Amamako Oku Lavulula Ndeci Yeremiya A Linga
“Ame [Yehova] ndi tata tata ondaka yange loku yi linga.”—YER. 1:12.
1, 2. Momo lie, oku “lavulula” kua Yehova kua sokisiwila luti wo amendoeira?
KOLOMUNDA vio ko Levanone kuenda vio ko Isareli, uti wo amendoeira owo u tẽlẽha tete pokati koviti vikuavo. Olonelẽho viawo okuti vi kuete evala li kusuka, ale li yela, vi tẽlẽha kesulilo liosãi ya Susu kuenda kefetikilo lia Kayovo. Onduko yuti waco kelimi lio Heveru yi lomboloka okuti “yuna o pasuka.”
2 Eci Yehova a nõla Yeremiya oco a linge uprofeto waye, uti wo amendoeira wa kala ocindekaise cimue ca kuata esilivilo lialua. Kefetikilo liupange waye woku kunda, uprofeto vo lekisa ocanja cuti waco vocinjonde. Nye ci lomboloka ocindekaise caco? Yehova wa lombolola hati: “Ame ndi tata tata ondaka yange loku yi [tẽlisa].” (Yer. 1:11, 12) Ndeci uti wo amendoeira ‘u pasuka’ selo poku tẽleha, haico Yehova vupopi wocindekaise a enda oku “pasuka selo” poku tuma ovaprofeto vaye oco va lungule omanu catiamẽla kovitangi viyilila kesino. (Yer. 7:25) Eye ka puyukaile, pole, wa amamako oku ‘lavulula’ toke eci ocitumasuku caye ca tẽlisiwa. Kunyamo wa 607, O.Y.K., oco Yehova a yambula va Yudea vana va silepo efendelo liocili.
3. Catiamẽla ku Yehova, ekolelo lipi tu sukila oku kuata?
3 Koloneke vilo, Yehova o kasi oku lavulula oco a tẽlise ocipango caye. Eye lalimue eteke a ecelela okuti ondaka yaye ka yi tẽlisiwa. Ove hẽ, o kuatisiwa ndati loku lavulula kua Yehova? Wa kolela hẽ okuti kunyamo ulo wo 2011, Yehova o kasi oku ‘lavulula’ oco a tẽlise olohuminyo viaye? Nda tu kuete atatahãi atiamẽla kolohuminyo via Yehova, yilo oyo otembo yoku lavulula loku kũlĩhĩsa nda tu kasi oku pekela konepa yespiritu. (Va Rom. 13:11) Yeremiya omo lioku kala uprofeto wa Yehova, wa amamako oku lavulula. Oku kũlĩhĩsa ndomo Yeremiya a lava ocikele caye a tambuile ku Suku kuenda esunga liaco, ci tu kuatisa oku pandikisa kupange Yehova a tu ĩha.
Esapulo Limue Lionjanga
4. Ovitangi vipi Yeremiya a liyaka lavio poku kunda esapulo liaye, kuenda momo lie lia kalila lionjanga?
4 Eci Yeremiya a tambula ku Yehova ocikele coku kala ondavululi, citava okuti wa kuata 25 kanyamo. (Yer. 1:1, 2) Pole wa litendele ndomõla, kuenda wa simĩle okuti ka loñolohele koku vangula lakulu vendamba vofeka, haivo va kala asongui. (Yer. 1:6) Eye wa kuatele asapulo episo hao a lingisa usumba, ca piãla enene kovitunda, kovaprofeto vesanda, kolombiali, la vana va ‘kuamele ovisimĩlo viomanu,’ kuenda vana va ‘konyõhẽle.’ (Yer. 6:13; 8:5, 6) Onembele ya soma Salomone, yina ya kala ocitumãlo cefendelo liocili vokuenda kueci ci soka ovita vikuãla kanyamo, ya laikele oku nyõliwa. O Yerusalãi lo Yuda, ya laikele oku siala alunda, kuenda olonungi vialio vi ambatiwa kumandekua. Ocili okuti Yeremiya vo tumile oku sapula ondaka yimue yonjanga!
5, 6. (a) Koloneke vilo, Yehova o kasi oku talavaya ndati la vakuacisoko ca Yeremiya? (b) Ovina vipi tu lilongisa vocipama cilo?
5 Koloneke vilo, Yehova wa eca komanu vosi ocimunga Cakristão olombuavekua, vana va kasi ndolondavululi vi sapula eyambulo a laika oku nena voluali lulo. Vokuenda kuanyamo alua, vakuacisoko ca Yeremiya va siata oku sapuila omanu oco va limbuke otembo tu kasi. (Yer. 6:17) Embimbiliya li lekisa okuti Yehova una wa Velapo koku sokiya Otembo, ka lendele. Eteke liaye liya votembo ya sokiyiwa, vowola yina okuti omanu ka va yi lavoka.—Sof. 3:8; Mar. 13:33; 2 Pet. 3:9, 10.
6 Kũlĩha okuti Yehova o kasi oku lavulula kuenda o ka nena oluali luokaliye luesunga votembo ya sokiyiwa. Oku ivaluka ovina evi, ci kuatisa vakuacisoko ca Yeremiya kuenda akamba vavo vakuekolelo oku kapako esilivilo liupange wavo woku kunda. Ove hẽ wa kongeliwamo ndati? Yesu wa lekisa okuti omanu vosi va sukila oku tiamẽla Kusoma wa Suku. Tu konomuisi ovituwa vitatu via kuatisa Yeremiya oku lava ocikele caye kuenda ndomo tu pondolavo oku kuatisiwa.
Wa Lekisa Ocisola Komanu
7. Lombolola ndomo ocisola ca vetiya Yeremiya oku kunda ndaño lovitangi.
7 Nye ca vetiya Yeremiya oku kunda ndaño lovitangi? Eye wa kuatela ocisola omanu. Yeremiya wa kũlĩhĩle okuti angombo vesanda va kala oku kokela ohali yalua omanu. (Yer. 23:1, 2) Oku kũlĩha ovina viaco, co kuatisa oku linga upange waye locisola kuenda ocikembe. Yeremiya wa yonguile okuti omanu vakuafeka yaye va yeva olondaka via Suku oco va kale lomuenyo. Eye wa sakalalele calua kuenda wa lila omo liohali ya lakele oku iya kokuavo. (Tanga Yeremiya 8:21; 9:1.) Elivulu Liasiõsuĩlo li situlula ocisola ca Yeremiya kuenda esakalalo a kuatela onduko ya Yehova lomanu. (Asiõ. 4:6, 9) Koloneke vilo, eci ove o mola omanu “va pekengua kuenda va sakalaisua ndolomeme ka vi kuete ungombo,” ku vetiyiwa hẽ oku va sapuila olondaka viwa vielembeleko Viusoma wa Suku?—Mat. 9:36.
8. Nye ci lekisa okuti ovitangi ka via nenele esumuo ku Yeremiya?
8 Yeremiya wa tala ohali peka liomanu vana a yonguile oku kuatisa, pole ka va fetuluinyile ale oku va kuatela ocikumbiti. Eye wa lekisa epandi locisola, toke muẽle ku Soma Sedekiya una wa kala ondingaĩvi! Eci Sedekiya a yonguile oku u ponda, Yeremiya lopo wa pinga kokuaye oco a pokole kondaka ya Yehova. (Yer. 38:4, 5, 19, 20) Anga hẽ ocisola tu kuetele omanu ca pama ndeci ca Yeremiya?
Suku wo Wĩha Utõi
9. Tua kũlĩha ndati okuti utõi wa Yeremiya wa tundile ku Suku?
9 Eci Yehova a vangula onjanja yatete la Yeremiya, eye wa seteka oku likala. Ulandu owu weca uvangi wokuti, utõi kuenda epandi lina eya oku lekisa, ka citiwile lalio. Ongusu ya kuatisa Yeremiya vokuenda kupange waye wuprofeto, ya tunda koku kolela Suku. Yehova wa kala luprofeto Yeremiya “ndesualali li lingisa usumba,” kuenje wo wĩha ongusu yoku tẽlisa ocikele caye. (Yer. 20:11) Oluhimo luepandi kuenda utõi wa Yeremiya, lua kũlĩhĩwile calua toke kotembo ya Yesu eci vamue va simĩle okuti, Yesu, eye Yeremiya wa pinduka!—Mat. 16:13, 14.
10. Momo lie ci popiwila okuti ocisupe colombuavekua ca ‘tukuiwila olofeka kuenda ovosoma’?
10 Yehova “Soma yolofeka,” wa tumile Yeremiya oku kunda esapulo lieyambulo kolofeka kuenda kovoviali. (Yer. 10:6, 7) Vonepa yipi ovisupe violombuavekua via tukuiwila ‘olofeka kuenda ovosoma’? (Yer. 1:10) Ndeci ca pita luprofeto Yeremiya, ocisoko Cakristão olombuavekua ca tambula ocikele cimue Kombiali ya Velapo yoluali luosi. Ovo va tambula omoko yoku eca esapulo lieyambulo li keya kolofeka kuenda kolosoma violuali lulo. Ocisoko caco omo liomoko va tambula ku Suku Tõlo, lekuatiso liupopi uwa Wondaka yaye, va sapula okuti olofeka kuenda olosoma vio koloneke vilo vi ka yambuiwa kuenda vi ka kunduiwa kotembo ya sokiyiwa la Suku lekuatiso liovimalẽho viaye. (Yer. 18:7-10; Esit. 11:18) Vakuacisoko ca Yeremiya va nõlapo oku tẽlisa ocikele cavo va tambula ku Suku coku kunda esapulo lieyambulo Yehova a laika oku nena voluali.
11. Nye ci tu kuatisa oku amamako oku kunda ndaño lovitangi?
11 Olonjanja vimue eci tu liyaka lelambalalo, eselula liomanu, kuenda ovina vikuavo, tua siata oku sumua. (2 Va Kor. 1:8) Pole, tu amamiko lupange waco ndeci Yeremiya a linga. Ka tu ka sumui. Tu likutilili ku Suku, loku kolela kokuaye, kuenda oku ‘kuata utõi’ osimbu tu imba ovaso kokuaye. (1 Va Tes. 2:2) Omo okuti tuafendeli vocili, tu amamiko oku lavulula ovikele vietu tua tambula ku Suku. Tu sukila oku likolisilako oku kunda esapulo liatiamẽla kenyõleho Liatavo esanda, lia sokisiwa lo Yerusalãi yo kosimbu. Vakuacisoko ca Yeremiya ka va sapula lika “unyamo wocali ca Yehova,” pole, va kasivo oku sapula “eteke liefetuluinyo lia Suku yetu.”—Isa. 61:1, 2; 2 Va Kor. 6:2.
Wa Kuata Esanju
12. Momo lie tu popela tuti, Yeremiya wa amamako lesanju, kuenda nye co kuatisa oku ci linga?
12 Yeremiya wa kuata esanju kupange waye. Eye wa sapuila Yehova hati: “Olondaka viove via sangiwa kuenje nda vi lia. Olondaka viove via linga onjolela yange, haivio esanju liutima wange. Momo nda tukuiwa londuko yove, a Yehova.” (Yer. 15:16) Ku Yeremiya, oku linga onumiwa ya Suku yocili loku kunda ondaka yaye, ca kala esumũlũho linene. Ocili okuti eci Yeremiya a sokolola ndomo omanu va kala oku u sepula, wa sumuile calua. Pole, eci a sokolola esilivilo liesapulo liaye, wa kuata vali esanju.—Yer. 20:8, 9.
13. Momo lie oku litekula lovina via longa viespiritu ci kuetele esilivilo koku amamako lesanju lietu?
13 Koloneke vilo, oco tu amameko lesanju kupange woku kunda, tu sukila oku litekula ‘lokulia kua kola’ kuocili Condaka ya Suku. (Va Hev. 5:14) Oku lilongisa lutate ci pamisa ekolelo. (Va Kol. 2:6, 7) Ci tu kuatisa oku limbuka okuti ovilinga vietu citava okuti vi sanjuisa ale vi sumuisa utima wa Yehova. Nda ka tu kasi oku sanga otembo yoku tanga kuenda oku lilongisa Embimbiliya, tu sukila oku kũlĩhĩsa ciwa esokiyo lietu liovopange. Ndaño muẽle tua sokiya eteke leteke akukutu amue oku lilongisa loku sokolola ovina tua lilongisa, ci pamisa ukamba wetu la Yehova kuenda ci tu ĩha ‘esanju lonjolela kutima’ ndeci ca pita la Yeremiya.
14, 15. (a) Onima yipi Yeremiya a kuata omo lioku tẽlisa ocikele caye? (b) Koloneke vilo afendeli va Suku nye va limbuka catiamẽla koku linga upange woku kunda?
14 Yeremiya ka liwekelepo oku sapula alungulo kuenda eyambulo Yehova a laikele oku nena, momo wa kapeleko ocikele caye coku “tunga loku kũla.” (Yer. 1:10) Upange waye woku tunga loku kũla, wa kuata onima yiwa. Vamue va Yudea kuenda vana ka va tiamẽlele kepata lia Isareli, va puluka kenyõleho lio Yerusalãi kunyamo wo 607 O.Y.K. Etu tua kũlĩha ulandu wepata lia Rekava, Evede-Meleke, kuenda Baruke. (Yer. 35:19; 39:15-18; 43:5-7) Akamba ava vocili va Yeremiya haivo va sumbilile Yehova, va sokisiwa lomanu vo koloneke vilo va kuete elavoko lioku kala palo posi, haivo akamba vocisoko Cakristão olombuavekua. Olombuavekua vi sanjukila calua oku pamisa ekolelo ‘liowiñi wakahandangala.’ (Esit. 7:9) Owiñi waco owu okuti akamba vocili volombuavekua, u sanjukilavo oku kuatisa vakuavitima via sunguluka oku kuata ukũlĩhĩso wocili.
15 Afendeli va Suku va limbuka okuti oku kunda olondaka viwa, ka ci lomboloka lika oku sapuila vana va vi yevelela, pole ci lomboloka efendelo lietu ku Suku. Ci kale okuti omanu va tu yevelela ale sio, oku lingila Yehova upange u kola poku kunda olondaka viwa, ci nena esanju.—Osa. 71:23; tanga Va Roma 1:9.
‘Amamako Oku Lava’ Ocikele Cove!
16, 17. Elivulu Liesituluilo 17:10 kuenda Havakuki 2:3, vi lekisa ndati otembo tu kasi?
16 Ocitumasuku ci sangiwa kelivulu Liesituluilo 17:10, ci tu kuatisa oku limbuka ohele yotembo tu kasi. Osoma yepanduvali, okuti Uviali wo Anglo-Amerikano wa velapo, ya molẽha voluali luosi. Catiamẽla kondaka yaco tu tanga ndoco: “[Eci osoma yepanduvali] yiya yi tumala ño otuneke tumue ño.” Cilo, otuloneke tuaco “tumue nõ,” tu panda kesulilo. Catiamẽla kesulilo lioluali lulo lũvi, uprofeto Havakuki o tu sapuila hati: “Ocitumasuku eci ci kuete muele otembo yaco. . . . Ci talamela. Ciya muele, ka ci cilua.”—Hav. 2:3.
17 Li pula ndoco: ‘Omuenyo wange hẽ weca uvangi wokuti nda sakalala lotembo? Ekalo liomuenyo wange li lekisa hẽ okuti esulilo lioluali lulo li kasi ocipepi? Ovisimĩlo viange kuenda ovina nda velisapo, vi lekisa okuti esulilo lioluali ka liya ndopo, ale sia kolelele okuti esulilo liya?’
18, 19. Momo lie yilo hatemboko yoku lekisa owesi konepa yespiritu?
18 Upange wocisoko condavululi handi ka wa pitilile kesulilo. (Tanga Yeremiaya 1:17-19.) Ci sanjuisa calua oku kũlĩha okuti ocisupe colombuavekua ca pama “ndongunji yutale” kuenda “ndimbo lia kolisua”! Kokuavo ‘ocili ci kasi nduvia woku itika volombunda viavo,’ momo va ecelela okuti Ondaka ya Suku yi va pamisa toke eci va tẽlisa upange wavo. (Va Efe. 6:14) Owiñi wakahandangala u kasivo oku kuama ongangu yavo poku va kuatisa koku tẽlisa ocikele va tambula ku Suku.
19 Yilo hatemboko yoku lekisa owesi kupange Wusoma, pole tu sukila oku kapako olondaka vi sangiwa kelivulu lia Yeremiya 12:5. (Tanga.) Vosi yetu tua siata oku liyaka lovitangi vi kisika epandi. Oloseteko viaco viekolelo vi sokisiwa ‘lomanu va endela posi,’ tu sukila oku yoloka kumue lavo. Pole, osimbu tu panda ‘kohali ya piãla,’ ovitangi viaco vi ka li vokiya. (Mat. 24:21) Ovitangi vialua tu ka liyaka lavio kovaso, vi sokisiwa loku ‘lupuka kumue lotuvalu.’ Omunu wosi endela posi, o sukila unene woku pandikisa poku lupukila kumue lomanu va endela kotuvalu. Omo liaco, tu pandikisi lovitangi tu liyaka lavio cilo, oco tu lipongiyili ovitangi vi keya kovaso.
20. Nye wa nõlapo oku linga?
20 Vosi yetu tu pondola oku kuama ongangu ya Yeremiya poku tẽlisa ocikele cetu coku kunda! Ocisola, utõi, kuenda esanju, ovio ovituwa via kuatisa Yeremiya oku tẽlisa upange waye lekolelo vokuenda kuotembo yi soka 67 kanyamo. Olonelẽho viuti wo amendoeira, vi tu ivaluisa okuti Yehova o ka amamako oku ‘lavulula’ toke eci a tẽlisa ondaka yaye. Tu kuete esunga lioku kuama ongangu yaye. Omo liaco, tu amamiko oku ‘lavulula’ ndeci Yeremiya a linga.
O ci Ivaluka?
• Ocisola ca kuatisa ndati Yeremiya oku amamako oku ‘lava’ ocikele caye?
• Momo lie tu sukilila utõi u tunda ku Suku?
• Nye ca kuatisa Yeremiya oku amamako lesanju?
• Momo lie ove o yonguila oku amamako oku ‘lavulula’?
[Elitalatu kemẽla 31]
Ove hẽ o ka amamako oku kunda ndaño lelambalalo?