuvula oku linga eci ka ca sungulukile. Ivaluka ocitangi Daviti a liyaka laco eci a wila vekandu poku lipekela la Batisieva. Ovitangi viaco vieya oku sulila volofa viomõla una Batisieva a mina poku linga ukahokolo kuenda olofa viulume waye Uriya okuti ka kuatele eko lalimue. (2 Samuele 11:1-27; 12:15-18) Sokololavo upostolo Paulu una wa litavela ekandu liaye hati: “Eci ciwa njongola oku linga, si ci lingi, puãi eci cĩvi si yongola oku linga, oco ndinga.” (Va Roma 7:19) Ove hẽ olonjanja vimue wa siatavo oku pita locitangi cimuamue ndeci upostolo Paulu a liyaka laco? Eye wamisako lolondaka viaye hati: “Vokati kange muẽle, [ndi] sanjukila ovihandeleko via Suku, puãi vovimatamata vietimba liange, ndetemo ovihandeleko viaco viekandu, vina vi kasi vovimatamata vietimba liange. Ndukuelamba we! Helie o mopela ketimba liokufa oku?” (Va Roma 7:22-24) Ovolandu Embimbiliya a pondola oku pamisa onjila yetu tua nõlapo yoku amamako oku lekisa esuluviko.
Esuluviko, Ocituwa Cimue tu Sukila Oku Lilongisa
3. Lombolola esunga lieci ka ca lelukilile oku lekisa esuluviko.
3 Esuluviko okuti mua kongela epondolo lioku popia hati si yongola oku linga eci ka ca sungulukile, lia lomboluiwa kelivulu lia 2 Petulu 1:5-7 kumosi lekolelo esunga, ukũlĩhĩso, epandi, oku sumbila Suku, kuenda ocisola coku sola vamanji. Ka kuli omunu laumue okuti wa citiwa lovituwa via tukuiwa ndeti palo. Pole, tu sukila oku lilongisa oku kuata ovituwa viaco. Tu sukila oku likolisilako lepandi liocili oco tu lekise ovituwa viaco komuenyo wetu. Anga hẽ ca leluka oku lekisa esuluviko?
4. Momo lie omanu vamue va siatela oku popia hati, ka va kuete ocitangi catiamẽla koku lekisa esuluviko? Oco hẽ, eci ci lekisa nye?
4 Ocili okuti, kuli olohuluwa viomanu va siata oku sima hati, ka va kuete ocitangi coku lekisa esuluviko. Ovo va siata oku linga ovina viosi va yongola komuenyo wavo, ndaño va kũlĩha okuti ca sunguluka oku linga ovina viaco ale sio. Ovo va siata oku kuama eci etimba liavo ka lia lipuile li yongola ndaño okuti pamue ci pondola oku va nenela ovo muẽle ovitangi kuenda komanu vakuavo. (Yuda 10) Ekambo liuloño kuenda onjongole yoku popia hati si yongola oku linga eci ka ca sungulukile, oco ci letiwe vali enene koloneke vilo okuti kosimbu ci sule. Owu owo uvangi u lekisa okuti, tu kasi “koloneke via sulako” vina upostolo Paulu a tukuile eci a popia hati: “Kuiya otembo yohali. Momo omanu va linga vakuakulisola, vakuakusola olombongo, vakuakulipandiya, vakueyengu, vakuakatombangunja ... haivo ka va tẽla oku likandangiya.”—2 Timoteo 3:1-3.
5. Momo lie Olombangi via Yehova vi kuetele onjongole yoku lekisa esuluviko? Kuenda elungulo lipi okuti toke cilo li kuete handi esilivilo?
5 Olombangi via Yehova via kũlĩha ciwa ocitangi va kasi oku liyaka laco catiamẽla koku lekisa esuluviko. Ndeci upostolo Paulu a linga, ovo va kũlĩhavo ocitangi va kasi oku liyaka laco catiamẽla koku sanjuisa Suku poku pokola kolonumbi Viaye kuenda oku liyaka loloñeyi vioku tẽlisa olonjongole vietimba omo liekambo liavo lioku lipua. Omo liaco, ovo va siata oku kuata onjongole yoku kũlĩha ndomo va pondola oku yula uyaki waco. Ocipama cimue ca sandekiwa kunyamo wo 1916 corevista yilo o kasi oku tanga ndeti, ca lombolola onjiya ya sunguluka “tu sukila oku kuama koku lisuluvika, kovisimĩlo vietu, kolombangulo vietu kuenda kovituwa vietu.” Ocipama caco ca eca onumbi yoku pokola kolondaka vi sangiwa kelivulu lia Va Filipoi 4:8. Elungululo liaco toke cilo handi li kuete esilivilo, ndaño okuti pa pita ale ci soka 2000 kanyamo tunde eci lia eciwa okuti koloneke vilo oku pokola kelungulo liaco ca tĩla vali okuti kunyamo wo 1916 ci sule. Pole, Akristão va likosilako oku likala cosi cĩvi cina catiamẽla kolonjongole violuali, loku limbuka okuti poku ci linga, ci lomboloka oku pokola kolonumbi Viululiki wavo.
6. Momo lie tu sukilila oku yuvula oku pua elavoko kueci catiamẽla koku lekisa esuluviko?
6 Esuluviko lia tukuiwa kelivulu lia Va Galatia 5:22, 23, okuti ‘epako liespiritu sandu lia Suku.’ Nda tua lekisa ovituwa ndeci, “ocisola, esanju, ombembua, epandi, unu, esunga, ekolelo, [kuenda] umbombe,” tuka kuatisiwa calua. Ndomo upostolo Petulu a ci lombolola oku lekisa ovituwa viaco, ku pondola oku tu kuatisa oku yuvula oku ‘kuata owesi wokuti ka tu imi apako’ kupange wa Suku. (2 Petulu 1:8) Pole, etu ka tu sukila oku liwekapo ale oku lipisa etu muẽle nda ka tua tẽlele oku lekisa ovituwa viaco lonjanga kovina viosi okuti oco tu yongola komuenyo wetu. Ove pamue wa siata oku limbuka okuti kosikola kuli olondonge vimue okuti vi kuata elomboloko lonjanga yeci vi longisiwa, osimbu okuti vikuavo vi sukila oku pita otembo yalua. Kovopange ci tava okuti pamue onalavayi yimue yi lilongisa oku linga lonjanga upange umue wokaliye, osimbu okuti vakuavo va sukila oku pita otembo yalua. Cimuamue haico ca siata oku pita la vamanji vamue kueci catiamẽla koku lilongisa ovituwa viwa Viakristão okuti vamue va vi lekisa lonjanga, osimbu okuti vakuavo va sukila oku pita otembo yimue. Pole, ca velapo ceci okuti, tu sukila oku likolisilako oku kuata ovituwa vioku sumbila Suku loku linga cosi tu pondola lesunguluko liocili. Etu tu pondola oku ci linga poku pokola kolonumbi Yehova a siata oku tu ĩha lekuatiso Liembimbiliya kuenda ovilongua vikuavo tua siata oku tambula vekongelo. Oku likolisilako koku loñoloha kespiritu oyo onjila yi kuete vali esilivilo liocili okuti, oku tẽlisa ovimãho vietu muẽle ci sule.
7. Nye ci lekisa okuti esuluviko li kuete esilivilo liocili?
7 Ndaño okuti esuluviko olio lia sulako pokati kapako espiritu sandu, pole, eci ka ci lomboloka okuti epako liaco ka li kuete esilivilo. Ocili okuti, epako liaco eli li kuete esilivilo limue lia velapo. Tu sukila oku limbuka okuti “ovilinga [viosi] vietimba” vi yuvuiwa nda tua kuatele esuluviko limue lia lipua. Pole, omo okuti omanu ka va lipuile, olonjanja vimue va siata oku lekisa “ovilinga vietimba [ndeci]: ukahonga, evĩho ohumba, oku fendela oviteka, owanga, asuvu, ema, onya, olonyeño, ocipululu, olonamalala, [kuenda] olonepele.” (Va Galatia 5:19-21) Omo liaco, tu sukila oku amamako luyaki wetu wekolelo poku yuvula oloñeyi viosi vĩvi kutima kuenda kovisimĩlo vietu.
Omanu Vamue va Kuete Ocitangi Koku Lekisa Esuluviko
8. Ovina vipi via siata oku tateka vamue oku lekisa esuluviko?
8 Akristão vamue va kuete ocitangi cimue cinene koku lekisa esuluviko, osimbu okuti vakuavo ka va kuete ocitangi caco. Momo lie? Ci tava okuti vamue ka va lekisa lonjanga esuluviko omo liepindiso va tambula kolonjali viavo ale pamue omo liovitangi vimue va liyaka lavio kosimbu. Nda ka tu kuete ocitangi coku kuata esuluviko kuenda oku li lekisa ku vakuetu, ci pondola oku kala esunga lioku kuata esanju lialua kokuetu. Pole, tu sukila oku kuata esunguluko loku kuata elomboloko poku kala lomanu vana va kuete ocitangi coku lekisa esuluviko, ndaño okuti pamue ekambo liavo lioku lekisa esuluviko li tu nenela ovitangi vimue vi tu sumuisa. Omo liekambo lietu lioku lipua, helie pokati ketu o kuete esunga lioku lekisa ovituwa via sunguluka lonjila yimue ya lipua?—Va Roma 3:23; Va Efeso 4:2.
9. Ahonguo api omanu vamue va siata oku liyaka lavo? Kuenda otembo yipi ahonguo aco aka yuliwa?
9 Kũlĩhĩsa ulandu owu ndeci: Ci tava okuti tua kũlĩha Akristão vamue okuti va siapo ocituwa coku sipa akaya, ale pamue ovina vikuavo ndeci ‘oku sipa eliamba’ kuenje cilo handi ovitima viavo via siata oku kuata onjongole lovina viaco. Handi vali, ci tava okuti vamue va kuete ocitangi coku lia calua ale ocitangi catiamẽla konepa yoku nyua calua evi vi koluisa. Kulivo vamue okuti va siata oku kuata ocitangi lelimi liavo kuenje poku vangula kuavo, olonjanja vimue va siata oku lueya. Oco tu kale ciwa lomanu vaco, tu sukila oku likolisilako oku kuata esuluviko. Momo lie? Elivulu lia Tiago 3:2, li lombolola ndoco: “Etu vosi tuakuaku lueya lueya lovina via lua, kuenje nda umue ka lueya leci a popia, eye omunu wa pua eko, haeye o tẽla oku kapa olelia ketimba [liaye] liosi.” Handi vali, kulivo vamue okuti, va kuete ocitangi conjongole yoku imba okolowa oco va nganyale olombongo vialua kuenje, pamue ka ci va lelukila oku likandangiya kolonjongole viaco. Pamue va kuete ocitangi coku likandangiya konyeño. Ovo va sukila oku pita otembo yalua yoku lilongisa ndomo va pondola oku yula ahonguo aco. Ndaño okuti cilo tu kasi oku likolisilako oku likandangiya kolonjongole viaco vĩvi, ovina viaco vĩvi vika yuliwa lika voluali luokaliye eci omanu vosi vaka lipua. Pole, cilo nda tua likolisilako oku lekisa esuluviko, cika tu kuatisa oku yuvula oku ambata vali omuenyo wekandu. Osimbu tu amamako luyaki waco, tu sukila oku kuatisavo vakuetu oco va yuvule oku linga eci cĩvi.—Ovilinga 14:21, 22.
10. (a) Momo lie omanu vamue ka va tẽlela oku lekisa esuluviko koloñeyi viatiamẽla koku lipekela? (b) Apongoloko api a kuete esilivilo manji umue a linga? (Tanga pokakasia ka sangiwa kemẽla 16)
10 Oku lipekela, onepa yimue yikuavo okuti komanu vamue ka ca lelukile oku lekisa esuluviko koloñeyi viaco. Ocili okuti, oloñeyi vioku lipekela viatiamẽla kekalo lietu ndomo Yehova Suku a tu lulika. Pole, omanu vamue ka ca va lelukile oku kuama onjila ya sunguluka yoku lipekela ndomo ci lekisiwa volonumbi via Suku. Ocitangi cavo pamue ci piãla vali enene omo okuti oloñeyi viavo vi va sakalaisa calua. Etu tu kasi voluali lumue okuti ovitima viomanu via tekela lika koku lipekela kuenda va kuete oloñeyi viñi viñi viatiamẽla kondaka yaco. Ocituwa caco eci ci pondola oku nena ovitangi Kakristão vana ka va yongola oku kuela lonjanga oco ka va ka vumbe Suku lesakalalo vomuenyo wolohuela. (1 Va Korindo 7:32, 33, 37, 38) Pole, omo lioku pokola kolonumbi Viembimbiliya vi lombolola okuti, “ca velapo oku kuela, oku sakalala ño loloñeyi hacoko,” ovo va siata oku nõlapo oku linga olohuela vina via sumbiwa. Handi vali, ovo va siatavo oku ci linga poku sandiliya oku ‘kuelela lika vu Ñala.’ (1 Va Korindo 7:9, 39) Etu tu pondola oku kolela okuti, Yehova o sanjuka calua osimbu tu amamako oku teyuila olonumbi viaye via sunguluka. Akristão va siata oku kuata esanju poku likongela lafendeli vocili va Yehova vana va kasi oku pokola lepandi kolonumbi viaye via velapo.
11. Ndamupi tu pondola oku kuatisa manji umue ulume ale ukãi una o yongola oku kuela, pole ka kuete epondolo lioku ci linga?
11 Nye ci lingiwa nda omunu ka sangele handi una a yongola oku kuela? Sokolola esumuo omunu a pondola oku kuata nda eye o yongola oku kuela, pole ka kuete epondolo lioku ci linga! Ci tava okuti pamue eye o mõla akamba vaye va kuele kuenda va kuete esanju liatiamẽla konepa yaco, osimbu eye a kasi handi oku sandiliya omunu wa sunguluka una a yongola oku kuela. Omanu vana va kasi oku liyaka locitangi caco, ci tava okuti va kuata ocituwa cina cĩvi coku litukusa kovimatamata viavo viuyali oco va tẽlise oloñeyi viavo vioku lipekela. Kueci catiamẽla kondaka eyi, lomue Ukristão o kuete omoko yoku sumuisa ukuavo o kasi oku likolisilako oku yuvula oku lipekela lomunu umue osimbu handi ka kuelele. Etu tu pondola oku sumuisa omunu waco nda tu u pulisa ndoco: “Eteke lipi o kuela?” ndaño okuti ocisimĩlo cetu ka ca kalele coku u sumuisa. Ci tava okuti pamue apulilo aco tu a linga loku papala, pole ciwa oku likandangiya oco tu lunguke lelimi lietu poku vangula! (Osamo 39:1) Vamanji vosi va sangiwa pokati ketu okuti va kasi oku likolisilako oku yuvula oku lipekela lomunu umue osimbu handi ka va kuelele, va sesamẽla epandiyo lietu. Tu sukila oku yuvula oku popia olondaka vina vi pondola oku va sumuisa kuenda oku likolisilako oku vangula olondaka vina vi pondola oku va kolisa. Nda ocimunga cimue citito ca vamanji va loñoloha kespiritu va linga eliangiliyo limue lioku lila kumosi la vakuavo, ale pamue va linga eliangiliyo likuavo liovitalukilo, ka tuka ivaliko oku kongelamo vamanji vana ka va kuelele.
Oku Lekisa Esuluviko Volohuela
12. Momo lie esuluviko li kuetele esilivilo ndaño muẽle komanu vana va kuele?
12 Ndaño okuti omunu wa kuela ale, eci ka ci lekisa okuti ka sukila vali oku likandangiya koloñeyi vioku lipekela. Ocili okuti, ulume lukãi waye va kuete oloñeyi via litepa viatiamẽla koku lipekela. Ci tava okuti pamue umue pokati kolohueli olonjanja vimue o kuata ocitangi cimue cu tateka oku lipekela lukuavo ale pamue ka ci tẽliwa oku ci linga. Handi vali, omo liovitangi eye a liyaka lavio osimbu, ci tava okuti o kuata ocitangi coku pokola kelungulo Liembimbiliya li popia ndoco: “Ulume a lingainge lukãi [waye] eci co sesamela, lukãi haico [a sukila oku linga] la veyaye.” Omo liaco, nda umue o kasi oku liyaka locitangi caco, ukuavo o sukila oku likandangiya poku lekisa esuluviko. Pole, kavali kavo va sukila oku ivaluka elungulo liocisola upostolo Paulu a eca Kakristão va kuele hati: “Ko ka li tinduki, te nda wa ci likuminyi pokati okasimbu ho pindamui loku likutilila. Noke wu litokeka vali, sanga Satana u yonji mekonda lioloñeyi viene.”—1 Va Korindo 7:3, 5.
13. Nye tu sukila oku linga oco tu kuatise vakuetu vana va kasi oku liyaka locitangi coku lekisa esuluviko?
13 Ci sanjuisa calua nda ulume lukãi waye va lekisa esuluviko kueci catiamẽla koloñeyi vioku lipekela. Handi vali, ovo va lingavo ciwa nda ovo va lomboluilako vakuavo vana va fendelela kumuamue okuti va kasivo oku liyaka locitangi caco. Lalimue eteke ka tuka ivaliko oku likutilila ku Yehova okuti vamanjetu kespiritu va kuata ukũlĩhĩso, lepandi oco vamameko luyaki wavo woku lekisa esuluviko kuenda oku yula oloñeyi vĩvi.—Va Filipoi 4:6, 7.
Amamiko Loku li Kuatisa Pokati
14. Momo lie tu sukilila oku lekisa ohenda kuenda oku kuata elomboloko liekalo lia vamanjetu Akristão?
14 Ci tava okuti pamue tu liyaka locitangi coku kuata elomboloko lieci vamanji vamue va kuetele ekatanga lioku lekisa esuluviko konepa yina okuti etu ka tu kueteko ocitangi. Pole, omanu kekalo va litepa. Vamue ca leluka oku endisiwa lolonjongole viutima wavo muẽle, osimbu okuti vakuavo hacoko. Vamue ca leluka kokuavo oku lilava loku lekisa esuluviko. Omanu vakuavo ka ca va lelukilile oku ci linga. Pole, ivaluka okuti, nda omunu umue o kasi oku liyaka lovitangi, ka ci lomboloka okuti eye ondingaĩvi. Vamanjetu Akristão va sukila oku limbuka okuti ekalo liavo lia tu lomboloka ciwa kuenda tu va kuetele ohenda. Vesanju lietu mua kongela oku amamako oku lekisa ohenda komanu vana va kasi handi oku liyaka locitangi coku lekisa esuluviko. Eci tu pondola oku ci limbukila volondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 5:7.
15. Momo lie olondaka Viosamo 130:3 viecela elembeleko kueci catiamẽla koku lekisa esuluviko?
15 Lalimue eteke ka tuka kuateli ovisimĩlo ka via sungulukile manji umue okuti olonjanja vimue ka lekisa ovituwa Viakristão. Tu pondola oku sanjuka calua poku kũlĩha okuti ndaño olonjanja vimue tua siata oku lueya, pole, Yehova wa kapako elikolisilo lietu tua siata oku linga lioku lekisa esuluviko ndaño okuti elikolisilo liaco ka liletiwe la vamanjetu. Anga hẽ ka ci tu lembeleka oku ivaluka olondaka Viosamo 130:3 vi popia hati: “A Yehova, nda ove o patekela olongole, helie o talama?”
16, 17. (a) Ndamupi tu pondola oku pokola kolondaka vielivulu lia Va Galatia 6:2, 5 kueci catiamẽla koku lekisa esuluviko? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo kueci catiamẽla koku lekisa esuluviko?
16 Oco omunu lomunu pokati ketu a sanjuise Yehova, o sukila oku lekisa esuluviko. Pole, tu pondola oku ci linga lekuatiso lia vamanjetu Akristão. Osimbu omunu lomunu pokati ketu a sukila oku tẽlisa ocikele caye muẽle, vosi yetu tu vetiyiwa oku likuatisa pokati la vakuetu oco tu yule ahonguo etu. (Va Galatia 6:2, 5) Tu pondola oku eca olopandu kolonjali, komunu tu likuele laye kuenda kakamba vana va siata oku tu lungula eci tu yongola oku enda kovitumãlo vina ka via sungulukile oku endako, oku tala eci ka ca sungulukile, ale oku linga eci tu sukila oku yuvula. Ovo va tu kuatisa oku lekisa esuluviko okuti, olio uloño woku likala oku linga ovina ka via sungulukile!
17 Akristão valua va pondola oku tava katosi osi tua lilongisa ndeti atiamẽla koku lekisa esuluviko, pole, ci tava okuti ovo muẽle va limbuka okuti va sukila oku mioñolola ovina vialua komuenyo wavo. Ovo va kuete onjongole yoku lekisa ciwa esuluviko loku kũlĩha okuti ndaño omanu ka va lipuile, pole va pondola oku lekisa ocituwa caco. Anga hẽ oco ove o simavo? Nye o pondola oku linga oco o lekise epako liespiritu lia Suku konepa yaco? Kuenda ndamupi ovilinga viove vi pondola oku ku kuatisa oco o tẽlise ovimãho viove vioku amamako oku kala Ukristão? Omo liaco, tu konomuisi ondaka yaco vocipama ci kuãimo.
Handi Ocivaluka?
Momo lie esuluviko . . .
• li kuetele esilivilo Kakristão?
• lia lingila ocitangi komanu vamue?
• li kuetele esilivilo komanu va kuele?
• likasilili ocituwa cimue tu pondola oku kuatisa laco vakuetu oco va ci lekise?
[Okakasi Lelitalatu kemẽla 16]
Eye wa Lilongisa Oku Yuvula Oku Linga Eci ka ca Sungulukile
Umue Ombangi ya Yehova o kasi kofeka yo Alemanya wa kala oku talavaya ndomesele kupange umue watiamẽla kuloño woku sokiya ovingungu vioku yevalisa asapulo. Eye wa kala oku linga upange woku sokiya eci ci soka 30 kovipama via litepa vio televisão kuenda vio radio. Eci eye a enda oku limbuka okuti ovipama viaco ka vi kasi oku talavaya ciwa, eye wa enda oku tala ocitangi caco kuenda oku ci semũlula. Kuenje eye wa popia hati: “Ovitangi viaco via enda oku molẽha kowola yina va lekisa ovipama viungangala ale viomanu va kasi oku lipekela. Ovina viaco vĩvi nda enda oku vi sokolola vokuenda kuoloneke vialua ale pamue vokuenda kuolosemana vialua momo via kala vovisimĩlo viange.” Eye noke wa limbuka okuti, ovina viaco vĩvi vieya oku nyõla ekalo liaye kespiritu, kuenje wa popia hati: “Utima wange wa tekelele vali calua kovina viungangala, omo liovipama viaco vĩvi, kuenje ca tĩlile calua kokuange oku lekisa esuluviko. Ovipama vina vi lekisa omanu va kasi oku lipekela vieya oku ndi nenela ovitangi lukãi wange. Nda pita oloneke vialua loku liyaka locitangi caco. Oco sika yuliwe lovitangi viaco, nda nõlapo oku sandiliya upange umue ukuavo, ndaño okuti si fetiwa olombongo vialua. Noke liotembo yimue yitito, ndeya oku sanga upange umue ukuavo. Kuenje, nda tẽlisa onjongole yange.”
[Elitalatu kemẽla 15]
Ukũlĩhĩso tua lilongisa Vembimbiliya, u pondola oku tu kuatisa oku lekisa esuluviko