Kala Ukuotõi Nda Yeremiya
“Imba ovaso ku Yehova. Kolisako. Utima wove u kuate utõi. Ocili, imba ovaso ku Yehova.” —OSAMO 27:14.
1. Momo lie Olombangi via Yehova via sanjukila?
OLOMBANGI VIA YEHOVA vi kuete ombembua pokati kavo. (Isaya 11:6-9) Ndaño voluali mueyuka ovitangi pole, Olombangi via Yehova vi kuete ukamba pokati kavo. Kuenda vi kasivo lombembua la Yehova Suku. (Osamo 29:11; Isaya 54:13) Ombembua yaco yi kasi oku livokiya omo lioku ‘linga ocipango ca Suku lutima wavo wosi.’ (Va Efeso 6:6) Momo lie ombembua yavo yi livokiyila? Momo ovo va pokola Kembimbiliya. Kuenda va longisavo vakuavo oco va kuame olonumbi viaco. Kuenje ci va kuatisa oku kala lombembua.—Mateo 28:19, 20; Yoano 15:8.
2, 3. Momo lie Akristão vocili va sukilila oku pandikisa?
2 Etu tu kuete ombembua la vamanji. Pole, omo liekambo lioku lipua, tua siata oku pita lovitangi ndeci: Ovoveyi, oku kuka kuenda olofa. Kuenje eci ci tu vetiya oku eca uvangi Wembimbiliya u lekisa okuti, tu kasi “koloneke via sulako.” (2 Timoteo 3:1) Embimbiliya li lekisa okuti, koloneke vilo ovoveyi a livokiya kuenda kulivo onjala yalua. Olombangi via Yehova vi kasivo oku liyaka lovitangi viaco.—Marko 13:3-10; Luka 21:10, 11.
3 Etu tu kasi lombembua la vamanji. Pole, tua ñualiwa lomanu ka va sole etavo lietu. Omo liaco, Yesu wa sapuila olondonge viaye hati: “Omo ka vuvakualualiko, omo ame ndo noli voluali, oco oluali lu-u suvukili. Ivaluki ondaka nda popia lene siti, Ukuenje ka velipo okuti ñala yaye o sule. Nda va fũkĩlisa ame, ene vo fũkĩlisivo [ale vo lambalalivo].” (Yoano 15:18-21) Koloneke vilo kulivo elambalalo. Omanu valua ka va kũlĩhĩle esilivilo lietavo lietu. Vamue va siata oku tu lambalala ndomo Yesu a ci popele. (Mateo 10:22) Olonjanja vimue, etu tua siata oku popiwa lãvi vovingungu viasapulo. (Osamo 109:1-3) Omo liaco, valua pokati ketu va siata oku kuata owesi omo liesuvu liaco. Oco hẽ tu pandikisa ndati lovitangi viaco?
4. Pi tu pinga ekuatiso oco tu pandikise?
4 Eci tu liyaka lovitangi Yehova o tu kuatisa. Ukualosamo wa popia hati: “Ohali yukuesunga ya lua, puãi Yehova u popela kohali yosi.” (Osamo 34:19; 1 Va Korindo 10:13) Nda tua kolela ku Yehova, eci tu liyaka lovitangi eye o tu kuatisa oco tu pandikise. Ocisola tu kuetele Yehova ci tu kuatisa oku kolela kokuaye. Kuenje ka tu kuata vali usumba. (Va Heveru 12:2) Omo liaco, tu amamiko lepandi lietu ndaño lovitangi.
Ondaka ya Suku ya Kuatisa Yeremiya
5, 6. (a) Nye tu lilongisila kafendeli vocili va tẽla oku pandikisa kosimbu? (b) Eci Yeremiya a tambula ocikele coku kala uprofeto wa popia nye?
5 Omanu va Yehova va kasi oku liyaka lovitangi tunde kosimbu. Pole, ka va sumua omo liovitangi viaco. Eci Yehova a yambula olondingaĩvi kua kala vamue va lekisile ekolelo. Omanu vaco, Yeremiya la vakuavo va kala kotembo yaye kuenda Akristão kocita catete. Nda tua tanga ovolandu avo a sangiwa Vembimbiliya, tu kuatisiwa. (Va Roma 15:4) Omo liaco, tu konomuisi ovitangi Yeremiya a liyaka lavio.
6 Eci Yeremiya a kala umalẽhe wa tambuile ocikele coku kala uprofeto pokati ka va Yudea. Upange waco ka wa lelukile. Ko Yuda kua kala afendeli volosuku viesanda. Eci Yeremiya a fetika oku kunda, Yosiya wa kala osoma ya kolelele Yehova. Olosoma vieya oku viala noke, kuenda ovitunda, via kuata ocikele coku longisa. Pole, ka via pokuile kolonumbi via Yehova. (Yeremiya 1:1, 2; 6:13; 23:11) Nye Yeremiya a linga eci Yehova o nõla oco a linge uprofeto? Eye wa kuata usumba. (Yeremiya 1:8, 17) Noke wa popia hati: “Nda linga siti, a Ñala Yehova, ame hameko, okupopia si ci tẽla momo ndimõla.”—Yeremiya 1:6.
7. Ovitangi vipi Yeremiya a liyaka lavio vocikanjo a kundila? Kuenda wa vi yula ndati?
7 Yeremiya wa kundila vocikanjo cimue okuti omanu vaco vo suvukile calua. Eci Pasihuri a kala ocitunda, wa vetele Yeremiya. Noke, wo kutilile vukumbi. Omo liovitangi viaco, wa popia hati: ‘Ndinga siti, si tukula vali onduko ya Suku. Simbi vali owanji wonduko yaye.’ Ci tava okuti ove pamue o kuatavo ocisimĩlo coku siapo upange wove woku kunda omo liovitangi. Yeremiya wa liwekelepo upange waye. Pole noke weya oku popia hati: “Vutima wange [ondaka ya Suku] ya kala ndondalu yi taima ya yikiwila vakepa ange.” (Yeremiya 20:9) Embimbiliya lia siata hẽ oku ku kuatisavo?
Akamba va Yeremiya
8, 9. (a) Oku hongua kue Uriya a lekisa? Kuenda nye ceyililako? (b) Momo lie Baruki a yonguilile oku siapo upange waye? Kuenda wa kuatisiwa ndati?
8 Eci Yeremiya a kala uprofeto ka talavayele likaliaye. Eye wa kuata akamba vo kuatisa kupange. Olonjanja vimue akamba vaco va enda oku linga eci ka ca sungulukile. Uriya ‘wa sapulavo olondaka vioku pisa o Yerusalãi lo Yuda ndeci Yeremiya a linga. Pole, eci Soma Yehoyakimi a tuma oku ponda Uriya, eye wa kuata usumba. Kuenje wa tilila Kegito. Noke, Soma wa tuma alume vaye oku ko upa oco vo nene ko Yerusalãi. Kuenje, wa pondiwa. Omo liaco, Yeremiya wa sumuile calua.—Yeremiya 26:20-23.
9 Baruki, wa kuatisile ekamba liaye Yeremiya. Pole, eye noke wa yapukile volonumbi via Yehova. Kuenje wa popia hati: “Ngongo yange we! Kolongembia viange Yehova wa vokinyako esumuo. Nda kava loku leña leña kuange kuenje si sangi epuyuko.” Baruki ka kapeleko vali ovina viespiritu. Pole, eci Yehova o lungula, eye wa tava kokuaye. Omo liaco, eci o Yerusalãi ya kunduiwa eye wa puluka. (Yeremiya 45:1-5) Eci Baruki a tinduka konjila yaye yĩvi, wa kuatisa Yeremiya.
Yehova wa Kuatisa Yeremiya
10. Nye Yehova a likuminyile ku Yeremiya?
10 Yehova ka imbile onyima Yeremiya. Eye wo kuatisa eci a liyaka lovitangi. Eci Yeremiya a fetika oku kunda wa simĩle okuti ka tẽla oku linga upange waco. Pole, Yehova wo sapuila hati: “Ku ka va kuatele ohele momo ame ñasi love oku ku kuatisa. Oco ca popia Yehova.” Eci Yehova a eca elungulo liaye wa vetiya Yeremiya hati: “Va yaka love puãi ka va ku yuli, momo ame ñasi love oku ku silamẽla. Oco ca popia Yehova.” (Yeremiya 1:8, 19) Olondaka evi via kuatisa Yeremiya oku kala lutõi. Kuenje Yehova wa tẽlisa eci o likuminyile.
11. Yehova wa tẽlisa ndati eci a likuminyile ku Yeremiya?
11 Eci Yeremiya vo kutulula wa popia lutõi hati: “Yehova o ñasilili konyima ndesualali li lingisa usumba. Oco ava va ñangisa va lipunduka, ka va njuli. Va kutisua osõi, ka va tẽlisa eci va endela.” (Yeremiya 20:11) Otembo yimue, ovanyãli va Yeremiya va setekele oku u ponda. Pole, Yehova wo kuatisa ndeci a kuatisa Baruki. Kuenje, Yeremiya wa puluka kolofa eci o Yerusalãi ya kunduiwa. Omo liaco, ovanyãli vaye va pondiwa. Vakuavo va kapiwa vokayike ko Bavulono.
12. Nye tu sukila oku ivaluka eci tu liyaka lovitangi?
12 Koloneke vilo, Olombangi via Yehova via siatavo oku liyaka lovitangi ndevi via Yeremiya. Kuli ovitangi vi tunda voluali lulo lua vĩha. Kuenda tua siata oku lambalaliwa la vana ka va sole upange wetu woku kunda. Ovitangi viaco vi pondola oku tu sumuisa. Ci tava okuti tu kuata ohele yoku linga upange wetu ndeci ca pita la Yeremiya. Olonjanja vimue tu sumua kupange wetu woku kunda. Noke, ocisola cetu ku Yehova ci tepuluka. Omo liaco, tu kuati utõi kupange wetu woku kunda. Kuenda tu kuati ukamba wocili la Yehova poku yuvula ongangu ya Uriya. Tu kuami ongangu ya Yeremiya. Kuenda tu koleli ku Yehova oco a tu kuatise.
Nye ci tu Vetiya Oku Kuata Utõi?
13. Tu kuama ndati ongangu ya Yeremiya la Daviti?
13 Tu kuami ongangu ya Yeremiya wa likutilila ku Yehova oco owihe ongusu. Daviti wa pingilevo ekuatiso ku Yehova loku popia hati: “A Yehova, vonguila etui kolondaka viange. Yeva okulitetela kuange. A Soma yange, a Suku yange, yevelela kondaka nda vilikiya, momo kokuove ndi likutilila.” (Osamo 5:1, 2) Daviti wa enda oku likutilila ku Yehova olonjanja viosi oco o kuatise. (Osamo 18:1, 2; 21:1-5) Eci tu liyaka lovitangi, tu sukilavo oku likutilila ku Yehova oco a tu kuatise. (Va Filipoi 4:6, 7; 1 Va Tesalonike 5:16-18) Eci tu likutilila ku Yehova, eye o tu yeva. Kuenda o tu likuminya oku ‘tu tata.’ (1 Petulu 5:6, 7) Omo liaco, eci tu pinga ekuatiso kokuaye, tu sukila oku pokola kolonumbi viosi a tu sapuila.
14. Ondaka ya Yehova ya kuatisile ndati Yeremiya?
14 Yehova o vangula ndati letu? Sokolola ndomo a enda oku vangula luprofeto Yeremiya. Eye wa enda oku yeva olondaka viaye kuenda vio kuatisa. Omo liaco, wa popia hati: “Olondaka viove via sangiwa kuenje nda vi lia. Olondaka viove via linga onjolela yange, havio esanju liutima wange. Momo nda tukuiwa londuko yove, a Yehova, a Suku yolohoka.” (Yeremiya 15:16) Yeremiya wa sanjukilile oku tukula onduko ya Suku kuenda wa solele ondaka Yaye. Eye, wa kuatele utõi woku kunda ondaka ya Suku. Noke, upostolo Paulu wa kuamavo ongangu yaye.—Va Roma 1:15, 16.
15. Ondaka ya Yehova yi pondola ndati oku iñila kutima wetu? Kuenda eci ci tu vetiya oku linga nye?
15 Koloneke vilo, Yehova ka vangula letu ndeci a linga la Yeremiya. Ondaka yaye cilo yi sangiwa Vembimbiliya. Nda tua tanga Embimbiliya loku sokolola ulandu waco, tuka ‘sanjuka.’ Kuenje, tuka kuata onjongole yoku sapuila omanu onduko ya Suku. Tua kũlĩha okuti, voluali luosi etu lika tu kasi oku longisa komanu onduko ya Suku. Tu kasi oku kunda olondaka viwa Viusoma wa Suku wa tumbikiwa kilu. Kuenda tu kasivo oku va longisa oco va linge olondonge via Yesu Kristu. (Mateo 28:19, 20) Etu tu kuete esanju lia piãla lioku longisa komanu onduko ya Suku kuenda Usoma waye.
Tu Nõli Ciwa Akamba
16, 17. Nye Yeremiya a linga catiamẽla koku kuata akamba? Kuenda tu kuama ndati ongangu yaye?
16 Yeremiya wa tukula eci co kuatisa oco a kale lutõi. Eye wa popia hati: “Sia tumãlẽle kumue lava va sanjuka [layele], ndaño oku yolela sia yolelele. Nda litumãlẽla omo eka liove lia mbuila. Momo ove wa njukisa onyeño.” (Yeremiya 15:17) Yeremiya wa yuvula oku kala lakamba vãvi. Koloneke vilo kulivo ovitangi vimuamue. Pole, tu ivaluki elungulo liupostolo Paulu wa popia hati: “Akamba vãvi va nyõla ovituwa viwa.”.—1 Va Korindo 15:33.
17 Akamba vãvi ci tava okuti va tu vetiya oco tu kuame ovituwa violuali. (1 Va Korindo 2:12; Va Efeso 2:2; Tiago 4:4) Tu pindisi ovisimĩlo vietu oco tu tẽle oku yuvula akamba vãvi. (Va Heveru 5:14) Nda cilo Paulu wa kale palo posi nda wa tenda ndati vana va sole oku tala alitalatu omanu va kasi epolola? Kuenda nda wa tenda ndati Akristão va sole oku tala ava va imba ombunje okuti mu iñila ungangala? Elungulo lipi eye nda a eca ku vana va sole oku linga ukamba lomanu ka va kũlĩhile vo Internet? Paulu nda o tenda ndati una o tala o televisão pole ka kuete ocituwa coku lilongisa Ondaka ya Suku?—2 Va Korindo 6:14b; Va Efeso 5:3-5, 15, 16.
Tu Amamiko Lombembua Yetu
18. Nye cika tu kuatisa oco ekolelo lietu li pame?
18 Tua sanjuka calua omo liukamba u kasi pokati ketu la vamanji. Voluali lulo la cimue tu sokisa lukamba tu kuete vosisoko ca Yehova. Vakualuali va siata oku tu pandiya omo liocisola kuenda ukamba u kasi pokati ketu. (Va Efeso 4:31, 32) Tu yuvuli akamba va yongola oku tepulula onjongole yetu kupange wa Yehova. Nda tua sandiliya akamba vawa, loku lilongisa Embimbiliya, tuka kolela lika Yehova. Kuenje eci tu liyaka lovitangi ka tu konyõha.—2 Va Korindo 4:7, 8.
19, 20. (a) Nye cika tu kuatisa oco tu pandikise? (b) Ocipama cikuãimo ca loña ku velie?
19 Ka tuka kuati usumba la vana va yongola oku tateka ondaka yusoma tu kasi oku kunda. Ovanyãli va Yeremiya ka va yulile. Omo liaco, vosi va tu lambalala ka vaka yulavo. Momo va kasi oku yaka la Yehova. Eye wa velapo ovanyãli vetu. Kuenje o tu vetiya hati: “Imba ovaso ku Yehova. Kolisako. Utima wove u kuate utõi. Ocili, imba ovaso ku Yehova.” (Osamo 27:14) Tu koleli ku Yehova oco tu amameko oku linga eci ciwa. Nda tua kuama ongangu ya Yeremiya la Baruki, tu kongula apako awa.—Va Galatia 6:9.
20 Kuli Akristão valua va kasi oku liyaka lovitangi. Amalẽhe va kasivo oku liyaka lovitangi viavo. Pole, va pondola oku sanga onjila yoku yula ovitangi viaco. Ocipama cikuãimo ca loña kamalẽhe va kasi vekongelo Liakristão. Kuenda cika kuatisavo olonjali lakulu vosi. Ovo va pondola oku kuatisa amalẽhe va kasi vekongelo.
O Tambulula Ndati?
• Momo lie tu lavokala ovitangi? Kuenda kulie tu pinga ekuatiso?
• Upange wa Yeremiya ka wa lelukile. Oco hẽ wa lekisa ndati utõi oco a u tẽlise?
• Nye ‘ci sanjuisa utima wetu’ eci tu liyaka lovitangi?
[Elitalatu kemẽla 19]
Eci Yeremiya a tambula ocikele coku kala uprofeto, wa simĩle okuti handi omõla
[Elitalatu kemẽla 20]
Eci Yeremiya a pita velambalalo wa kũlĩhĩle okuti Yehova wa kala laye ‘ndesualali li lingisa usumba’