OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET Colombangi Via Yehova
Olombangi Via Yehova
OCISELEKO CALIVULU VO INTERNET
Umbundu
Ũ
  • Ñ
  • ñ
  • õ
  • Õ
  • ũ
  • Ũ
  • ĩ
  • Ĩ
  • ã
  • Ã
  • ẽ
  • Ẽ
  • EMBIMBILIYA
  • ALIVULU
  • OLOHONGELE
  • w05 1/4 kam. 18-23
  • Omãla Vetu Ombanjaile Yimue Ya Tunda Ku Suku

Vonepa eyi ka mu sangiwa ovideo layimue.

Tu ecele, kua pita ocitangi cimue poku lekisa ovideo.

  • Omãla Vetu Ombanjaile Yimue Ya Tunda Ku Suku
  • Utala Wondavululi—2005
  • Otulosapi
  • Ocipama ci Likuata
  • Ocipiñalo Kuenda Onima
  • Kuami Ongangu ya Yesu
  • Yesu wa Kuatele Epandi Kuenda Ocikembe
  • Otembo Olonjali vi Pesila Koku Sapela Lomãla Vavo
  • Ovina vi Longisiwa Kuenda Ndomo Cilingiwa
  • Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova—2007
  • Ndomo Omãla va Longisiwa Ovina Viatiamẽla ku Suku Vipi Olonjila vi Kuamiwa?
    Utala Wondavululi—2011
  • Alonjali—Kuatisi Omãla Vene Oku Sola Yehova
    Utala Wondavululi Wusapula Usoma wa Yehova (Welilongiso)—2022
  • Ene Alonjali, Tẽlisi Ovina Vi Sukiliwa Vepata
    Utala Wondavululi—2005
Tala Ovina Vikuavo
Utala Wondavululi—2005
w05 1/4 kam. 18-23

Omãla Vetu Ombanjaile Yimue Ya Tunda Ku Suku

“Omãla ovo ocipiñalo ca eciwa la Yehova. Epako limo olio onima.”​—⁠OSAMO 127:⁠3.

1. Ndamupi oñaña yatete ya citiwa?

KŨLĨHĨSA ocikomo Yehova a linga poku citiwa kuoñaña yatete mulo voluali. Olonjali viaco okuti, Adama la Heva va eca ekuatiso liavo. Momo oñaña yaco ya kulila vimo lia Heva toke eci ya citiwa. (Efetikilo 4:⁠1) Tunde kotembo yaco toke cilo, lomue wa kũlĩha ndomo oñaña yiya vimo liukãi. Kuenda lomue o tẽla oku lombolola ocikomo coku lulikiwa kuoñaña.

2. Momo lie tu popela okuti, oñaña yeya vimo liukãi locikomo?

2 Votembo yi soka 270 koloneke, o selula ya minisiwa vimo liukãi poku litokeka la veyaye, yi kula toke yi pongoloka oñaña yikuete olohuluwa lolohuluwa violoselula. Noke o selula yaco yatete, yilicita eci ci pitahãla 200 koloselula via litepa volombuto viñi viñi. Olombuto viaco via sokiyiwa lonjila yimue okuti vi kula toke vitunga oñaña yokaliye. Pole, toke cilo lomue omunu o tẽla oku lombolola ocikomo caco.

3. Momo lie omanu valua va tavela okuti, Yehova eye wa lulika oñaña?

3 Oco hẽ helie wa lulika oñaña? Yehova una wa lulika ovimuenyo viosi, eye wa yi lulika. Vembimbiliya ukualosamo, wa popia hati: ‘Limbuki Yehova okuti eye Suku. Eye wa tu lulika kuenje tumanu vaye.’ (Osamo 100:⁠3) Olonjali, vi sukila oku ivaluka okuti, ndaño va kuatisa koku citiwa kuoñaña, pole, havoko va lulika oñaña yaco. Yehova ukuoloño wa velapo, eye wa yi lulika. Vokuenda kuanyamo alua, olonoño via siata oku limbuka okuti, Yehova eye lika o tẽla oku lulika oñaña okuti yi kulila vimo liukãi. Ove hẽ o tava okuti Yehova eye muẽle wa tu lulika?​—⁠Osamo 139:​13-16.

4. Omanu va kuete ocituwa cipi okuti Yehova hacoko a kuete?

4 Yehova Ululiki wovina viosi, eye wa sokiya uloño wokuti, ulume lukãi va tẽla oku cita omãla. Anga hẽ eye o kuete muẽle ocikembe lomanu vaco? Kuli omanu vamue okuti ka va kuete ocikembe la vakuavo. Pole, Yehova hacoko a tuwa. (Osamo 78:​38-​40) Embimbiliya kelivulu Liosamo 127:​3, li popia hati: “Omãla ovo ocipiñalo ca eciwa la Yehova. Epako limo olio onima.” Kaliye tu konomuisi eci ci lomboloka ocipiñalo kuenda esunga liaco.

Ocipiñalo Kuenda Onima

5. Momo lie tu popela okuti, omãla ombanjaile yimue ya tunda ku Suku?

5 Ocipiñalo ci kasi ndombanjaile. Olonjanja vimue olonjali via siata oku talavaya calua oco vi sile omãla vavo ocipiñalo cimue. Ocipiñalo caco pamue olombongo, ovikuata, ale ovina vikuavo. Ovina evi ovio uvangi u lekisa okuti, olonjali vi kuete ocisola lomãla vavo. Embimbiliya li lombolola okuti, Suku wa eca kolonjali omãla ndocipiñalo. Kuenje va kasi ndombanjaile yocisola ya tunda kokuaye. Anga hẽ ove unjali wa siata oku tata ciwa omãla vove ndombanjaile wa tambula ku Suku? Ocili okuti, ovilinga viove ovio vi eca uvangi waco.

6. Cipi ca kala ocipango ca Suku poku lulika omanu lepondolo lioku cita omãla?

6 Yehova poku eca ombanjaile yaco ku Adama la Heva wa yonguile okuti, oluali lu yuka epata liavo. (Efetikilo 1:​27, 28; Isaya 45:​18) Eye, ka lulikile omanu ndeci a lulika ovangelo okuti umosi umosi. (Osamo 104:4; Esituluilo 4:​11) Pole, wa va lulika lepondolo lioku cita omãla okuti va lisetahãla lolonjali viavo. Omo liaco, olonjali vi kuete esumũlũho liocili omo lioku cita omãla. Kuenda vi sukila oku va tata ciwa. Anga hẽ ove unjali, wa siata oku eca olopandu ku Yehova omo liesumũlũho liaco?

Kuami Ongangu ya Yesu

7. Catiamẽla koku tata omãla, ndamupi ocituwa colonjali vimue ca litepa leci ca Yesu coku ‘sanjukila omãla vomanu?’

7 Ci sumuisa calua omo okuti, olonjali vimue ka via siatele oku kapako omãla ndesumũlũho. Olonjali vialua, ka via siatele oku kuata ohenda lomãla vavo. Kuenda ka via siatele oku kuama ongangu ya Yehova Lomõlaye Yesu Kristu. (Osamo 27:10; Isaya 49:​15) Yesu wa solele calua omãla. Embimbiliya li lombolola okuti, osimbu handi Yesu keyile palo posi, ‘wa sanjukilile omãla vomanu.’ (Olosapo 8:​31) Ocisola caco weya oku cilekisa eci eya palo posi. Kuenje wa eca omuenyo waye ndocisembi oco tu tambule omuenyo ko pui.​—⁠Mateo 20:28; Yoano 10:⁠18.

8. Ongangu yipi Yesu a sila olonjali?

8 Eci Yesu a kala palo posi, wa eca kolonjali ongangu yiwa yoku tata omãla. Tu konomuisi ndomo a enda oku ci linga. Yesu wa enda loku sanda otembo yoku kala lomãla ndaño okuti wa kava. Kuenda wa enda loku va tala eci va papala pocila. Ovina evi vio kuatisa calua koku longisa kuaye. (Mateo 11:​16, 17) Vungende waye wa sulako ko Yerusalãi, eye wa kũlĩhĩle okuti oka talisiwa ohali kuenje oka pondiwa. Eci a pitila, omanu vonenela omãla oco vo tale. Olondonge viaye eci via ci mõla, via seteka oku lemẽla omanu vaco. Momo via kũlĩhĩle okuti Yesu wa kava calua. Pole, Yesu wa va vetela evelo omo liocituwa caco. Omo ‘liesanju a kuatela omãla vomanu,’ eye wa popia hati: “Omãla veye ño kokuange, ko ka va tutuiyi.”​—⁠Marko 10:​13, 14.

9. Momo lie ovilinga vi kuetele esilivilo okuti olondaka ci sule?

9 Etu tu sukilavo oku kuama ongangu ya Yesu. Pamue omõla iya kokuove unjali vepuluvi lina okuti o kasi loku linga upange umue. Ndamupi o tambulula omõla? Nye Yesu a lingaile? Yesu wa enda oku sokiya otembo yoku sapela lomãla kuenda oku va yevelela. Eci oco olonjali vi sukilavo oku linga lomãla vavo. Oku sapuila omõla hati: ‘Ndi kuete ocisola love,’ ci kuete esilivilo kokuaye. Pole, ivaluki okuti, ocisola ka ci lekisiwila kolonda. Ocisola ci limbukiwila kovina viosi u valingila kuenda kotembo u va pesila poku sapela lavo loku va ĩha ovina va sukila. Pole, ka uka simi okuti onima yi tunda koku linga ovina evi, yi tambuiwa muẽle vonjanja yaco. Ene u sukila oku kuata epandi loku kuama ongangu ya Yesu kuenda oku ivaluka ndomo eye a tataile olondonge viaye.

Yesu wa Kuatele Epandi Kuenda Ocikembe

10. Ndamupi Yesu a longisa olondonge viaye oku lekisa eliketiso? Anga hẽ elongiso liaco lia va kuatisa muẽle vepuluvi liaco?

10 Yesu wa kũlĩhĩle okuti olondonge viaye via kuata ocitangi coku livelisapo. Eteke limue eci va pitila ko Kafarinau eye wa va pula hati: ‘Nye wa lipatãleli vonjila? Puãi ovo voha, momo vonjila va lipatãla hati: Helie wa velapo?’ Yesu ka va vetelele evelo omo licituwa caco. Pole, lepandi liocili, wa va longisa eliketiso. (Marko 9:​33-​37) Anga hẽ elongiso liaco lia va kuatisa muẽle vepuluvi liaco? Sio ka lia va kuatisile vepuluvi liaco. Momo eci papita olosãi epandu, Tiago la Yoano, va sapuila inavo oco a pinge ku Yesu okuti, va kapiwa pomangu ya velapo Vusoma wa Suku. Pole, Yesu lepandi liocili, wa pisa ño ovisimĩlo viavo vĩvi.​—⁠Mateo 20:​20-28.

11. (a) Ocituwa cipi olondonge via Yesu ka via lekisile eci via pitila vohondo yoku lingila ocipito Copaskua? (b) Nye Yesu a linga? Anga hẽ elinga liaco lia kuatisa olondonge oku kuama ongangu yaye?

11 Kunyamo wa 33 eci epuluvi Liopaskua lia pitila, Yesu wa linga ocipito caco lolondonge viaye. Pole, eci va pitila vohondo yoku lingila ocipito caco, lomue pokati kavo wa sokolola oku sukula olomãhi via vakuavo. Upange woku sukula olomãhi viakombe, wa enda oku lingiwa lapika ale lukãi wovonjo yaco. (1 Samuele 25:41; 1 Timoteo 5:​10) Omo liaco, Yesu wa sumuile calua poku mõla okuti olondonge viaye handi via kala locituwa coku livelisapo. Noke, wa sukula olomãhi viavo kuenda wa va vetiya oco va kuame ongangu yaye. (Yoano 13:​4-​17) Anga hẽ ovo va kuama muẽle ongangu yaco? Embimbiliya li lekisa okuti, vuteke waco, “va fetika oku lihoya vali pokati vati, u o linga unene pokati ketu helie?”​—⁠Luka 22:⁠24.

12. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuama ongangu ya Yesu poku longisa omãla vavo?

12 Nda omõlove ka pokola lonjanga kelungulo, nye o sukila oku linga? Anga hẽ o sukila oku kuama ongangu ya Yesu? Ivaluka okuti, Yesu wa kuatele epandi ndaño okuti olondonge viaye ka via pokuile lonjanga kelungulo liaye. Kuenje epandi liaco lia kuatisa calua olondonge viaye. (1 Yoano 3:​14, 18) Omo liaco, ene ulonjali u sukila oku kuama ongangu yocisola ca Yesu kuenda epandi liaye. Likolisiliko oku longisa omãla vene.

13. Momo lie olonjali vi sukilila oku yuvula ocituwa coku tutuiya omõla nda oyongola oku vangula laye?

13 Omãla va sukila oku limbuka ocisola colonjali viavo kuenda ocikembe cavo. Eci Yesu a kala lolondonge viaye, wa enda loku sanda onjila yoku limbuka ovisimĩlo viavo. Eci ovo va linga apulilo, eye wa enda loku va yevelela ciwa kuenda oku va pulisa oco a kũlĩhe ovisimĩlo viavo. (Mateo 17:​25-​27) Omo liaco, voku longisa omãla mua kongela oku va yevelela kuenda oku kapako ovisimĩlo viavo. Olonjali vi sukila oku yuvula ocituwa coku tutuiya omõla nda o yongola oku vangula laye cimue. Momo olonjali vimue nda omõla o yongola oku vangula, olonjali via siata oku popia lomõla hati: ‘Kuende. Ku lete okuti ndi kuete upange walua?’ Nda ove unjali wa limbuka okuti ku kuete otembo, sapuila omõla okuti, tu vangula vepuluvi likuavo. Noke tẽlisa muẽle ohuminyo yaco. Nda wa cilinga, omõla oka limbuka okuti, ove wa kapako olonjongole viaye. Kuenje, eye oka kuata utõi woku ku sapuila ovina viosi vi kasi vutima waye.

14. Nye olonjali vi lilongisa ku Yesu catiamẽla koku sola omãla vavo?

14 Anga hẽ olonjali vi pondola oku lekisa ocisola komãla vavo poku va kapa ovaka kapepe? Konepa eyi olonjali vi sukilavo oku kuama ongangu ya Yesu. Embimbiliya li lombolola okuti, Yesu ‘wa angata omãla kuenje oku va kapa ovaka, wa va sumũlũisa.’ (Marko 10:​16) Eci Yesu angatele omãla esanju lie va kuata? Ovo va kuatele esanju lialua kuenda ukamba wocili laye. Nda olonjali vi lekisa ocisola kuenda ocikembe komãla, ovo vaka kuata ukamba uwa lavo. Kuenje omãla vaka kuata onjongole yoku longisiwa kuenda oku pindisiwa lolonjali viavo.

Otembo Olonjali vi Pesila Koku Sapela Lomãla Vavo

15, 16. Nye omanu va siata oku popia catiamẽla kotembo yoku tekula omãla? Kuenda nye ca siata oku va vetiya oku kuata ovisimĩlo viaco?

15 Omanu vamue va siata oku lipula nda olonjali vi sukila muẽle oku sanda otembo yoku sapela lomãla vavo. Vakuavo va siata oku popia hati, otembo yoku tekula omãla yi tukuiwa hati, otembo yimue ya velapo. Noke vamisako hati: Nda olonjali via sokiya ciwa otembo yaco, omãla vavo vaka kuatisiwa calua. Momo omãla ka va sukila ño otembo yalua yoku sapela lavo. Anga hẽ ovisimĩlo evi viocili? Kuenda otembo yaco yitito ya sokiyiwila muẽle oku kuatisa omãla?

16 Ulume umue usonehi, otembo yimue wa sapelele lomãla valua. Eye wa popia hati: ‘Omãla va yongola oku kala otembo yalua lolonjali viavo loku sapela lavo kuenda oku kapako ovisimĩlo viavo.’ Ulongisi umue wa popiavo hati: ‘Koloneke vilo, olonjali ka via kapeleko vali otembo yoku sapela lomãla vavo. Momo va siata oku popia hati, ka tu kuete otembo yoku sapela lavo.’ Anga hẽ olonjali vi sukila ño oku pesela otembo yitito poku sapela lomãla vavo?

17. Nye omãla va yongola kolonjali viavo?

17 Embimbiliya ka litukula otembo olonjali vi sukila oku pesela poku sapela lomãla vavo. Pole, kotembo ya va Isareli Yehova wa sapuilile olonjali oco vi sapele lomãla vavo kapuluvi amue ndeci: Poku tumãla vonjo, poku enda vonjila, poku pekela, kuenda poku pasuka. (Esinumuĩlo 6:⁠7) Eci ci lomboloka okuti, olonjali vi sukila oku sapela lomãla kapuluvi osi kuenda oku va longisa eteke leteke.

18. Ndamupi Yesu a sandiliya otembo yoku longisa olondonge viaye? Olonjali vi pondola ndati oku kuama ongangu yaco?

18 Yesu wa enda oku longisa olondonge viaye kapuluvi amue ndeci: Poku lia lavo, poku enda lavo vonjila, kuenda poku puyukila kumosi lavo. Eye wa enda oku va longisa kapuluvi osi a kala lavo. (Marko 6:​31, 32; Luka 8:1; 22:​14) Akristão vana okuti olonjali, va sukilavo oku kuama ongangu yaco. Ovo va pondola oku ci linga poku sapela lomãla kapuluvi osi kuenda oku va longisa olonumbi via Yehova.

Ovina vi Longisiwa Kuenda Ndomo Cilingiwa

19. (a) Anga hẽ olonjali vi sukila lika oku pesela otembo yoku kala lomãla vavo? Cilomblola. (b) Nye olonjali vi sukila tete oku longisa komãla vavo?

19 Oku sanda otembo yoku sapela lomãla kuenda oku va longisa, hacoko lika ca velapo koku va tekula. Olonjali vi sukila oku kũlĩha ovina va longisa komãla vavo. Kũlĩhĩsa ndomo Embimbiliya li tukula ovina vi longisiwa komãla. Olio li popia hati: “Olondaka evi nãsi loku ku sapuila etaili . . . o longa lavio omãla vove.” Oco hẽ, olondaka vipi olonjali vi sukila oku longisa komãla vavo? Olondaka viaco vievi: “Sola Yehova Suku yove lutima wove wosi lomuenyo wove wosi, longusu yove yosi.” (Esinumuĩlo 6:​5-7) Yesu wa lombolola okuti, eci oco ocihandeleko ca velapo pokati kovihandeleko viosi via Suku. (Marko 12:​28-​30) Olonjali vi sukila oku longisa omãla vavo olonumbi via Yehova kuenda oku va lomboluila esunga lieci tu sukilila oku sola Yehova lutima wosi.

20. Ovina vipi Suku a sapuilile olonjali vio kosimbu oco va vi longise komãla vavo?

20 ‘Volondaka’ vi longisiwa komãla, mua kongela ovina vialua okuti, oku sola lika Suku lutima wosi ci sule. Nda wa tanga kocipama catãlo celivulu Liesinumuĩlo, oka limbuka okuti Mose wa pitulula Ovihandeleko Ekũi vina Yehova a sonehele vewe. Vovihandeleko viaco mua kongelele ovihandeleko via popia hati: Ku ka kembe, ku ka ive, ku ka ipaye kuenda ku ka pekelise. (Esinumuĩlo 5:​11-​22) Olonjali kotembo ya va Isareli, via kapeleko esilivilo lioku longisa olonumbi evi komãla vavo. Koloneke vilo, olonjali vi sukilavo oku kuama ongangu yaco. Momo olonumbi evi ovio vi teyuila omãla kuenda vi va kuatisa oku sanga esanju komuenyo wavo.

21. Oku ‘longa’ omãla ondaka ya Suku ci lomboloka nye ndomo ca tukuiwa?

21 Olonjali via vetiyiwa oku kũlĩha ndomo vi longisa omãla vavo ‘olonumbi’ via Yehova. Suku wa vi sapuila hati: ‘Olondaka evi, o longa lavio omãla vove.’ Ondaka ‘oku longa,’ yi lomboloka ‘oku longisa loku pitolola okuti olonumbi viaco vi kala muẽle vutima.’ Omo liaco, Suku o kasi oku sapuila olonjali oco vi sokiye otembo yoku longisa omãla vavo olonumbi Viaye.

22. Onumbi yipi olonjali kotembo ya va Isareli va tambuile vioku longisa omãla vavo? Onumbi yaco yi lomboloka nye?

22 Oku sokiya otembo yoku longisa ovina viespiritu komãla, ka ca lelukile. Olonjali vi sukila oku likolisilako. Embimbiliya li popia hati: “[Ovihandeleko via Suku] o vi kutila peka liove ndondimbukiso, kuenje vi linga ndulame kocipala cove. O vi sonẽha kovikuli vionjo yove kuenda kolombundi viove.” (Esinumuĩlo 6:​8, 9) Pole, ka ci lomboloka okuti, olonjali vi sukila muẽle oku soneha ovihandeleko via Suku kovikuli, kuenda kolombundi. Ka ci lombolokavo oku vi kutila muẽle peka liomãla vavo, loku vi kapa kocipala cavo. Pole, ci lomboloka okuti, olonjali vi sukila oku longisa omãla vavo olonumbi via Yehova kapuluvi osi. Momo poku ci linga, ci kuatisa omãla oku patekela olonumbi viaco. Kuenje ci va teyuila koku pambuka volonjila via Yehova.

23. Nye tuka konomuisa vocipama cosemana yikuavo?

23 Ovina vipi vi kuete esilivilo olonjali vi sukila oku longisa komãla vavo? Koloneke vilo, momo lie olonjali vi sukilila oku longisa omãla vavo loku va pindisa? Ekuatiso lie olonjali vi kuete oco vi longise ciwa omãla vavo? Apulilo ava kuenda akuavo, aka tambuluiwa vocipama tuka lilongisa osemana yikuavo.

Otambulula Ndati?

• Momo lie olonjali vi sukilila oku sola calua omãla vavo?

• Nye olonjali kuenda omanu vakuavo va pondola oku lilongisa ku Yesu?

• Anga hẽ olonjali vi sukila ño oku pesela otembo yitito koku longisa omãla vavo? Ci lombolola.

• Ovina vipi olonjali vi sukila oku longisa komãla vavo? Kuenda ndamupi elongiso liaco lieciwa?

[Elitalatu kemẽla 20]

Olonjali vi sukila oku kũlĩha ndomo Yesu a enda oku longisa

[Elitalatu kemẽla 21]

Vapuluvi api olonjali via va Isareli via enda oku longisa omãla vavo kuenda ndamupi?

[Elitalatu kemẽla 22]

Olonjali vi sukila oku sokiya otembo yoku longisa omãla vavo olonumbi via Suku

    Alivulu Wumbundu (1993-2025)
    Tunda
    Iñila
    • Umbundu
    • Tumisa o link
    • Ceci o yongola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Alungulo Onumbi
    • Onumbi Yoku Liteyuila
    • Ndomo o Liteyuila
    • JW.ORG
    • Iñila
    Tumisa o link