Tu Sapuli Ulamba Wa Yehova
“Tukuili Yehova ulamba lupami. Tukuili Yehova ulamba wa posokela onduko yaye.”—OSAMO 96:7, 8.
1, 2. Pi ku tunda esivayo lieciwa ku Yehova kuenda velie va vetiyiwa oku li kongela koku eca esivayo liaco?
DAVITI omõla wa Jese, eci a kala oku kula, wa kala ungombo kocitumãlo cimue ci lisungue lo Beteleme. Olonjanja vimue eci eye a enda oku kala likaliaye poku lava olomeme via isiaye, wa enda oku tala kilu olombungululu vialua kuteke! Eye wa komohẽle calua poku vanja olombungululu viaco kuenje lekuatiso liespiritu sandu lia Suku, wa tẽla oku sokiya ocisungo cimue ca fina ci sangiwa kelivulu Liosamo 19 poku imba hati: “Ilu li sapula ulamba wa Suku. Oluali lu situlula ovilinga viovaka aye. Haimo esapulo liao lia pitila kolofeka viosi, olondaka viao kesulilo lioluali luosi.”—Osamo 19:1, 4.
2 Ndaño okuti ondaka yalio ka yi yevala kuenda kakuli upopi, pole, ilu li komohĩsa Yehova a lulika, li sapula ulamba waye utanya luteke. Ovina via lulikiwa lalimue eteke via liwekelepo oku eca esivayo ku Suku, kuenje uvangi waco u vetiya omunu oku liketisa momo u letiwe lomanu vosi va tunga voluali. Pole, ovina viaco via lulikiwa ka vieci uvangi wosi. Omanu vakuekolelo, va lalekiwa oco va likongele koku eca uvangi waco. Umue ukualosamo okuti onduko yaye ka ya tukuiwile, wa sapuila afendeli vakuekolelo olondaka via popia hati: “Tukuili Yehova ulamba lupami. Tukuili Yehova ulamba wa posokela onduko yaye.” (Osamo 96:7, 8) Omanu vosi va kuete ukamba wocili la Yehova va vetiyiwa oku tava kelaleko liaco. Oco hẽ, nye ca kongeliwa voku eca esivayo ku Suku?
3. Momo lie omanu va ecela esivayo ku Suku?
3 Voku eca esivayo ku Suku mua kongela vali calua okuti haku ci lekisilako lika volondaka. Va Isareli koloneke via Isaya, va enda oku sivaya Suku lovimẽla viavo, pole valua pokati kavo ka va kaile vakuacili. Vonduko yuprofeto Isaya Yehova wa popia hati: “Omanu ava vamẽla kokuange lovimẽla viavo loku sivaya lupopi wavo, osimbu [okuti] ovitima viavo va vi amisa ocipãla lame.” (Isaya 29:13) Esivayo liosi omanu vaco va enda oku eca ka lia kuataile esilivilo. Oco esivayo li kuate esilivilo, te li tunda vutima u kuetele ocisola Yehova kuenda oku limbuka okuti, Yehova eye lika o sesamẽla esivayo. Yehova eye lika Ululiki wovina viosi. Eye Wavelapo kovina viosi kuenda eye lika wa velapo koku lekisa ocisola voluali luosi. Yehova eye ono yeyovo lietu haeye Wavelapo kesunguluko, kuenje ovina viosi vi kasi oko kilu levi vi kasi palo posi vi sukila oku pokola kokuaye. (Esituluilo 4:11; 19:1) Nda tu tava kovolandu a tukuiwa ndeti, tu eci esivayo kokuaye lutima wetu wosi.
4. Olonumbi vipi Yesu a eca vi lekisa ndomo tu eca esivayo ku Suku? Kuenda ndamupi tu pondola oku kapako olonumbi viaco?
4 Yesu Kristu wa tu sapuila ndomo tu pondola oku eca esivayo ku Suku. Eye wa popia hati: “Kokuima kuene epako lia lua oko Tate a muisilua ulamba, kuenje vu lekisa okuti vulondonge viange.” (Yoano 15:8) Ndamupi tu pondola okuima apako alua? Tete, tu ci linga poku lieca lutima wetu wosi kupange woku kunda “olondaka viwa viusoma” kuenda poku likongela kovina viosi via lulikiwila oku “situlula” ovituwa via Suku vina ka vi muiwa ‘ka vi muiwa lovaso.’ (Mateo 24:14; Va Roma 1:20) Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku kuata onepa kupange woku longisa olondonge viokaliye vina vi kongeliwa koku imba ocisungo coku eca esivayo ku Yehova Suku. Cavali, tu sukila oku lekisa apako espiritu sandu lia Suku kuenda oku likolisilako oku kuama ovituwa via velapo via Yehova Suku. (Va Galatia 5:22, 23; Va Efeso 5:1; Va Kolosai 3:10) Omo liaco, ovituwa vietu vieca esivayo ku Suku oloneke viosi.
“Kolofeka Viosi”
5. Lombolola ndomo upostolo Paulu a vetiya ocikele Ukristão a kuete coku sivaya Suku poku sapuila vakuavo eci catiamẽla kekolelo liaye.
5 Vukanda upostolo Paulu a tumĩle ku va Roma, eye wa lombolola ocikele Akristão va kuete coku eca esivayo ku Suku poku sapuilako vakuavo eci catiamẽla kekolelo liavo. Ondaka ya velapo yi sangiwa kelivulu lia Va Roma yeyi okuti, omanu vana va lekisa ekolelo ku Yesu Kristu ovo lika vaka popeliwa. Kelivulu lia Va Roma kocipama 10, upostolo Paulu wa lekisa okuti va Isareli vo koloneke viaye, va setekele oku pokola kolonumbi viesunga poku kuama Ocihandeleko ca Mose osimbu okuti, ‘Kristu eye wa kala esulilo liocihandeleko.’ Omo liaco, upostolo Paulu wa popia hati: “Nda o popia lomẽla wove, huti, Yesu eye Ñala, kuenda o kolela lutima wove okuti Suku wo pindula kuava va fa, [oka] popeliwa.” Okupisa kotembo yaco, “u Yudea lu Helasi ka va litepele. Momo Ñala yavo umuamue, haeye amuila ukuasi waye kuava vosi vo vilikiya. Momo, . . . ca sonehiwa okuti, vosi va vilikiya loku tukula onduko ya Ñala [Yehova vaka] popeliwa.”—Va Roma 10:4, 9-13.
6. Upostolo Paulu poku tukula Osamo 19:4, pi atiamisila ulandu waco?
6 Noke, upostolo Paulu wa pulisa lesunga ndoco: “Va vilikiya ndati u ka vo kolelele? Va kolela ndati u ka va la yeva? Va yeva ndati nda lu o kunda sio?” (Va Roma 10:14) Catiamẽla ku va Isareli Paulu wa popia hati: ‘Havosiko va pokola kolondaka viwa.’ Momo lie va Isareli ka va pokuilile kolondaka viwa? Ovo ka va kuatele ekolelo, ndaño okuti va kala lepuluvi liaco. Upostolo Paulu wa lekisa esunga liaco poku tukula olondaka Viosamo 19:4 kuenda oku vi tiamisila kupange Wakristão woku kunda, okuti ka tu luluvalela lika kuvangi weciwa lovina via lulikiwa. Eye wa popia hati: “Ndi pula siti, Ka va yevele hẽ? Va yeva muẽle, momo, Esapulo liao lia pitila kolofeka viosi.” (Va Roma 10:16, 18) Ndeci ovina viosi ka vi kuete omuenyo vieca esivayo ku Yehova, cimuamue haico okuti, kocita catete, Akristão va kundila olondaka viwa viepopelo kolonepa viosi violuali kuenda oku eca esivayo ku Suku ‘voluali luosi.’ Upostolo Paulu vukanda a sonehela va Kolosai, wa lombolola ndomo olondaka viwa via sandekiwila kolonepa viosi poku popia hati, olondaka viwa via kundiwila “omanu vosi voluali.”—Va Kolosai 1:23.
Olombangi Vakuambili
7. Ndomo Yesu a ci popele, ocikele cipi Akristão va kuete?
7 Ci tava okuti, eci upostolo Paulu a soneha ukanda waye, pa pitile ale ci soka 27 kanyamo tunde eci Yesu Kristu a fa. Ndamupi upange woku kunda wa lisanduilile kolonepa viosi vio ko Kolosai vokuenda kuotembo yaco yitito? Eci ca tẽlisiwa momo Akristão vo kocita catete va kala vakuambili yocili kupange woku kunda, kuenje Yehova wa sumũlũisa ombili yavo. Yesu wa kũlĩhĩle okuti, olondonge viaye vika kala vakuambili kupange woku kunda eci a popia hati: “Puãi ka ci lingiwa te ondaka yiwa yi kundiwila olofeka viosi.” (Marko 13:10) Kocitumasuku eci, Yesu wa vokiyako ocikundi ci sangiwa kocinimbu ca sulako Kevangeliu lia Mateo, poku popia hati: “Kuendi, ka tavisi olofeka viosi oco [omanu] va linge olondonge. Va papatisili vonduko ya Tate la Mõla, kuenda espiritu sandu. Va longisi oku linga ovina viosi ndo kundiki.” (Mateo 28:19, 20) Eci Yesu a tiukila kilu, ka pa pitile otembo yalua haico olondonge viaye via fetika oku tẽlisa olondaka evi.
8, 9. Ndomo elivulu Liovilinga li lombolola, ndamupi Akristão va pokuile kocikundi ca Yesu?
8 Noke yoku loka kuespiritu sandu lia Suku keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., ocina catete olondonge viocili via Yesu via linga, oku fetika upange wavo woku kunda loku sapuilako omanu va kala vo Yerusalãi eci catiamẽla ‘kovilinga vinene via Suku.’ Upange wavo woku kunda wa enda ciwa kuenje kueya oku papatisiwa eci ci soka ‘olohũlũkãi vitatu viomanu.’ Olondonge viamamako loku sivayela Suku powiñi womanu lombili yalua, kuenje veya oku kuata onima yiwa.—Ovilinga 2:4, 11, 41, 46, 47.
9 Noke liotembo yimue yitito upange Wakristão woku kunda weya oku yevala kasongui vetavo. Eci asongui vaco vakuatavo va limbuka okuti upostolo Petulu la Yoano va vangula lutõi wocili, veya oku va handeleka oco va liwekepo oku kunda. Pole, ovapostolo va tambulula hati: “Etu, lacimue vali tu tẽla oku linga, te oku popia eci tua mola leci tua yeva.” Noke yoku va saluisa loku va eca, Petulu la Yoano va tiukila ku vamanjavo kuenje, vosi yavo va likutilila ku Yehova. Lepandi liocili va pinga ku Yehova hati: “Eca kakuenje vove utõi woku popia ondaka yove.”—Ovilinga 4:13, 20, 29.
10. Elambalalo lipi lia kalako, kuenda ndamupi Akristão vocili va tendele elambalalo liaco?
10 Noke, ceya oku limbukiwa okuti, olohutililo viaco via litava locipango ca Yehova. Ndaño okuti ovapostolo veya oku kapiwa vokayike, noke veya oku yovuiwamo lungelo. Ungelo wa va sapuila hati: “Kuendi konembele, talami vilu kovaso omanu, ka lomboluili omanu omuenyo ulo.” (Ovilinga 5:18-20) Omo liepokolo liovapostolo, Yehova wamamako oku va sumũlũisa. Omo liaco, “oloneke viosi ka va liwekele oku kundila vonembele lo volonjo, loku longisa okuti Yesu eye Mesiya.” (Ovilinga 5:42) Omo okuti olondonge via Yesu via kuatele utõi wocili, elambalalo ka lia tẽlele oku tateka upange wavo woku tukuila Suku ulamba pokati komanu.
11. Ocituwa cipi Akristão vo kocita catete va kuatele catiamẽla kupange woku kunda?
11 Noke ondonge Stefano weya oku ambatiwa kuenje vo sasõla lovawe toke eci a fa. Olomondi viaye vieya oku votola elambalalo vo Yerusalãi kuenje olondonge viosi via kala volupale luaco vieya oku tila kuenda mua sialele lika ovapostolo. Ovo hẽ va puile epandi omo lielambalalo? Sio, ka va puile epandi. Etu tu tanga ndoco: “Ava va sandoka va ñuala ñuala loku kunda ondaka.” (Ovilinga 8:1, 4) Ombili yavo yoku sapula ulamba wa Suku, ya muiwa olonjanja vialua. Kelivulu Liovilinga kocipama 9, tu tangako okuti, umue u Fariseo wa tukuiwile hati, Saulu wo kolupale luo Tarso, osimbu a kala oku linga ungende woku enda ko Damasko oco a fetike oku lambalala olondonge via Yesu vina via kalako, eye wa mõla ocinjonde cimue ca Yesu kuenje wa linga omeke. Ko Damasko, Ananiya wa sakula upeke wa Saulu. Ocina cipi catete Saulu a linga, una weya oku kũlĩhĩwa okuti upostolo Paulu? Ulandu Wembimbiliya u lombolola ndoco: “Haico muẽle a kundila Yesu volosunangonga okuti eye Mõla a Suku.”—Ovilinga 9:20.
Vosi Yavo va Litumbikile Kupange Woku Kunda
12, 13. (a) Ndomo ovolandu a lekisa, nye ca limbukiwile vali pokati Kakristão vo kocita catete? (b) Ndamupi elivulu Liovilinga kuenda olondaka viupostolo Paulu vieca uvangi wolondaka violonoño?
12 Ca kũlĩhĩwa ciwa okuti, omanu vosi va kala vekongelo Liakristão kocita catete, va litumbikile kupange woku kunda. Catiamẽla Kakristão vo kotembo yaco, Ulume umue onoño o tukuiwa hati, Philip Schaff, wa popia hati: “Ekongelo lio kocita catete lia kala ocisoko cimue colomisionariu kuenje Ukristão wosi wa tava, wa kalavo omisionariu.” Onoño yimue yikuavo o tukuiwa hati, Williams velivulu liaye wa lombolola ndoco: “Uvangi wa velapo wowu wokuti, Akristão vosi va kala Vetavo lio kocita catete, ca piãla vali enene vana va tambuile olongavelo viespiritu, va enda oku kunda evangeliu.” Eye wa vokiyako olondaka viokuti: “Yesu Kristu ka ecele esumũlũho liupange woku kunda kolomitavaso viovisoko vimue viomanu.” Handi vali, onoño yimue o tukuiwa hati, Even Celsus, una wa kala unyãli watete Wakristão kocita catete, wa soneha ndoco: “Vakuakutonga olonanga, vakuakutonga olosapato kuenda vakuakutonga uwalo wovipa, okuti omanu vana ka va kapiwileko la vakuavo, vosi yavo va kala vakuambili kupange woku kunda evangeliu.”
13 Ocili colondaka evi ci limbukiwila kovolandu a sangiwa kelivulu Liovilinga. Keteke lio Pendekoste yunyamo wa 33 K.K., noke yoku loka kuespiritu sandu, olondonge viosi cikale alume ale akãi, vosi yavo va fetika oku sapula ovilinga vi komohĩsa via Suku. Noke yelambalalo lina lieya oku nena oku pondiwa kua Stefano, Akristão vosi va tila veya oku amisako upange wavo woku kunda. Eci papita ci soka 28 kanyamo, upostolo Paulu wa sonehela Akristão vosi va Heveru, okuti ka nolẽle lika ocisoko cimue citito, eci a popia hati: “Tu lumbi lumbi ku Suku ocilumba cesivayo haico epako liovimela via tava konduko yaye. Yesu o linga Mitakati o ci pitiya ku Suku.” (Va Heveru 13:15) Upostolo Paulu poku lombolola ndomo a tendele upange woku kunda wa popia hati: “Ndaño ñunda ondaka yiwa, haimo ka ci nyiha eci ndi lipanda laco. Nda ci kundikiwa. Ngongo yange nda si kundi ondaka yiwa.” (1 Va Korindo 9:16) Ocili okuti, Akristão vosi vo kocita catete va kuatelevo ocisimĩlo cimuamue.
14. Elitokeko lipi li sangiwa pokati kupange woku kunda kuenda ekolelo?
14 Ukristão wocili o sukila oku kuata onepa kupange woku kunda momo upange waco u kuete elitokeko lekolelo. Upostolo Paulu wa popia hati: “Eci omunu a kolela lutima waye [wosi], oco a tendiwa ndukuesunga, leci a likekembela akandu aye lomẽla, oco a popeliwa.” (Va Roma 10:10) Anga hẽ olondaka evi vi lomboloka ocimunga cimue citito vekongelo ndeci ocisoko covitunda vakuekolelo okuti ovo lika va kuete ocikele cupange woku kunda? Sio, hacoko! Akristão vosi vocili va kuete ekolelo liocili ku Ñala Yesu Kristu kuenda va vetiyiwa oku sapuila vakuavo eci catiamẽla kekolelo liavo. Nda ka va lingi upange waco, ekolelo liavo lia fa. (Tiago 2:26) Omo liekolelo liocili lia lekisiwa Lakristão vo kocita catete, esivayo lionduko ya Yehova, lia yeviwa lomanu vosi.
15, 16. Lombolola ovolandu a lekisa ndomo upange woku kunda wamamako oku livokiya ndaño lovitangi.
15 Kocita catete, Yehova wa sumũlũisile omanu vaye lelivokiyo limue liocili ndaño lovitangi via kala vekongelo kuenda kolonepa vikuavo. Elivulu Liovilinga kocipama 6, li lombolola olonamalãla via kala pokati ka va Heveru la va Helasi vana va tavele kondaka yiwa. Ocitangi caco ca tetuluiwa lovapostolo. Omo liaco, tu tanga ndoco: ‘Ondaka ya Yehova Suku yamamako loku sandekiwa, kuenda etendelo liolondonge lia fetika oku livokiya ko Yerusalãi. Kuenje owiñi wa lua wovitunda wa fetika oku tava ketavo liaco.’—Ovilinga 6:7.
16 Vokuenda kuotembo, pokati ka Herode Agripa Soma ya va Yudea kuenda omanu vo kolupale luo Turo kuenda luo Sidono peya oku kala ovitangi viatiamẽla kopulitika. Omanu va kala valupale aco va sola calua ombembua ya tumbikiwile la Soma Herode Agripa kuenje Eye wa lingila omanu ohundo yimue. Owiñi waco wa liongoluile wa fetika oku kaluka oku popia hati: “Ondaka eyi yosuku, hayomunuko.” Vonjanja yaco, haico ungelo wa Yehova ondumuhĩla Herode Agripa kuenje wa fa, momo “ka muisile Suku ulamba.” (Ovilinga 12:20-23) Hesumuokuolio ca nena komanu vana va kapele elavoko liavo kolombiali! (Osamo 146:3, 4) Pole, Akristão vamamako oku eca esivayo ku Yehova. Omo liaco, ‘Ondaka ya Yehova Suku yamamako loku livokiya kuenda oku lisandula’ ndaño lekalo lĩvi liatiamẽla kopulitika.—Ovilinga 12:24.
Kocita Catete Kuenda Koloneke Vilo
17. Kocita catete etendelo liomanu lina liamamako oku livokiya lia li kongelele koku linga nye?
17 Ocili okuti, ekongelo lio kocita catete, lia kala Liakristão vakuambili kupange woku sivaya Yehova Suku. Akristão vosi va litumbikile kupange woku kunda olondaka viwa lepokolo liocili. Ndomo Yesu a ci popele, omanu vana veya oku lekisa onjongole, va longisiwa oku pokola kovina viosi eye a tuma. (Mateo 28:19, 20) Omo liaco, omanu vekongelo veya oku livokiya calua kuenje omunu lomunu pokati kavo wa likongelele ku Soma Daviti oku eca esivayo ku Yehova. Vosi yavo va likongelele koku imba ocisungo hati: “A Yehova Suku yange, hu pandula lutima wange wosi. Ñemainya onduko yove oloneke viosi. Momo ocisola cove ka ci pui kokuange ca lua.”—Osamo 86:12, 13.
18. Okulitepa kupi ku kasi pokati kekongelo Liakristão lio kocita catete kuenda etavo Liakristão vesanda koloneke vilo? (b) Nye tuka lilongisa vocipama cikuãimo?
18 Ukãi umue ulongisi wo kosikola Yavelapo o tukuiwa hati Allison A. Trites, wa lombolola olondaka vimue viocili. Poku sokisa Etavo liesanda lio koloneke vilo Lakristão vocili vo kocita catete, eye wa popia hati: “Etendelo liomanu va kasi vatavo koloneke vilo lia siata oku livokiya calua (ca piãla vali enene eci omãla va citiwa va lekisa ekolelo ketavo liolonjali viavo). Handi vali, etavo lia siatavo oku livokiya ketendelo (eci omanu vamue kumue lepata liavo va ilukila kocitumãlo kuna okuti kuli etavo liaco). Pole, kocita catete ndomo ca lomboluiwa kelivulu Liovilinga, oku livokiya kuetendelo Liakristão kua tunda koku tavisa omanu momo ekongelo lia kala oku linga upange walio.” Yesu wa popele okuti, etendelo Liakristão lika livokiya. Anga hẽ cilo etendelo Liakristão vocili ka li kasi vali oku livokiya ndomo Yesu a ci popele? Sio, hacoko li kasi oku livokiya. Akristão vocili koloneke vilo va kuete ombili yalua yoku eca esivayo ku Suku ndeci Akristão vo kocita catete va enda oku linga. Omo liaco, vocipama ci kuãimo tuka lilongisa eci catiamẽla kulandu owu.
O Pondola Oku Lombolola?
• Ndamupi tu pondola oku eca esivayo ku Suku?
• Pi upostolo Paulu atiamisila ulandu Wosamo 19:4?
• Elitokeko lipi li sangiwa pokati kupange woku kunda kuenda ekolelo?
• Ocina cipi ca velapo ci popiwa catiamẽla Kakristão va kala vekongelo kocita catete?
[Elitalatu kemẽla 20]
Courtesy of Anglo-Australian Observatory, photograph by David Malin
[Elitalatu kemẽla 21]
Ilu lia siata oku eca uvangi wulamba wa Yehova
[Elitalatu kemẽla 23]
Olohutililo vi kuete elitokeko lupange woku kunda