Ondaka ya Yehova yi Kasi Lomuenyo
Atosi Avelapo Velivulu Lia Yeremiya
ESAPULO Yeremiya a eca komanu vaye, lia wengula onyeño yavo. Onembele yinene yina ya kala ocitumãlo cefendelo vokuenda kuovita vitatu kanyamo, ya kala oku lavoka enyõleho. Olupale luo Yerusalãi kuenda ofeka yo Yuda, via kala oku lavoka oku lunduiwa kuenje olonungi vialio vikambatiwa kumandekua. Ovolandu ava kuenda asapulo akuavo atiamẽla keyambulo ovo a lomboluiwa velivulu lia Yeremiya. Elivulu liaco li lombololavo ovitangi Yeremiya a liyaka lavio vokuenda kueci ci soka 67 kanyamo kupange waye wuprofeto. Elivulu liaco, ka lia sonehiwile loku kuama ndomo ovolandu aco a kala oku pita vokuenda kuotembo. Pole, a sonehiwa ño loku nõla atosi amue.
Elivulu lia Yeremiya li kuete esilivilo lie kokuetu? Elivulu liaco, li kuete esivililo lialua, momo oku tẽlisiwa kuovitumasuku vi sangiwamo, ku pamisa ekolelo lietu ku Yehova Ukuakutẽlisa olohuminyo viaye. (Isaya 55:10, 11) Upange wa Yeremiya wuprofeto kuenda ovituwa viomanu va kala kotembo yaye, via lisoka levi viomanu vo koloneke vilo. (1 Va Korindo 10:11) Handi vali, ulandu watiamẽla ku Yehova ndomo a tata omanu vaye, u situlula ciwa ovituwa viaye kuenje u pamisavo ekolelo lietu.—Va Heveru 4:12.
“OMANU VANGE VA LINGA OVINA VIVALI VĨVI”
Eci soma Yosia a tẽlisa 13 kanyamo kuviali waye ko Yuda, oco Yeremiya a tambula ocikele coku kala uprofeto. Otembo yaco, pa kambele eci ci soka 40 kanyamo osimbu handi o Yerusalãi ka ya nyoliwile kunyamo wo 607. (Yeremiya 1:1, 2) Esapulo lia eciwa vokuenda kuanyamo a soka 18 a sulako kuviali wa soma Yosia, li situlula evĩho liolonungi via Yuda kuenda eyambulo Yehova a likuminyile kokuavo. Eye wa popia hati: “Yerusalãi, yosi ndi yi lingisa olondunda viovawe, evungu liolombulu. Ovaimbo a Yuda ndi a lingisa alunda, lomue o tungamo vali.” (Yeremiya 9:11) Momo lie? Yehova wa popia hati: “Momo omanu vange va linga ovina vivali vĩvi.”—Yeremiya 2:13.
Esapulo liaco li lombololavo catiamẽla koku tunda kuomanu kumandekua. (Yeremiya 3:14-18; 12:14, 15; 16:14-21) Pole, omanu ka va solele esapulo liaco. Omo liaco, ‘kalei konjo ya Yehova,’ wa valela Yeremiya vovikumbi muna a kala uteke wosi.—Yeremiya 20:1-3.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
1:11, 12—Momo lie Yehova a sokisila oku lava ondaka yaye ‘locanja cutata’? Momo, uti wutata owo wa siata oku tẽleha tete kotembo yonjovo. Yehova wa tuma ‘akuenje vaye ovaprofeto’ oku lungula omanu oco vamamako oku lavulula toke eci olondaka viaye viatiamẽla keyambulo via tẽlisiwa.—Yeremiya 7:25.
2:10, 11—Nye ca vĩhisile ovilinga via va Isareli? Olofeka via kala kutundilo woko Kitima kuenda kutakelo woko Kedare, via nena olosuku vio kolofeka vikuavo oco va vokiye kolosuku viavo viesanda. Kuenje lomue wa yevelela kocisimĩlo coku piñanya olosuku via vakualofeka pomangu yolosuku viavo. Va Isareli va yandulukile Yehova poku piñanya ulamba waye lolosuku ka vi kuete omuenyo.
3:11-22; 11:10-12, 17—Momo lie Yeremiya vesapulo liaye lieyambulo a kongelelamo usoma wapata ekũi ndaño okuti kotembo yaco o Samaria ya nyõliwa ale kunyamo wo 740? Eye wa ci lingila omo okuti, oku nyõliwa kuo Yerusalãi kunyamo wo 607 kua kala ocindekaise ceyambulo Yehova a sokiyilile ofeka yosi ya va Isareli, okuti va Yuda lika havoko. (Esekiele 9:9, 10) Momo tunde eci usoma wapata ekũi wa nyõliwa, omanu vaco va fetika oku tiamisila ekolelo liavo ko Yerusalãi. Omo liaco, Yeremiya vesapulo liaye lieyambulo wa kongelamo apata osi a va Isareli.
4:3, 4—Ocihandeleko eci ci lomboloka nye? Va Yudea vana va kambele ekolelo va sukilile oku yelisa ovitima viavo. Ovo va sukililevo okupa ‘evĩho’ vovitima viavo, poku yelisa ovisimĩlo kuenda olonjongole viavo. (Yeremiya 9:25, 26; Ovilinga 7:51) Omo liaco, va sukilile oku pongolola ekalo liomuenyo wavo poku yuvula oku linga eci cĩvi, okuti va linga ovina vi nena esumũlũho lia Yehova.
4:10; 15:18—Yehova wa kemba ndati omanu vaye vakuesino? Koloneke via Yeremiya kua kala ovaprofeto va enda ‘oku sapula ovina viesanda.’ (Yeremiya 5:31; 20:6; 23:16, 17, 25-28, 32) Pole, Yehova ka teyuilile omanu vaye kesapulo liaco liuhembi.
16:16—Nye ci lomboloka Yehova oku tuma “anyanga a lua olõsi” kuenda “anyanga” ovinyama? Eci ci lomboloka oku tuma olohoka viovanyali oco va sandiliye va Yudea vakuesino, vana Yehova a likuminyile oku yambula. Ndomo ca lekisiwa kelivulu lia Yeremiya 16:15, ocinimbu eci ci lekisavo oku sandiliya va Isareli vana va likekembela ku Yehova.
20:7—Yehova wa katukila ndati Yeremiya ‘longusu yaye,’ kuenda wo kemba ndati? Yeremiya, omo okuti omanu ka va tavele kesapulo liaye kuenda wa kala oku lambalaliwa poku kunda Ondaka ya Suku, wa simile okuti, ka kuete vali ongusu yoku amamako lupange waco. Pole, Yehova wo kuatisa oku yuvula ovisimĩlo viaco, loku wĩha unene woku amamako lupange waco. Yehova wa kemba Yeremiya omo okuti, wo wĩha ocikele cina ka pondola oku tẽlisa longusu yaye muẽle.
Ceci tu Lilongisilako:
1:8. Yehova olonjanja vimue o yovola omanu vaye poku katula olonganji ka vi kuete ocame. Pamue olombiali viungangala, vi piñanyiwa la vina via sunguluka, ale eca unene komanu vaye woku pandikisa kelambalalo.—1 Va Korindo 10:13.
2:13, 18. Va Isareli va linga ovina vivali vĩvi. Ovo va yanduluka Yehova ono yesumũlũho, haeye ukuakueca olonumbi, kuenda eteyuilo. Ovo va lifelẽla ovisimo viavo viovava poku sandiliya ekuatiso kolohoka via va Egito kuenda ko Asuria. Koloneke vilo oku yanduluka Yehova poku sanda ekuatiso kolonoño kuenda kolombiali violuali, ci lomboloka oku piñanya ‘ono yovava omuenyo’ loku ‘lisokotuila atangi a toka.’
6:16. Yehova o vetiya omanu vaye vakuesino oku kũlĩhĩsa ekalo liomuenyo wavo kuenda oku sanda ‘olonjila’ via vakukululu yavo loku endelamo. Olonjanja vimue tu sukila oku li kũlĩhĩsa etu muẽle nda tu kasi oku endela vonjila ya Yehova.
7:1-15. Va Yudea, oku kolela kuavo konembele loku yi tenda ndociteka ceteyuilo, ka ca va popelele. Omo liaco, tu sukila oku endela vekolelo haloku kolelako ovina vi letiwe.—2 Va Korindo 5:7.
15:16, 17. Tu sukila oku kuama ongangu ya Yeremiya yoku yuvula okupua epandi. Tu pondola oku cilinga poku kuata elilongiso Liembimbiliya, loku sivaya onduko ya Yehova kupange woku kunda, kuenda oku yuvula akamba vãvi.
17:1, 2. Yehova ka sanjukilile ovilumba via va Yudea omo liakandu avo. Cimuamue haico ci pita letu. Nda tua kuata ovituwa vĩvi, Yehova ka sanjukilavo ovilumba vietu viesivayo.
17:5-8. Tu pondola lika oku kolela komanu kuenda kovisoko vimue violuali nda ovilinga viavo viatiamẽla kocipango ca Suku, haivo va pokola kolonumbi Viaye. Pole, ka tu kolela okuti, va pondola oku tu popela, loku nena ombembua yocili. Momo tua kũlĩha okuti, ovina evi vi tunda lika ku Yehova.—Osamo 146:3.
20:8-11. Ka tuka eceleli okuti, ocituwa comanu coku pembula esapulo liusoma kuenda elambalalo, ci tepulula ombili yetu kupange woku kunda.—Tiago 5:10, 11.
“IMBI OLOSINGO VIENE [VOKANGA] YA SOMA YA BAVULONO”
Yeremiya wa lombolola esapulo lieyambulo liatiamẽla kolosoma vikuãla via sulako oku viala ko Yuda, kuenda kovaprofeto vesanda, langombo vavĩ kuenda ovitunda vakuavitukiko. Yehova poku sokisa omanu vaye va puluka kumandekua lakuyu awa, wa popia hati: “Ndi va vanja loku va sanjukila.” (Yeremiya 24:5, 6) Ocipama 25 celivulu lia Yeremiya ci lombolola loku teta onimbu ovitumasuku vitatu vieyambulo vi sangiwa vovipama vikuavo vielivulu liaco.
Ovitunda kuenda ovaprofeto vesanda, va lingile ongombo yoku ponda Yeremiya. Esapulo lia Yeremiya lia lekisile okuti ovo va sukilile oku vumba soma yo Bavulono. Catiamẽla Kusoma Sedekiya, Yeremiya wa popia hati: “Imbi olosingo viene [vokanga] ya Soma ya Bavulono.” (Yeremiya 27:12) Pole, “U wa sanduile Isareli haeye u wongolola.” (Jeremiya 31:10) Epata lia va Rekava lia tambula ohuminyo yiwa. Kuenje Yeremiya wa yikiwa “Vocitali colomandekua Covelombe.” (Yeremiya 37:21) Noke o Yerusalãi ya nyõliwa, kuenje olonungi viaco viambatiwa kumandekua. Pole, Yeremiya kuenda usonehi waye Baruki, lomanu vakuavo ka va endele kumandekua, momo va puluka keyambulo liaco. Ndaño okuti, Yeremiya wa lungula omanu oco ka vaka ende Kegito, ovo ka va pokuile kondaka yaco. Kelivulu lia Yeremiya okupisa kocipama 46 toke 51 ku lombolola ulandu watiamẽla kolofeka viaco.
Atambululo Kapulilo Embimbiliya:
22:30—Anga hẽ esapulo li sangiwa vovinimbu evi, lia nyõla omoko ya Yesu yoku piñala ocalo ca Daviti? (Mateo 1:1, 11) Sio, ka lia nyõlele omoko ya Yesu yoku viala. Pole, esapulo liaco lia lekisa oku nyõliwa kuocitumbulukila ca Yehoyakimi okuti lomue pokati komãla vaye “o tumãla vali kocalo ca Daviti, . . . vo Yuda.” Yesu wa kala oku lavoka oku viala kilu okuti ka tumãla kocalo cuviali wo Yuda.
23:33—‘Ocilemo ca Yehova’ ci lomboloka nye? Koloneke via Yeremiya esapulo lioku nyõliwa kuo Yerusalãi lia kala ndocilemo komanu. Handi vali, omanu vana ka va tavele kesapulo liaco, va kalavo ndocilemo ku Yehova, kuenje wa likuminyile oku va yanduluka. Cimuamue haico catiamẽla kesapulo lioku nyõliwa kuoluali. Esapulo liaco, lia linga ndocilemo Kakristão vesanda. Kuenje omanu vana ka va tava kesapulo liaco, va lingavo ocilemo ku Yehova.
31:33—Ovihandeleko via Suku via sonehiwa ndati vovitima viomanu? Nda omunu o sole ovihandeleko via Suku loku kuata onjongole yoku linga ocipango caye, ci lomboloka okuti, ocihandeleko ca Suku ca sonehiwa vutima waye.
32:10-15—Momo lie ca sukilile oku soneha ovikanda vivali viuvangi umuamue? Ukanda una ka wa yikiwile, wa kala woku kũlĩhĩsa ulandu waco. Ukanda una wa yikiwa, wa kala wekuatiso liuvangi weci ca sonehiwa vukanda ka wa yikiwile. Omo liaco, Yeremiya wa tu sila ongangu yiwa yoku kuama olonumbi via sunguluka, poku linga omĩlu lomunu umue ukuepata, ale lamanji umue kespiritu.
33:23, 24—“Apata avali” a tukuiwa vovinimbu evi, velie? Epata limue li lomboloka ocikoti cepata lia Soma Daviti. Likuavo epata liovitunda liocitumbulukila ca Arone. Eci o Yerusalãi kuenda onembele yaco ya nyõleha, ca kala uvangi wokuti, Yehova wa yanduluka apata aco avali. Kuenje ka kuatele vali ocindekase cusoma waye palo posi ale oku tumbulula efendelo liaye.
46:22—Momo lie ondaka ya va Egito ya sokisiwila leyi yonyõha? Eci ci lomboloka oku liyula kuavo poku tila, ale oku sepuiwa kuofeka yavo eci yi lunduiwa lovanyali. Ulandu waco u lekisavo okuti Fareo soma Yegito, wa enda oku kapa kutue waye onanga yimue yocindekaise conyoha yi kola, oco a kuatisiwe losuku yimue yesanda ya kuatele ocindekaise conyoha. Pole, ka ca kuatele esilivilo.
Ceci tu Lilongisilako:
21:8, 9; 38:19. Eci o Yerusalãi ya kala ocipepi loku nyõliwa, Yehova wa eca vali komanu vaye epuluvi lioku likekembela oco ka vaka nyoliwe. Momo “ohenda yaye yalua.”—2 Samuele 24:14; Osamo 119:156.
31:34. Oku kũlĩha okuti, Yehova ka ivaluka vali akandu vomanu vana a ecela kuenda ka va yambula vali, ci tu lembeleka calua.
38:7-13; 39:15-18. Yehova ka ivala upange wetu tua siata oku u lingila oku kongelamo ‘oku kuatisa olosandu viaye.’—Va Heveru 6:10.
45:4, 5. Ndeci ca pita koloneke via sulako vio Yuda, haico ci kasi oku pita koloneke vilo via sulako violuali lulo. Omo liaco, yilo hayoko otembo yoku sandiliya ovina vialua ndeci: Ukuasi, kuenda ekemãlo.—2 Timoteo 3:1; 1 Yoano 2:17.
O YERUSALÃI YA YOKIWA
Ca kala kunyamo wo 607. Otembo yaco Sedekiya wa tẽlisa eci ci soka 11 kanyamo kuviali waye. Tunde eci Nevukandesa Soma yo Bavulono a ñuala ocingonja o Yerusalãi papita ale ci soka 18 kolosãi. Keteke liepanduvali kosãi yatãlo kunyamo wekũi lecea wa soma Nevukandesa, Nevusaradana kesongo kasualali velombe, weya ko Yerusalãi. (2 Olosoma 25:8) Eye omo okuti, wa kala kosamua yovimbaka vio Yerusalãi, wa sandiliya uloño woku iñila vimbo. Eci papita oloneke vitatu keteke liekũi, wa iñila vo Yerusalãi. Kuenje wa yoka olupale luaco.—Yeremiya 52:12, 13.
Yeremiya wa lombolola ovina vikuavo viatiamẽla kenyoleho lio Yerusalãi. Kuenje esapulo liaye lia vetiya omanu oku lisiõsiõla calua. Ulandu wesapulo liaco, u sangiwa velivulu likuãimo Liasiõsuĩlo.
[Elitalatu kemẽla 8]
Vulandu wa Yeremiya mua kongelele esapulo lia Yehova lioku lundula o Yerusalãi
[Elitalatu kemẽla 9]
Yehova ‘wa katukila ndati Yeremiya longusu yaye’?
[Elitalatu kemẽla 10]
“Ndeci mbanja akuyu awa loku a sanjukila haico mbanja va Yuda va enda kumandekua.”—Yeremiya 24:5