Tu Sanjuki Omo Lioku Kala akristão
‘U o lipanda a lipandele Yehova.’—1 VA KORINDO 1:31.
1. Koloneke vilo, cipi ocituwa comanu catiamẽla ketavo?
‘EKAMBO lionjongole.’ Ulume umue ukuasapulo, wa tukula ondaka eyi poku lombolola ocituwa comanu catiamẽla ketavo. Eye wa popia hati: ‘Koloneke vilo, omanu ka va yongola vali oku kolela ketavo. Momo vapua onjongole yaco.’ Noke wamisako hati: ‘Ocituwa caco ci lekisa oku suvuka ovina viosi viatiamẽla ketavo. Ndaño okuti onepa yalua yomanu va tava okuti kuli Suku, pole, ka va yongola oku kolela Kokuaye.’
2. (a) Momo lie ka tu komõlela ocituwa comanu coku pua ekolelo ketavo? (b) Momo lie Ukristão a sukilila oku yuvula owesi kovina viespiritu?
2 Omanu vana va lilongisa Embimbiliya, ocituwa caco ca valomboloka ciwa. (Luka 18:8) Momo tunde osimbu va kũlĩhĩle ale okuti, vokuenda kuotembo omanu ka vaka kolela vali ketavo. Atavo esanda a siata oku kemba omanu kuenda oku va sumuisa calua tunde kosimbu. (Esituluilo 17:15, 16) Omo liaco, Akristão vocili va sukila oku yuvula ekambo lionjongole kovina viespiritu. Momo ocituwa caco, ci kapa kohele ekolelo liavo. Tu sukilavo oku pamisa ekolelo lietu loku amamako oku vumba Yehova kuenda oku lekisa ombili kocili Cembimbiliya. Yesu wa lungula Akristão va kala ko Laodikea oco va yuvule oku kuata owesi kovina viespiritu. Eye wa popia hati: “Ndaño oku talala kua talalele ndaño oku tokota kua tokotele. Nda wa talalele, pamue wa tokotele nda hise. . . . Ove wukuakalendewuya.”—Esituluilo 3:15-18.
Tu Limbuki Ekalo Lietu
3. Nye ci nena esanju Kakristão?
3 Oco Akristão va yuvule owesi kovina viespiritu, va sukila oku kuata elomboloko liekalo liavo kuenda oku sanjukila esumũlũho liavo lioku vumba Suku. Embimbiliya li situlula ciwa ekalo lietu. Olio li lekisa okuti, ‘Tulombangi via Yehova, kuenda tulondingupange viaye.’ Etu tu kuete ocikele coku kundila omanu ‘olondaka viwa viusoma.’ (Isaya 43:10; 1 Va Korindo 3:9; Mateo 24:14) Tu ‘lisole calua pokati la vakuetu.’ (Yoano 13:34) Handi vali, ’tu tẽla oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi. Momo olondunge vietu via pindisua.’ (Va Heveru 5:14) Etu, tu kasi ‘ndocinyi ci tuila voluali.’ (Va Filipoi 2:15) Kuenda tu likolisiliko loku lekisa ‘ovituwa via sunguluka pokati ka vakualofeka.’—1 Petulu 2:12; 2 Petulu 3:11, 14.
4. Omanu va Yehova va tẽla ndati oku limbuka ovina va sukila oku yuvula?
4 Omanu va Yehova va kũlĩhavo ovina va sukila oku yuvula. Ovo va yuvula oku kala ‘vakualuali,’ momo mitavaso yavo Yesu Kristu ka kailevo ukualuali. (Yoano 17:16) Akristão vocili va litepa la ‘vakualofeka vana va kasi vowelema okuti oku kala kuavo kua litepa locipango ca Suku.’ (Va Efeso 4:17, 18) Omo liaco, olondonge via Yesu ‘vi yuvula oku tomba Suku lovipango violuali. Kuenje, vi likolisilako oku kala lesuluviko lesunga kuenda ovimuenyo vi kemalisa Suku voluali lulo.’—Tito 2:12.
5. Nye ci tu vetiya oku sanjukila Yehova?
5 Oku kala Ukristão loku kuata ukamba la Yehova, ci nena esanju lialua. (1 Va Korindo 1:31) Esanju liaco li kasi ndati? Esanju liaco li tunda koku kũlĩha okuti, Yehova eye Suku yetu. Kuenje tu kuama onumbi ya popia hati: “U o lipanda, a lipande leci okuti, wa ndimbuka kuenda wa ñulĩha okuti ame ndi Yehova. Kilu lieve ndingainga ovilinga viocisola lesunguluko kuenda esunga.” (Yeremiya 9:24) Omo liaco, tua sumũlũha omo lioku kũlĩha Yehova. Kuenda tu kuete ocikele coku longisa vakuetu Ondaka Yaye.
Ka Calelukile Oku Molẽhisa Ekalo Lietu
6. Momo lie ka ca lelukile Akristão vamue oku molẽhĩsa ekalo liavo?
6 Olonjanja vimue, ka calelukile oku molẽhisa ku vakuetu okuti Tuakristão. Umalẽhe umue okuti Ukristão tunde vutila waye, wa lombolola ndomo a honguele kespiritu. Eye wa popia hati: ‘Olonjanja vimue nda enda oku lipula esunga lieci nda lingila Ombangi ya Yehova. Momo sia kuatele elomboloko liaco. Nda longisiwa ocili Cembimbiliya tunde vutila. Olonjanja vimue nda enda loku sima okuti, Olombangi via Yehova ka via litepele latavo akuavo.’ Ocili okuti, Akristão vamue va siata oku nyõla ekalo liavo lovina vimue ndeci: Ovitalukilo violuali, oku yevelela asapulo esanda, kuenda ovituwa vikuavo vi lekisa etombo kolonumbi via Yehova. (Va Efeso 2:2, 3) Vakuavo va siata oku liyaka latatahãi atiamẽla kovina va yongola oku linga komuenyo wavo.
7. (a) Oseteko yipi omanu va Yehova va sukila oku linga? (b) Nye ci nyõla ekalo lietu kespiritu?
7 Momo lie ci kuetele esilivilo oku kũlĩhĩsa ekalo lietu kespiritu olonjanja viosi? Upostolo Paulu wa ivaluisa Akristão oco va liseteke ovo muẽle. Eye wa popia hati: “Liseteki ene muẽle nda . . . vu kasi ocili vekolelo. Linyiki muẽle.” (2 Va Korindo 13:5) Paulu wa kala oku vetiya Akristão oco va kũlĩhĩse ovina vi kasi oku honguisa ekolelo liavo. Kuenje wa va vetiya oku yuvula ovina viaco. Ukristão poku konomuisa nda o kasi ciwa vekolelo, o sukila oku kũlĩhĩsa oku a siata oku tiamisila enene olombangulo viaye kuenda ovilinga viaye. Momo ovina evi ovio vi lekisa uvangi wekolelo liaye. Noke lioku linga oseteko yaco, pamue ove o limbuka okuti o kuete ovituwa vimue vi lekisa etombo kolonumbi via Suku. Ale, o limbukavo okuti, ukamba waye la Yehova kuenda vamanji vekongelo, u kasi oku tepuluka. Omo liaco, ka tuka eceleli oku nyõla ekalo lietu kespiritu. Momo nda tua nyõla ukamba wetu la Yehova, tuka liyaka lovitangi vialua.—1 Timoteo 1:19.
Akristão va Liyakavo Lovisimĩlo ka Via Sungulukile
8, 9. (a) Ndamupi Mose a tatalẽle oku loñoloha kuaye? (b) Yehova wokolisa ndati? (c) Ohuminyo yekuatiso lia Yehova yi ku kolisa ndati?
8 Akristão vamue va siata oku sima okuti, ka va loñolohẽle kespiritu. Anga hẽ eci ci lomboloka okuti, ka va kuete ekolelo? Sio, hacoko. Ovo va sukila oku ivaluka okuti, kosimbu omanu vamue va Yehova va kuatelevo ovisimĩlo viaco. Poku konomuisa ulandu womanu vaco ci tu ĩha elembeko liocili. Tu kũlĩhĩsi ulandu wa Mose. Ocili okuti, Mose wa kala ulume umue ukuekolelo haiye wa lekisile epokolo ku Yehova. Pole, eci Yehova o wiha ocikele coku linga upange waye, Mose wa tambulula hati: ‘Ame hẽ, ame elie?’ (Etundilo 3:11) Etambululo lia Mose li lomboloka ndoco: ‘Ame si kuete esilivilo kuenda sia loñolohele.’ Vutima wa Mose mua kala ovina vimue viovetiya oku eca etambululo liaco. Catete, eye watiamẽlele kepata lia va Isareli okuti va kala apika. Kuenda wa suvukiwilevo lomanu vaco va Isareli. Handi vali, eye ka kaile omunu umue wa loñoloha koku vangula. (Etundilo 1:13, 14; 2:11-14; 4:10) Handi vali, Mose wa kala ungombo wolomeme. Kuenda va Egito va lavisile calua upange waco. (Efetikilo 46:34) Omo liaco, eci Yehova o wiha ocikele coku yovola omanu vaye kupika wo Kegito, Mose wa simĩle okuti, ka loñolohele koku linga upange waco.
9 Yehova wa sapuila Mose hati: “Ñala love, kuenje ondimbukiso yokuti ame muẽle nda ku tuma yeyi: Pana okuti wopale omanu vaco Vegito, o fendela Suku komunda yilo.” (Etundilo 3:12) Yehova wa kala loku sapuila Mose okuti, oka kala laye otembo yosi. Kuenda oka yovola muẽle omanu vaye. Tunde osimbu, Yehova wa siata oku kuatisa omanu vaye. Osimbu handi va Isareli ka va iñilile Vofeka Yohuminyo, Mose wa va sapuilile hati: ‘Kolisiko. Kuati utõi. Momo u endela kumue lene eye Yehova Suku yene. Eye ka ku tokoki, ndaño oku ku yanduluki.’ (Esinumuĩlo 31:6) Yehova wa sapuililevo Yehosua hati: “Ka ku kala umue o tẽla oku tamalala love. . . . Si ku tokoka ndaño oku ku yanduluka.” (Yehosua 1:5) Kuenda wa likuminyavo Akristão hati: “Lalimue eteke hu yanduluka ndaño oku ku sia.” (Va Heveru 13:5) Ohuminyo yekuatiso lia Yehova, yi tu vetiya oku sanjukila esumũlũho lietu lioku kala afendeli Vaye.
10, 11. Ndamupi Asafe a kuatisiwa oku kala lovisimĩlo viwa viatiamẽla koku vumba Yehova?
10 Asafe una wa kala ukuepata lia va Lewi, wa lombololavo atatahãi a kuatele. Eye wa simĩlevo okuti, oku vumba Yehova ka ci nena esumũlũho. Otembo yaco papitile ale ovita vitãlo kanyamo tude poku fa kua Mose. Osimbu Asafe a kala oku vumba Yehova lovitangi, wa limbukile okuti omanu vamue va kala oku lavisa Yehova. Pole, va kuatele ovokuasi alua. Ovisimĩlo vie Asafe eya oku kuata? Eye wa popia hati: ‘Olomãhi viange nda via sieluha. Okuenda kuange kua linga ndoku lipalanana. Momo nda livela vakuakulituna eci nda mola esanju liolondingaĩvi.’ Ocili okuti, Asafe wa fetikile oku tatãla esilivilo lioku vumba Yehova. Noke wamisako hati: “Nda likavisa ño oku liyelisa vutima, loku sukula ovaka ange vesunga. Momo eteke liosi nda yambuiwa.”—Osamo 73:2, 3, 13, 14.
11 Ndamupi Asafe a yula ovisimĩlo viaco? Anga hẽ wa vi tila? Sio ka vi tilile. Eye wa likutilila ku Yehova ndomo ca lekisiwa Kosamo 73. Pole, noke lioku nyula onembele ya Yehova, Asafe weya oku pongolola ovisimĩlo viaye. Osimbu a kala vonembele yaco wa limbuka okuti, oku vumba Yehova owo omuenyo wa velapo. Kuenda wa limbukavo okuti, Yehova wa suvuka evĩho kuenje ndopo muẽle oka nyõla olondigaĩvi. (Osamo 73:17-19) Eci Asafe a pongolola ovisimĩlo viaye, wa fetika oku pamisa ekolelo liaye ku Yehova. Kuenda wa limbuka esumũlũho lioku kala ukuenje waye. Omo liaco, wa sapuila Suku hati: “Ñasi ño-o hũ love. Wa ñuata peka liondio. O songuila loku njimbaimba onumbi. Noke o nambula vulamba.” (Osamo 73:23, 24) Ocili okuti, Asafe weya oku sanjukila calua oku vumba Yehova Suku yaye.—Osamo 34:2.
Va Sanjukilile Oku Kala Afendeli va Yehova
12, 13. Lombolola ulandu Wembimbiliya womanu vamue va solele ukamba wavo la Yehova.
12 Tu sukila oku kũlĩhĩsa ulandu womanu va Yehova vo kosimbu kuenda oku kuama ongangu yavo yekolelo. Momo poku ci linga ci tukuatisa oku pamisa ekolelo lietu. Omanu vaco ndaño okuti va liyakaile lovitangi vialua pole, va sanjukilile ukamba wavo la Yeyova. Tu konomuisi ulandu wa Yosefe omõla a Yakoba. Eci a kala umalẽhe, wa landisiwile ndupika kuenje wa tualiwa Kegito. Ofeka yaco Yegito ya kala ocipãla lofeka yaye kuna a citiwila. Kuenje, wa tepiwile kolonjali viaye vina via sumbilile Suku. Pole, osimbu a kala Kegito, lomue wa tẽla oku u tateka oku pokola kolonumbi via Suku ndaño lovitangi. Wa likolisilako oku pamisa ekolelo liaye kuenda ukamba waye la Yehova. Kuenje wamamako oku linga ovina viosi a kũlĩhĩle okuti via sunguluka. Momo wa solele calua oku kala ufendeli wa Yehova. Omo liaco, ka kuatele osõi yoku lekisa ekolelo liaye komanu.—Efetikilo 39:7-10.
13 Eci papita ovita ecelãla kanyamo, ufeko umue u Isareli weya oku lekisavo ekolelo ku Yehova. Eye wambatiwile kumandekua lolohoka via va Suria kuenje wa tualiwa konjo ya Namana kesongo kolohoka viaco. Ndaño okuti wa kala lovitangi, pole, ka kuatele usumba woku lilekisa ndomunu wa Yehova. Eye wa kuata utõi woku eca uvangi watiamẽla ku Yehova poku tukula Eliya hati, uprofeto wa Yehova. (2 Olosoma 5:1-19) Noke lianyamo alua, umalẽhe Yosiya weyavo oku tundisa evĩho vofeka yo Isareli. Wa tumbulula efendelo lia Yehova kuenda onembele yaye. Kuenje wa pamisa ekolelo liaye lesanju lioku vumba Yehova. (2 Asapulo kocipama 34 kuenda 35) Daniele lakamba vaye vatatu va Heveru, eci va kala Kombavulono, va kũlĩhĩle ciwa ekalo liavo lioku vumba Yehova. Kuenda va lekisa epokolo kokuaye ndaño lovitangi. Ovo va sanjukile calua omo lioku kala akuenje va Yehova.—Daniele 1:8-20.
Sanjukila Oku Vumba Yehova
14, 15. Voku sola ekalo lietu lioku vumba Yehova mua kongela nye?
14 Omanu tua tukula ndeti, va tẽla oku pandikisa kovitangi omo lioku sanjukila esumũlũho liavo lioku vumba Yehova. Nye tu popia catiamẽla kokuetu? Voku sola esumũlũho lietu lioku vumba Yehova mua kongela nye?
15 Catate, mua kongela oku lekisa olopandu ku Yehova omo lioku kala omanu vaye kuenda esumũlũho tu kuete lioku linga ocipango Caye. Suku wa kũlĩha okuti, tumanu vaye. Upostolo Paulu wa kala kotembo yimue okuti omanu ka va lekisile onjongole ketavo. Omo liaco, wa popia hati: ‘Yehova wa kũlĩha omanu vaye.’ (2 Timoteo 2:19; Atendelo 16:5) Ocili okuti, Yehova o sole calua “omanu vaye.” Eye wa popia hati: ‘Nda umue wa lamba komanu vange, ca soka ndomunu wa lamba komoliso liange.’ (Sakariya 2:8) Omo liaco, tu sukila oku sola Yehova oco tu linge akamba vaye. Upostolo Paulu wa popia hati: “Nda umue o sole Suku, eye wa kũlĩhĩwa laye.”—1 Va Korindo 8:3.
16, 17. Momo lie Akristão amalẽhe kuenda akulu va sukilila oku sola ocipiñalo cavo cespiritu?
16 Amalẽhe vana okuti va lilongisa Embimbiliya tunde vutila, va sukila oku pamisa ekolelo liavo poku kũlĩhĩsa ndomo ukamba wavo u kasi la Yehova Suku. Va sukilavo oku yuvula oku tiamisila utima wavo kekolelo liolonjali viavo. Catiamẽla komanu vosi va Yehova, Paulu wa popia hati: “Kovaso a cime caye muele pamue [omunu] o yovoka, pamue o pia.” Noke wamisako hati: “Etu vosi, omunu omunu [oka] lilombolola ku Suku.” (Va Roma 14:4, 12) Nda wamamako oku lekisa owesi kovina viespiritu, ukamba wove la Yehova ndopo u sulila.
17 Tunde osimbu, Yehova wa siata oku kuata omanu valua va linga ocipango caye. Etendelo liomanu vaco lia fetikila ku Havele ukuenje wa Yehova. Cilo papita ale ci soka 6.000 kanyamo. Kuenje, omanu vana va kuete elavoko lioku kala voluali luokaliye, va kasi oku amamako oku livokiya. (Esituluilo 7:9; Va Heveru 11:4) Etendelo liavo ndopo muẽle li tẽlisiwa. Omo liaco, tua sanjuka calua omo lioku tiamẽla kowiñi womanu vaco.
18. Ndamupi ovituwa vietu vi tu tepisa loluali?
18 Voku sanjukila oku vumba Yehova mua kongela oku lekisa ovituwa viwa. Momo ovituwa viaco ovio vi eca uvangi wokuti tumanu Vaye. Eyi oyo lika “onjila” yoku sanjuisa Yehova. (Ovilinga 9:2; Va Efeso 4:22-24) Akristão va sukila oku ‘kũlĩhĩsa ovina viosi, kuenda oku nolapo evi viwa.’ (1 Va Tesalonike 5:21) Etu tua kũlĩha ciwa oku litepa ku kasi pokati Kakristão lomanu vana ka va kũlĩhĩle Suku. Kuenda Yehova wa tu ĩha olonumbi vi tu kuatisa oku limbuka efendelo liocili leli liesanda. Vonduko yuprofeto Malakiya eye wa popia hati: “Eteke liaco vu kũlĩha vali oku tepisa pokati keci ciwa leci cĩvi, loku tepisavo pokati ku o vumba Suku lu ko vumbi.”—Malakiya 3:18.
19. Akristão vakamamako oku yuvula nye?
19 Ocili okuti, oku sanjukila Yehova voluali lulo lua vĩha, oco ocina ca velapo. Oco hẽ, nye ci tu kuatisa oku amamako lesanju liaco? Kuenda nye ci tu kuatisa oku pamisa ekolelo lietu? Vocipama cikuãimo tuka lilongisa olonumbi viaco. Pole, poku konomuisa ocipama caco, tu sukila oku ivaluka okuti: Akristão vocili lalimue eteke vaka lekisa ‘ekambo lionjongole kovina viespiritu.’
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Akristão va ‘sanjukila ndati Yehova’?
• Nye wa lilongisa kongangu ya Mose la Asafe?
• Omanu vapi va tukuiwa Vembimbiliya okuti va sanjukilile oku vumba Yehova?
• Voku sanjukila oku vumba Yehova mua kongela nye?
[Elitalatu kemẽla 14]
Mose wa simĩle okuti ka loñolohele kupange wa Suku
[Elitalatu kemẽla 15]
Kosimbu, omanu valua va Yehova va sanjukilile oku kala afendeli Vaye