Ene Alonjali, Pindisi Omãla Vene Locisola
“Cosi vu linga ci lingi locisola.”—1 VA KORINDO 16:14.
1. Nye olonjali vi yeva vutima eci vepata mu citiwa oñaña?
OLONJALI vialua via kũlĩha okuti oku citiwa kuoñaña, ku nena esanju lialua vepata. Ukãi umue o tukuiwa hati Aleah, wa popia hati: “Eci nda cita oñaña yange yatete yukãi, nda yeva esanju lialua. Nda yi tendele ndu okuti oyo lika ya fina pokati koloñaña viosi.” Pole, esanju liaco, lia siata oku nenavo ocinjoko. Ulume waye, wa popia hati: “Nda yokokele calua loku sokolola ndomo ndi pondola oku pindisa omõlange oco a tẽle oku liyaka lovitangi viomuenyo.” Olonjali vina okuti Akristão, via siatavo oku kuata esakalalo liaco loku limbuka esilivilo lioku pindisa omãla vavo locisola. Pole, via siata oku liyaka lovitangi poku ci linga. Ovitangi viaco vipi?
2. Ovitangi vipi olonjali vi kasi oku liyaka lavio?
2 Tu kasi koloneke via sulako violuali lulo. Ndomo Embimbiliya lia ci popia, cilo voluali ka muli ocisola. Ndaño muẽle pokati kapata, omanu “ka va kuete ocikembe la vangadiavo,” va linga “vakualutukãi, [haivo] ka va kuete efendelo, . . . ka va tẽla oku likandangiya, va linga olongangala.” (2 Timoteo 3:1-5) Akristão omo lioku kala pokati komanu vakuavituwa viaco, va pondolavo oku vetiyiwa oku tata lãvi vakuepata liavo. Handi vali, olonjali vi kasivo oku liyaka locituwa cekambo liepandi, cina va piñala kuvakukulu yavo. Kuenje, olonjanja vimue va vangula ovina ka via sungulukile kuenda va kuatela vakuavo ovisimĩlo vĩvi.—Va Roma 3:23; Tiago 3:2, 8, 9.
3. Olonjali vi pondola ndati oku tekula omãla vavo lesanju?
3 Olonjali ndaño okuti vi liyaka lovitangi, vi pondola oku tekula omãla va sanjuka, haivo va pama konepa yespiritu. Vi ci linga ndati? Vi ci linga poku kuama onumbi Yembimbiliya yi popia hati: “Cosi vu linga ci lingi locisola.” (1 Va Korindo 16:14) Momo ocisola, “oco ci kutila cosi pamosi vomunga ya kanguka.” (Va Kolosai 3:14) Tu konomuisi olonepa vitatu viocisola upostolo Paulu a tukula vukanda waye watete a sonehela va Korindo. Noke, tu kũlĩhĩsa ndomo olonjali vi pondola oku kapako ocituwa caco poku pindisa omãla.—1 Va Korindo 13:4-8.
Va Sukila Oku Pandikisa
4. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuata epandi?
4 Paulu wa soneha hati: “Ocisola ci pandakaisa.” (1 Va Korindo 13:4) Ondaka yo Helasi yoku popia hati, oku “pandikisa,” yi lomboloka oku likolisilako kuenda oku livala konyeño. Momo lie olonjali vi sukilila oku kuata epandi? Olonjali vialua via kũlĩha esunga liaco. Tu konomuisi ovindekaise vimue. Omãla vatito, va siata oku pinga kolonjali ovina vialua va yongola. Ndaño okuti olonjali ka vi tava kepingilo liavo, ovo va lipilika loku pinga oco va tambule eci va yongola. Olonjanja vimue, amalẽhe ka va kuata elomboloko lieci olonjali ka viecelela oku kuama onjila yimue, va kũlĩha okuti yuveke. (Olosapo 22:15) Omãla va siata oku pitolola akulueya avo ndeci tua siatavo oku linga.—Osamo 130:3.
5. Nye ci kuatisa olonjali oku kuata epandi?
5 Nye ci pondola oku kuatisa olonjali oku lekisa epandi komãla vavo? Soma Salomone wa soneha hati: “Olondunge viomunu vi kandangiya onyeño yaye.” (Olosapo 19:11) Olonjali, vi pondola oku kuata elomboloko liomãla vavo, poku ivaluka okuti, ovo va siatavo oku ‘vangula ndomõla, oku yevelela ndomõla, kuenda oku sokolola ndomõla.’ (1 Va Korindo 13:11) Ene alonjali, anga hẽ wivaluki otembo wa endi oku linga apulilo uveke kolonjali viene? Wivaluki ndomo olonjali viene ka via kuatale elomboloko liovisimĩlo viene lolonjongole viene eci wa kali amalẽhe? Nda wivaluki ovina viaco, wa kũlĩhi esunga lieci omãla va lekisila ovituwa viaco, kuenda esunga lieci u sukilila oku lekisa epandi lavo, loku va ĩha olonumbi va sukila. (Va Kolosai 4:6) Eli olio esunga lieci Yehova a tumila olonjali va Isareli oku “longa” omãla vavo. (Esinumuĩlo 6:6, 7) Ondaka yo Heveru ya pongoluiwa hati, oku “longa,” yi lomboloka oku “pitolola,” “oku popia olonjanja vialua,” kuenda oku “pindisa.” Eci ci lekisa okuti, olonjali poku pindisa omãla, vi sukila oku pitolola ondaka yaco toke eci omãla va lilongisa oku kapako ovihandeleko via Suku. Oku pitolola ondaka yimue ku kuete esilivilo koku longisa ovina vikuavo viomuenyo.
6. Momo lie oku kala ukuepandi, ka ci lomboloka oku ecelela omãla oku linga cosi va yongola?
6 Onjali oku lekisa epandi, ka ci lomboloka oku ecelela omõla oku linga cosi a yongola. Ondaka ya Suku yi lungula hati: “Omõla wa pañuiwa o kutisa inaye osõi.” Oco tu yuvule ovitangi viaco, ocinimbu caco camisako hati: “Ombueti lalungulo vi eca olondunge.” (Olosapo 29:15) Olonjanja vimue, omãla va sima okuti olonjali ka vi kuete omoko yoku va lungula. Pole, olonjali vina okuti Akristão, ka vi ecelela okuti omoko yavo yoku songuila epata, yi vialiwa lolonjongole viomãla. Momo, Yehova Utue wapata, wa eca kolonjali omoko yoku pindisa omãla kuenda oku va lungula locisola. (1 Va Korindo 11:3; Va Efeso 3:15; 6:1-4) Omo liaco, epindiso li kuete elitokeko lonepa yikuavo yocisola Paulu a tukula.
Ndomo Olonjali vi Pindisa Locisola
7. Momo lie olonjali vi sukila oku pindisa omãla vavo locisola kuenda vepindiso liaco mua kongela nye?
7 Paulu wa soneha ndoco: “Ocisola, . . . ci lingainga ohenda.” (1 Va Korindo 13:4) Olonjali vi kuete ocikembe, vi kuama ongangu ya Yehova yoku yuvula oku pongolola ocituwa coku pindisa omãla vokuenda kuotembo. Paulu wa soneha hati: “Yehova o pokuisa u a sole.” Epokuiso lia tukuiwa ndeti Vembimbiliya, ka li lomboloka ekangiso. Li lomboloka epindiso kuenda elongiso. Epindiso liaco li kuete esilivilo lie? Paulu wa popia hati, epokuiso liaco, “limila ava va pindisiwa lalio epako liombembua lesunga.” (Va Heveru 12:6, 11) Eci olonjali vi pindisa omãla vavo locisola, loku kuama ocipango ca Suku, va va kuatisa oku kala vakuabembua haivo va sunguluka eci va linga akulu. Nda omãla va kapako “oku pindisa kua Yehova,” va kuata olondunge, lukũlĩhĩso, kuenda uloño. Ovituwa viaco ovio via velapo okuti, opalata ale ulu, vi sule.—Olosapo 3:11-18.
8. Nye ci pita lomãla nda ka va pindisiwa ciwa lolonjali?
8 Olonjali viosi ka vi pindisa omãla, ka vi lekisa ocisola. Yehova wa tuma Salomone oku soneha hati: “U o yuvuisa ombueti komõlaye u nyale; u u sole o kuete ombili yoku u pindisa.” (Olosapo 13:24) Omãla vosi ka va pindisiwile ciwa, va linga vakuepela kuenda ka va kuata esanju. Pole, omãla vana va tekuiwa lolonjali vi kuete ocisola havio vi tumbika olonumbi via sunguluka, va siata oku loñoloha calua kosikola, loku kuata ovituwa viwa kuenda esanju. Omo liaco, olonjali vina vi pindisa ciwa omãla, vi lekisa ocisola kokuavo.
9. Ovina vipi Akristão va sukila oku longisa omãla vavo kuenda va vi tenda ndati?
9 Nye ca kongela voku pindisa omãla locisola? Olonjali vi sukila oku sapela lomãla ovina va sukila oku linga komuenyo. Omãla Vakristão va sukila oku longisiwa oku kuama olonumbi Viembimbiliya tunde vutila wavo, kuenda oku linga ovina viosi viatiamẽla kefendelo liocili. (Etundilo 20:12-17; Mateo 22:37-40; 28:19; Va Heveru 10:24, 25) Ovo va sukila oku kũlĩha okuti, ovina viaco ka citava okuti vi sepuiwa.
10, 11. Momo lie olonjali vi sukilila oku kapako ovisimĩlo viomãla poku tumbika ovihandeleko vio konjo?
10 Olonjanja vimue, olonjali poku tumbika olonumbi vio konjo yavo, vi sapela lomãla vavo. Nda amalẽhe va kongeliwa vombangulo yaco, va kuata onjongole yoku pokola kolonumbi violonjali. Pamue olonjali vi tumbika ocihandeleko catiamẽla kelivala omãla va sukila oku pitila konjo. Ale vi ecelela omãla oku nõla elivala va yongola oku pitila konjo kuenda oku lekisa esunga lieci va nõlela elivala liaco. Noke olonjali, vi tukula elivala liavo kuenda vi va lomboluila esunga lieci va nõlela elivala liaco. Nda ovisimĩlo violonjali via litepa levi viomãla, nye ci lingiwa? Olonjanja vimue olonjali vi nõlapo oku kuama olonjongole viomãla nda ka vi pisiwa lolonumbi Viembimbiliya. Anga hẽ, eci ci lomboloka okuti olonjali ka vi kasi oku kapako omoko yavo yoku songuila epata?
11 Oco tu tambulule epulilo eli, tu sukila oku konomuisa ndomo Yehova a songuila Lote lepata liaye. Eci ovangelo vopa Lote kumue lepata liaye vimbo lio Sodoma, va va sapuila hati: ‘Tilili komunda, sanga u pia’! Pole Lote wa popia hati: “Oco hacoko, a [Yehova]”! Noke Lote wa eca ocisimĩlo caye hati: “Tala, imbo olio li kasi ocipepi, hailio litito, oko ci tava oku tilila. Nda o tava, oko mulukila.” Yehova wo tambulula ndati? Eye wo tambulula hati: “Ci tava, hu lingavo ohenda.” (Efetikilo 19:17-22) Anga hẽ Yehova wa sepula omoko yaye yoku viala? Sio, ka yi sepuile! Eye wa kapeleko epingilo lia Lote, kuenje wa nõlapo oku lekisa ohenda kokuaye. Ene ulonjali, wa siati hẽ oku kapako ovisimĩlo viomãla poku tumbika ovihandeleko vio konjo?
12. Nye ci kuatisa omãla oku kolapo?
12 Omãla ka va sukila lika oku kũlĩha olonumbi vio konjo, pole va sukilavo oku kũlĩha eyambulo li tunda koku vi sepula. Omo okuti olonjali via lombolola eyambulo liaco kuenda omãla va kuete elomboloko liaco, va sukila oku pokola kolonumbi via tumbikiwa. Nda olonjali vi sapuila omãla vavo okuti nda va lueya va tambula ekangiso, pole ka vi ci lingi, ka vi lekisa ocisola kokuavo. Embimbiliya li popia hati: “Omo [okuti] eyambulo lia tukuiwila vekanga ka li lingiwa lombili oco ovitima viomãla vomanu vi kuata utõi woku linga cĩvi.” (Ukundi 8:11) Olonjali vi sukila oku yuvula oku kangisila omãla vavo pomanu, momo elinga liaco li sumuisa omãla. Pole, omãla va pondola oku kolapo loku lekisa esumbilo kolonjali kuenda oku va sola, eci olonjali vi tẽlisa olondaka viavo viokuti, nda “Oco,” oco, nda “Hacoko,” hacoko, ndaño poku va kangisa.—Mateo 5:37.
13, 14. Olonjali vi kuama ndati ongangu ya Yehova poku pindisa omãla vavo?
13 Nda olonjali vi yongola oku pindisa omãla locisola, vi sukila oku kũlĩha ndomo va eca epindiso liaco. Manji umue o tukuiwa hati Pam, wa popia hati: “Omãla vetu vavali ka va tambula epindiso limuamue, momo va kuete ovituwa via litepa. Epindiso li eciwa ku umue, ka likuatisa ukuavo.” Ulume waye Larry, wa popia hati: “Omõla wetu ufeko, wa kala lomanya yalua, kuenda wa sukilile epindiso lia velapo. Pole, umalẽhe waco wa sungulukile calua koku pokola ndaño ceci a kangisiwa.” Omo liaco, olonjali vi kuete ocisola, vi likolisilako oku kũlĩhĩsa epindiso omõla lomõla a sukila.
14 Yehova wa eca ongangu yiwa kolonjali, momo wa kũlĩha oku pama kuenda oku hongua kuomanu vaye. (Va Heveru 4:13) Handi vali, catiamẽla keyambulo, Yehova ka lekisa ungangala kuenda ka ecelela evĩho. Pole, o pindisa omanu vaye ndeci va ‘sesamẽla.’ (Yeremiya 30:11) Ene alonjali, anga hẽ wa kũlĩhi oku pama kuomãla vene loku hongua kuavo? Anga hẽ, ukũlĩhĩso waco wa siata oku ku kuatisi oku va pindisa locisola? Nda wa ci lingi, u lekisa okuti u sole omãla vene.
Vetiya Omãla Vove Oku Sapela Lesunguluko
15, 16. Olonjali vina okuti Akristão, vi pondola ndati oku vetiya omãla vavo oku kuata ocituwa coku sapela, kuenda onjila yipi va sukila oku kuama?
15 Onepa yikuavo yocisola yeyi okuti, “ka ci yolaila evi ka via sungulukile, ci yolaila puãi evi viesunga.” (1 Va Korindo 13:6) Olonjali vi pondola ndati oku pindisa omãla vavo oco va sole eci ca sunguluka leci ciwa? Ovio, vi sukila oku vetiya omãla oku situlula ovisimĩlo viavo, ndaño vi va sumuisa. Ocili okuti, olonjali vi sanjuka calua eci omãla va situlula ovisimĩlo via sunguluka. Pole, olonjanja vimue, olondaka viomãla vi situlula ovisimĩlo vĩvi vi kasi vutima wavo. (Efetikilo 8:21) Nye olonjali vi sukila oku linga? Olonjanja vimue, onjongole yatete yolonjali, oku temẽla omõla loku u pisa omo lieci a vangula. Pole, nda olonjali via kuama ocituwa caco, omãla va pondola oku sima okuti va sukila lika oku popia ovina vi sanjuisa olonjali. Ocili okuti, olonjali vi sukila oku pisa omãla eci va popia ovina ka via sungulukile. Pole, oku lekisa komãla ndomo va sukila oku sapela, ca litepa loku va sapuila ovina va sukila oku popia.
16 Olonjali vi vetiya ndati omãla vavo oku sapela lonjila ya sunguluka? Aleah, wa tukuiwa kovinimbu viatete, wa popia hati: “Tua siata oku lekisa esunguluko poku sapela lomãla vetu. Ndaño okuti va vangula ondaka yimue yi lekisa etombo kokuetu, ka tu va temẽla.” Isia umue o tukuiwa hati, Tom, wa popia hati: “Omõletu ufeko tua siata oku u vetiya oku kuata ocituwa coku sapela letu ndaño okuti olonjanja vimue ka tava kovisimĩlo vietu. Tua limbuka okuti, nda poku vangula tu u teta kondaka, loku u sapuila lika onjongole yetu, o sumua calua. Kuenje ka kuata vali onjongole yoku tu sapuila ovina vi kasi vutima waye. Noke tua sokolola okuti, nda tua nõlapo oku u yevelela, o kuatavo onjongole yoku yevelela elungulo lietu.” Ocili okuti, omãla va sukila oku pokola kolonjali viavo. (Olosapo 6:20) Pole, oku sapela ciwa, ku eca kolonjali epuluvi lioku kuatisa omãla vavo oco va loñolohe koku sokolola. Ulume umue o tukuiwa hati Vincent, o kuete omãla vavali, wa popia hati: “Oco tu kuatise omãla vetu oku mola onima yiwa, tua siata oku sapela lavo catiamẽla kesilivilo lioku kuama onjila ya sunguluka kuenda kovitangi viyilila koku kuama onjila yĩvi. Kuenje, ca siata oku va kuatisa oku kuata olondunge.”—Olosapo 1:1-4.
17. Elavoko lipi olonjali vi sukila oku kuata poku pindisa omãla vavo?
17 Ocili okuti, layimue onjali yi tẽla oku kapako olonumbi viosi Viembimbiliya viatiamẽla koku tekula omãla. Pole, u sukila oku kolela okuti, omãla vene vaka eca olopandu kalikolisilo u kasi oku linga voku va pindisa lepandi kuenda locisola. Nda wa ci lingi, Yehova oka sumũlũisavo elikolisilo liene. (Olosapo 3:33) Akristão vosi okuti olonjali, va yongola okuti, omãla vavo va lilongisa oku sola Yehova ndeci ovo va kasi oku linga. Oco hẽ, olonjali vi tẽlisa ndati ocimãho caco? Ocipama ci kuãimo, cika lombolola ndomo vi tẽlisa ocimãho caco.
Ivaluka Eci Tua Lilongisa?
• Ukũlĩhĩso u kuatisa ndati onjali oku lekisa epandi?
• Ocisola kuenda epindiso viendisiwa ndati kumuamue?
• Momo lie oku sapela ku kuetele esilivilo pokati kolonjali lomãla?
[Elitalatu kemẽla 25]
Ene alonjali, anga hẽ wivaluki ovituwa wa kuateli eci wa kali omãla?
[Elitalatu kemẽla 26]
Anga hẽ, wa siati oku vetiya omãla oco va lianje poku sapela lene?